Tusi o le Tusi Paia Numera 66—Faaaliga
Lē na Tusia: Aposetolo o Ioane
Nofoaga na Tusia Ai: Patamo
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 96 T.A.
1. (a) E tusa ai o mea faafaatusa o le Faaaliga, i le ā o le a ioe i ai auauna a le Atua? (e) Aisea ua sa‘o ai le faatulagaina mulimuli o le Faaaliga i le Tusi Paia?
PE NA fuafuaina ea mea faafaatusa o loo taʻua i le Faaaliga ina ia mataʻu ai? E matuā leai lava! O le faataunuuga o le valoaga e ono matataʻu ai ē amioleaga, ae o auauna faamaoni a le Atua o le a ioe faatasi ma le faatomuaga faagaeeina ma upu a le agelu i le faaiʻuga: “E fiafia lē e faitau, ma i latou e faalogo i upu o lenei valoaga.” “E fiafia lē e tausi i upu o le valoaga o loo i lenei tusi tāʻai.” (Faaa. 1:3; 22:7) E ui ina muamua tusia lenei tusi nai lo isi tusi faagaeeina e fā na tusia e Ioane, ae ua saʻo le faatulagaina mulimuli o le Faaaliga i le tuufaatasiga o tusi faagaeeina e 66 ua faia aʻe ai la tatou Tusi Paia, ona o loo faasino atu e le Faaaliga lana ʻau faitau i se taimi mamao i le lumanaʻi, e ala i le saunia o se vaaiga atoatoa o fuafuaga a le Atua mo le fanau a tagata, ma ua aumaia ai i sona faataunuuga faamamaluina le matua aoao o le Tusi Paia, o le faapaiaina o le suafa o Ieova ma le faamaonia o le tonu o lana pule silisili ese e ala i le Malo i aao o Keriso, le Fanau Folafolaina.
2. O le ā le auala na oo mai ai le Faaaliga ia Ioane, ma aisea ua matuā talafeagai ai le igoa o le tusi?
2 E tusa ai o le uluaʻi fuaiupu, o le “faaaliga a Iesu Keriso na tuuina atu e le Atua iā te ia . . . Ua auina atu foʻi e ia lana agelu e tuuina atu ia faailoga e ala iā te ia lana pologa o Ioane.” O Ioane la, ua na o se tusitala, ae lē o ia e ana manatu o loo i le tusi. E lē o Ioane la o sē e faaalia maia ni faaaliga, e lē o se tusi foʻi o ni faaaliga a Ioane. (1:1) O lenei faailoaina atu i le pologa a le Atua o Ana fuafuaga matagofie mo le lumanaʻi ua matuā talafeagai ai la le igoa o le tusi, auā o le igoa faa-Eleni o le tusi, o le A·po·kaʹly·psis (Apokalipise) o lona uiga o le “Aveese o le Ufiufi” po o le “Aveesea o le Veli.”
3. O ai lē na tusia le tusi, e igoa ia Ioane lea o loo faailoa mai e le Faaaliga lava ia, ma ua faapefea ona lagolagoina e tusitala o talafaasolopito o aso anamua lenei manatu?
3 O ai la lenei Ioane o loo faasino i ai mataupu muamua o le Faaaliga faapea, o lē na tusia le Faaaliga? Ua taʻu mai iā i tatou faapea o ia o se pologa a Iesu Keriso, ma o se uso o loo iai foʻi i puapuaga, ma sa faaaunuua o ia i le motu o Patamo. E manino sa lauiloa o ia i ana uluaʻi ʻaufaitau, o lea sa lē manaʻomia ai ona toe faamatala atu o ia. E mautinoa lava o ia o le aposetolo o Ioane. O lenei faaiʻuga na lagolagoina e le tele o tusitala o talafaasolopito o aso anamua. Sa taʻua e Papias, o lē na faia ana tusitusiga i le uluaʻi vaega o le senituri lona lua T.A., o lenei tusi o se tusi moni faaaposetolo. Ua faapea mai Justin Martyr o le senituri lona lua i lana tusi, “Dialogue With Trypho, a Jew” (LXXXI): “Sa iai se tagata na faatasi ma i matou, o lona suafa o Ioane, o se tasi o aposetolo o Keriso, o lē na vavalo, e tusa ai o se faaaliga na tuuina atu iā te ia.”a E tautala patino lava Irenaeus e uiga i le aposetolo o Ioane faapea o lē na tusia, e faapena foʻi le manatu o Clement mai Alesania ma Tetuliano, o le tau faaiʻuiʻuga o le senituri lona lua ma le amatamataga o le senituri lona tolu. O Origen, o se tagata atamai lauiloa i le Tusi Paia o le senituri lona tolu, na ia faapea mai: “O loo oʻu tautala e uiga iā te ia o lē na faalagolago i le fatafata o Iesu, o Ioane lea, o lē ua uma ona ia saunia mai se Evagelia e tasi, . . . ma sa ia tusia foʻi le Apokalipise.”b
4. (a) O le ā ua faamatalaina mai ai le ese o le auala o loo tusia ai le Faaaliga e faatusatusa atu i isi tusitusiga a Ioane? (e) O le ā ua faamaonia ai le avea o le Faaaliga ma se vaega moni a‘ia‘i o le Tusi Paia faagaeeina?
4 E ui o le mea moni sa matuā faamamafa e Ioane i nisi o ana tusi le alofa, ae leʻi faapea ai sa lē mafai ona ia tusia le Faaaliga e mataʻutia ma malosi. O ia ma lona uso o Iakopo, o i laʻua ia sa tutumu i le lē malilie i tagata Samaria o se tasi aai, o lea na la mananaʻo ai ina ia valaau atu ia alu ifo i ai le afi mai le lagi. O le māfuaaga lenā na faaiʻu ai i laʻua i le igoa “Poaneki,” po o “Atalii o le Faititili.” (Mare. 3:17; Luka 9:54) O le ese o le auala o loo tusia ai e lē aumaia ai se faafitauli pe afai tatou te manatua, i le Faaaliga, e ese le ituaiga o mataupu o loo talanoaina ai. O mea na vaaia e Ioane i nei vaaiga e foliga mai e leʻi vaai muamua lava i ai. O le mataʻina o le autasi o le tusi ma isi Tusitusiga Paia faavaloaga ua lē fesiligia ai le faamaonia o le avea ma vaega moni aʻiaʻi o le Afioga faagaeeina a le Atua.
5. O anafea na tusia ai e Ioane le Faaaliga, ma i lalo o ā tulaga?
5 E tusa ai ma uluaʻi molimau, na tusia e Ioane le Faaaliga i le pe tusa o le 96 T.A., pe tusa lenā ma le 26 tausaga talu ona mavae le faaumatiaga o Ierusalema. Ua latalata i le iʻuga o le pulega a le emeperoa o Tomatia. I se faamautinoaga o lenei mea, ua faapea mai ai Irenaeus e faatatau i le Apokalipise i lana tusi “Against Heresies” (V, xxx): “O le mea lenā na vaaia i se taimi e leʻi mamao tele atu, ae toeitiiti lava oo mai i o tatou aso, e latalata i le faaiʻuga o le pulega a Tomatia.”c E ioe uma i ai Eusipio ma Ierome i lenei molimau. O Tomatia o le uso o Tito, lea na taʻitaʻia ʻautau a Roma e faaumatia Ierusalema. Na avea o ia ma emeperoa ina ua maliu Tito, i le toe 15 tausaga tusia loa le tusi o Faaaliga. Na ia poloaʻiina le tapuaʻia o ia e pei o se atua ma tauaveina ai le tofi Dominus et Deus noster (o lona uiga “O lo Tatou Alii ma lo Tatou Atua”).d Sa leʻi popole i ai i latou na tapuaʻi i atua sesē i le tapuaʻiga i le emeperoa, peitaʻi sa lē mafai ona faia e uluaʻi Kerisiano, o ē na mumusu e faagutugutulua i lo latou faatuatua i lenei mea. O le mea na tupu, a o latalata atu i le iʻuga o le pulega a Tomatia (81-96 T.A.), na oo mai ai loa sauāga ogaoga i Kerisiano. O loo iai le manatu faapea na faaaunuua Ioane i Patamo e Tomatia. Ina ua tagatavaleina Tomatia i le 96 T.A., na sosoo ane loa le emeperoa o Neva o lē sa sili ona faapalepale, lea e foliga mai na ia faasaʻolotoina Ioane. O le taimi la o lenei faafalepuipuiina i Patamo, na maua ai e Ioane vaaiga na ia tusia.
6. O le ā la tatou vaaiga e tatau ona iai i le tusi o Faaaliga, ma e mafai faapefea ona vaevaeina?
6 E ao ona tatou talisapaia faapea o mea na vaaia e Ioane ma faatonuina o ia e tusi atu ai i faapotopotoga, ua lē na o se faasologa o ni vaaiga e lē fesootaʻi, ma lē maopoopo le faamaumauina. E leai, i le tusi atoa o le Faaaliga, mai le amataga e oo i le faaiʻuga, ua aumaia ai iā i tatou se ata faasolosolo o mea ua tali oo mai, e mai i le tasi vaaiga e oo atu i le isi vaaiga seʻia oo i le faaiʻuga o vaaiga, lea o loo aumaia ai se vaaiga atoatoa i fuafuaga a le Atua e tusa ai i le Malo. E tatau ai la ona tatou vaai atu i le tusi o Faaaliga o se tusi atoa ua faia aʻe i ni vaega e fesootaʻi ma e autasi, ua aumaia ai i tatou mai taimi o Ioane ma faasinoina atu i se taimi mamao lava i le lumanaʻi. Ina ua uma lona faatomuaga (Faaa. 1:1-9), e mafai ona manatu i le tusi faapea ua vaevaeina i ni vaaiga se 16: (1) 1:10–3:22; (2) 4:1–5:14; (3) 6:1-17; (4) 7:1-17; (5) 8:1–9:21; (6) 10:1–11:19; (7) 12:1-17; (8) 13:1-18; (9) 14:1-20; (10) 15:1–16:21; (11) 17:1-18; (12) 18:1–19:10; (13) 19:11-21; (14) 20:1-10; (15) 20:11–21:8; (16) 21:9–22:5. O loo mulimuli mai i nei vaaiga se faaiʻuga faagaee loto, lea o loo faaleo uma mai ai ni faamatalaga a Ieova, Iesu, le agelu, ma Ioane i le faia o so latou sao faaiʻu o ē e autū i ai i lenei ala o fesootaʻiga.—22:6-21.
LE POGAI E AOGĀ AI
28. E ala i ā faataitaiga e mafai ai ona tatou talisapaia faapea ua faaiuina e le Faaaliga le tala lea na amata mai i le vaega muamua o le Tusi Paia?
28 Maʻeu se faaiʻuga matagofie ua saunia e le tusi o Faaaliga mo le tuufaatasiga o tusi faagaeeina e 66 o le Tusi Paia! E leai se vaega o toesea. E leai foʻi ni mataupu lē mautinoa. O lea ua manino mai iā i tatou le tumutumuga matagofie faapena foʻi ma le amataga. Ua faaiʻuina e le vaega mulimuli o le Tusi Paia le tala lea na amata mai i le vaega muamua. E pei ona faamatala mai i le Kenese 1:1 le foafoaina e le Atua o le lagi ma le lalolagi faitino, ua faapena foʻi ona faamatala mai i le Faaaliga 21:1-4 le lagi fou ma le lalolagi fou, ma faamanuiaga e lē mafaitaulia o le a aumaia i le fanau a tagata, e pei ona valoia mai foʻi i le Isaia 65:17, 18; 66:22; ma le 2 Peteru 3:13. E pei lava ona taʻu atu i le uluaʻi tagata le mautinoa o le oo iā te ia o le oti pe afai e lē usiusitai, ua faapena foʻi ona faamaonia mai ma le mautinoa e le Atua e faapea “e lē toe iai se oti” i ē usiusitai. (Kene. 2:17; Faaa. 21:4) Ina ua uluaʻi aliaʻi mai le Gata o sē taufaasesē i tagata, na valoia ai e le Atua le tuʻimomomoina o lona ulu, ma ua faapena ona faailoa mai e le Faaaliga le auala o le a lafoina ai i le faaumatiaga le gata tuai, o ia o le Tiapolo ma Satani. (Kene. 3:1-5, 15; Faaa. 20:10) Sa tutuli ese le tagata lē usiusitai mai le laau o le ola sa i Etena, ae ua aliaʻe mai laau faafaatusa o le ola “e faamālōlō ai nuu” o tagata usiusitai. (Kene. 3:22-24; Faaa. 22:2) E pei lava ona faasūsūina le faatoʻaga i Etena i le vai sa tafe ai, ua faapea foʻi ona faaāta mai le vai faafaatusa, le vai e maua ma faatumauina ai le ola, lea o loo tafe mai le nofoālii o le Atua. E tai talafeagai lenei ma le uluaʻi vaaiga na iloa e Esekielu, ma ua toe faamanatu mai ai foʻi fetalaiga a Iesu e faatatau i “se vaipuna . . . e puna mai ai le ola e faavavau.” (Kene. 2:10; Faaa. 22:1, 2; Eseki. 47:1-12; Ioa 4:13, 14) I le tuufaafeagai ma le aveesea mai le silafaga a le Atua, e pei ona sa iai le uluaʻi tamāloa ma le fafine, o le a vaavaai atu ē manumalo faamaoni i ona fofoga. (Kene. 3:24; Faaa. 22:4) E matuā aogā le iloiloina o nei vaaiga mataʻina o le Faaaliga!
29. (a) Ua faapefea ona faafesootai e le Faaaliga valoaga e faatatau ia Papelonia? (e) O ā vala tutusa e ao ona matauina i vaaiga e faatatau i le Malo, faapea foi ma manu feai, i le Tanielu ma le Faaaliga?
29 E lelei foʻi ona mātau le auala ua faafesootaʻi ai e le Faaaliga valoaga e faatatau iā Papelonia amioleaga. Na muamua iloa e Isaia le paʻū o le aai moni o Papelonia a o leʻi tāitai ona tupu, ma sa ia faalauiloa atu: “Ua paʻū, ua paʻū Papelonia.” (Isa. 21:9) Na vavalo foʻi Ieremia faasaga iā Papelonia. (Iere. 51:6-12) Ae o loo tautala faafaatusa le Faaaliga iā “Papelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.” E ao foʻi ona lafotuina o ia, ma ua vaaia e Ioane i se vaaiga, i le faapea mai: “Ua paʻū, ua paʻū Papelonia le aai tele!” (Faaa. 17:5; 18:2) Pe e te manatua le vaaiga na iloa e Tanielu e faatatau i se malo ua faatūina e le Atua o le a na tuʻimomomoina isi malo a o ia e tumau lava e “faavavau”? Mātau le auala ua fesootaʻi ai lenei mea ma le faalauiloaga i le lagi o loo i le Faaaliga: “Ua avea lo tatou Alii ma lona Keriso ma pule o le lalolagi, e pule foʻi o ia o se tupu e faavavau, faavavau lava.” (Tani. 2:4; Faaa. 11:15) Ma e pei lava ona faamatalaina mai i le vaaiga a Tanielu ‘Lē e pei o le Atalii o le tagata ua afio mai i ao o le lagi ina ia foaʻiina atu i ai le pule, ma le viiga, ma le malo,’ ua faapena foʻi ona faamatalaina e le Faaaliga Iesu Keriso e faapea o “le pule o tupu o le lalolagi” ma “o loo afio mai o ia i ao,” ma toe faapea mai “e iloa atu o ia e mata o tagata uma.” (Tani. 7:13, 14; Faaa. 1:5, 7) E iai foʻi isi vala tutusa e ao ona mātauina, i manu feʻai o vaaiga a Tanielu ma manu feʻai o le Faaaliga. (Tani. 7:1-8; Faaa. 13:1-3; 17:12) E mautinoa, ua saunia e le Faaaliga se avanoa telē mo suʻesuʻega e faamalosia ai le faatuatua.
30. (a) O le ā le vaaiga atoa ua aumaia e le Faaaliga e uiga i le faapaiaina o le suafa o Ieova e ala mai i le Malo? (e) O le ā ua faamamafaina e tusa ai o le paia, ma o ai e aafia ai?
30 Maʻeu se vaaiga matagofie, ma tele ona vala, ua saunia mai e le Faaaliga e faatatau i le Malo o le Atua! Ua atili ai ona taulaʻi manino atu manatu i mea na taʻua e perofeta anamua ma Iesu ma ona soo e faatatau i le Malo. O lea ua tatou maua le vaaiga atoa o le faapaiaina o le suafa o Ieova e ala i le Malo: “E paia, e paia, e paia o Ieova le Atua o Lē ona le malosi uma lava.” Ua tatau lava ona ia “mauaina le viiga, ma le mamalu, ma le mana.”O ia lenei o le a ‘tago i lona mana tele ma amata ai ona pule o se tupu’ e ala iā Keriso. Maʻeu le faaalia mai o le filigā o lenei Alo i lona tulaga o le “Tupu o tupu, ma le Alii o alii,” a o ia taia nuu ma solia “le soligavine o le toʻasā matuā mamafa o le Atua, o Lē e ona le malosi uma lava”! A o faagasolo le matua o le Tusi Paia i lona tumutumuga, le faaeaeaina lea ma faasilisilia o Ieova, ua faamamafa mai foʻi le tatau i tagata uma ma so o se mea o loo faia se sao i fuafuaga a lona Malo, ona paia. O loo taʻua foʻi le Tamaʻi Mamoe, o Iesu Keriso, o lē “ua iai le ki a Tavita,” e paia, atoa ai foʻi ma agelu i le lagi. O i latou o loo iai se tofi i le uluaʻi toetū ua taʻua faapea e “fiafia ma paia,” ma o loo faamamafa mai e faapea, e so o “se mea e lē paia, po o se tasi e faia se mea matagā” o le a lē tāitai ona ulu atu i “le aai paia o Ierusalema.” O i latou ua faatauina i le toto o le Tamaʻi Mamoe ina ia “faia i latou ma malo ma ositaulaga i lo tatou Atua” ua iai se faalaeiauga malosi ina ia tausisia lo latou paia i luma o Ieova. E tatau foʻi i le “motu o tagata e toʻatele” ona “tatā o latou ofu talaloa, ma faapaʻepaʻeina i le toto o le Tamaʻi Mamoe’ ina ia latou avatu ai le auaunaga paia.—Faaa. 4:8, 11; 11:17; 19:15, 16; 3:7; 14:10; 20:6; 21:2, 10, 27; 22:19; 5:9, 10; 7:9, 14, 15.
31. O ā vala e faatatau i le Malo ua tatou iloaina mai i le na o le tusi lava o Faaaliga?
31 Ua manino atili i o tatou mafaufau le vaaiga e faatatau i lenei Malo o le Atua, e matagofie ma paia, a o tatou mātauina nisi o vala o loo tatou uaʻi atu i ai lea e na o le tusi o Faaaliga tatou te maua i ai. O i nei ua tatou maua ai le vaaiga atoa o suli o le Malo i luga o le Mauga o Siona faatasi ai ma le Tamaʻi Mamoe, o loo pepese i se pese fou ua na o i latou e mafai ona peseina. E na o le Faaaliga o loo ia taʻuina mai iā i tatou le aofaʻi o ē ua faatauina nai le lalolagi ina ia ulu atu i le Malo—144,000—ma o lenei fuainumera ua faamaufaailogaina mai ituaiga e 12 faafaatusa o le Isaraelu faaleagaga. E na o le Faaaliga foʻi o loo faailoa mai faapea o nei ‘ositaulaga ma tupu,’ o ē ua latou mauaina faatasi ma Keriso le uluaʻi toetū, o le a pule faatasi ma ia “i tausaga e afe.” E na o le Faaaliga foʻi o loo aumaia iā i tatou le vaaiga atoa o “le aai paia o Ierusalema Fou,” o loo faaali mai ai lona pupula mamalu, o Ieova ma le Tamaʻi Mamoe e avea ma lona malumalu, o ona faitotoʻa e 12 ma ona maa faavae e 12, ma tupu o le a pule mai ai e faavavau e ala i le malamalama e faavavau ua faamalamalamaina ai i latou e Ieova.—14:1, 3; 7:4-8; 20:6; 21:2, 10-14, 22; 22:5.
32. (a) Ua faapefea e le vaaiga i le “lagi fou” ma “le aai paia, o Ierusalema fou,” ona taaofai ai mea uma na valoia e faatatau i le Fanau o le Malo? (e) O ā faamanuiaga ua faamautinoa mai e le Malo mo le fanau a tagata i luga o le lalolagi?
32 E mafai moni lava ona faapea atu o lenei vaaiga i le “lagi fou” ma “le aai paia o Ierusalema Fou,” ua taaofaʻi ai mea uma ua leva ona valoia mai anamua e le Tusi Paia e faatatau i le Fanau o le Malo. Sa tulimataʻi atu Aperaamo i se fanau ona o ia o le a ‘manuia ai aiga uma o le lalolagi’ faapea ma le “aai ua faavaeina, o lona mataʻisau ma le tufuga o le Atua lea.” Nei la, i le vaaiga i le Faaaliga, o lenei aai o faamanuiaga ua tatou iloa manino nei o le “lagi fou”—se faiga malo fou, le Malo o le Atua, lea ua faia aʻe e le Ierusalema Fou (le faatoanofotane a Keriso) ma lana Faatoʻāfaiavā. O le a latou pule faatasi mai i se malo amiotonu i luga o le lalolagi aoao. Ua folafola atu e Ieova i tagata faamaoni le ono avea o i latou ma “ona tagata” i se tulaga fiafia, e lē agasala, e lē toe oo i ai se oti, e pei lava ona olioli ai le tagata a o leʻi fouvale i Etena. Ma ina ia faamamafa atili, ua taʻu faalua mai ai e le Faaaliga iā i tatou e faatatau i le Atua o le a ia “soloiesea foʻi loimata uma i o latou mata.”—Kene. 12:3; 22:15-18; Epe. 11:10; Faaa. 7:17; 21:1-4.
33. (a) O le ā le vaaiga tuufaatasi ofoofogia ua aumaia e le Faaaliga e faatatau i fuafuaga tauatua ua faataunuuina? (e) Ua faamaonia faapefea o “Tusi Paia uma lava” e ‘mai le agaga o le Atua ma e aogā,’ ma aisea ua fetaui ai i le taimi nei ona suesue ma usiusitai atu i le Afioga a le Atua?
33 Ioe, maʻeu se faaiʻuga sili ona mataʻina ma faamalieloto mo le Tusi Paia faagaeeina! Maʻeu le ofoofogia o nei “mea ua toeitiiti ona tutupu lea”! (Faaa. 1:1) Ua faapaiaina le suafa o Ieova, “le Atua o lē e fetalai e ala i ana perofeta.” (22:6) Ua faaalia le faataunuuga o tusitusiga faavaloaga mai senituri e 16, ma ua tauia galuega o le faatuatua o le faitau afe o tausaga! Ua mate “le uluaʻi gata,” ua faaumatia ana ʻau, ma e lē toe iai se amioleaga. (12:9) E pule le Malo o le Atua e avea o se “lagi fou” mo lona viiga. O faamanuiaga o le lalolagi toe faafoʻisia, ua faatumulia ma pulea e tusa o le fuafuaga a Ieova o loo faamauina i le uluaʻi mataupu o le Tusi Paia, o le a faalautele atu e faavavau i le fanau a tagata. (Kene. 1:28) Ua matuā faamaonia lava, o Tusitusiga Paia uma e “mai le Agaga o le Atua, ma e aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea, e faatonu ai i le amiotonu.” Ua faaaogā e Ieova le Tusi Paia ina ia taʻitaʻia ai tagata faatuatua, ua atoatoa ona lelei, ma lava saunia ai i lenei aso mataʻina. O lea la, o le taimi lenei e suʻesuʻe ai nei Tusitusiga Paia ina ia faamalosia lou faatuatua. Ia usiusitai i faatonuga o loo iai ina ia maua ai faamanuiaga a le Atua. Ia mulimuli atu i ai i le ala saʻo lea e tau i le ola e faavavau. O le faia faapea, e mafai ai foʻi ona e fai atu ma le mautinoa faatasi ai ma le tusi faaiʻu o le Tusi Paia lea o loo faapea mai: “Amene! Inā maliu mai ia le Alii, Iesu.”—2 Timo. 3:16; Faaa. 22:20.
34. E mafai faapefea ona tatou maua se fiafia lē mafaatusalia i le taimi nei, ma aisea?
34 Maʻeu se fiafia lē mafaatusalia e mafai ona tatou maua i le taimi nei e ala i le faalauiloa atu o le malo o lo “tatou Alii ma lona Keriso,” le Fanau, a o aumaia e lenei mea le faapaiaina e faavavau o le suafa lē mafaatusalia o ‘Ieova le Atua, o Lē Ona le Malosi Uma Lava’!—Faaa. 11:15, 17.
[Faaopoopoga i lalo]
a The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 240.
b The Ecclesiastical History, a Eusipio (Eusebius), VI, xxv, 9, 10.
c The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 559-560.
d The Lives of the Caesars (Domitian, XIII, 2).