O Se Taimi o le Tofotofoina ma le Faamamaeseina
“E faafuasei foi ona oo mai i lona malumalu o le Alii (moni) o le ua sailia e outou, ma le sāvāli o le feagaiga . . . e nofo o ia, o lē tunu ma faamamā.”—MALAKI 3:1, 3, NW.
1, 2. (a) O ā tulaga na tupu i totonu o tagata o le Atua i lona lima senituri T.L.M.? (e) Ai se ā e tatau ai oan tatou naunau i le valoaga a Malaki?
“O IFEA le Atua, o lē faamasino?” O i latou na lāgā lena fesili tau luʻiluʻi i tuā i lona lima o senituri T.L.M. na toe finau mai foi: “E le aogā ona auauna i le Atua.” O lotu ma amioga iʻuvale i totonu o tagata lava o le Atua, o tagata Siu, na latou faatupuina se lē talitonu i le faamasinoga tonu tauatua. A e o fofoga o le Atua moni, e lē tulemoe, sa i luga i o latou. Ma na ia tofia ai loa le perofeta Eperu o Malaki e faailoa atu ia te i latou, o loo taatia mai i luma se galuega o le faamamāina, o se taimi o le tofotofoina ma le faamamāeseina. O le a latou iloa ai le mea sa i ai “le Atua, o lē faamasino” pe a faafuasei ona ia afio mai mo le faamasinoga!—Malaki 2:17; 3:1, 14, 15.
2 E tatau ona sili atu lo tatou naunau i le vaoaga a Malaki na i lo o le na o se tala tuufaasolo ia i tatou. Ai se ā? Auā e manino lava le i ai o sona faatunuuga i o tatou aso. (Roma 15:4) Ioe, o loo savalia nei e tagata o Ieova se taimi o le tofotofoina ma le faamamāeseina! Faapefea? O le vaai totoʻa i le valoaga a Malaki o le a fesoasoani ia i tatou e maua ai le tali.
3. O le ā na afia i le taualumaga o le faamamāina anamua?
3 A e peitaʻi, muamua lava, ai se ā ua tuuina atu ai e Ieova ona tagata ia tofotofoina ma faamamāeseina? Talu ai, o ia o le “na te tofotofoina loto,” ua na fuafuaina ai ina ia faamamāina ona tagata maopoopo. (Faataoto 17:3; Salamo 66:10) I taimi o le Tusi Paia o le faia o le faamamāina e aafia a i le matuā tunuina ia aasa le uʻamea ina ia matala ese le otaota. Ua tatou faitau ai: “E tulimataʻi pea e lē o faia le faamamāina lea taualumaga ma le loto naunau, pe tu pe nofo, seia . . . oo ina vaai atu i le uʻamea ua (liusuavai) ua foliga mai ua matuā iila pei se faata, e atagia ai so o se meae latalata ane i ai; e oo lava i lē o faia le faamamāina pe a ia vaai atu i le uʻamea, ua pei lava o vaai atu i se faata, ona mafai ai loa lea ona ia faia se faamasinoga saʻo, e tusa ai ma le mamā o le uʻamea. A malie loa lea i ai lona loto, ona ave ese loa lea mai le afi, ma aveese le uamea mai le ogaumu; a e afai na te iloa e leʻi mamā, ona toe faaopoopo foi lea i ai o pulu (i le uamea) ma toe faaauau le tunuina.” (Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, mai ia J. Mc-Clintock ma J. Strong) O sea auro faamamāina po o ario sa sili ona tāua tele.—Faatusatusa le Faaaliga 3:18.
4. Ai se ā au faataga ai e Ieova le tofotofoina ma le faamamāeseina o ona tagata?
4 Ua faatagaina e Ieova le tofotofoina ma le faamamāeseina ina ia faamamā pe taʻumamāina ai ona tagata, e fesoasoani ai ia i latou ina ia latou matuā faaataina mai ma le saʻo lona faatusa. (Efeso 5:1) I le taualumaga o le faamamāina, na te tuuesea ai le otaota e ala lea i le tafieseina o aʻoaʻoga se se ma faiga lē mamā. (Isaia 1:25) Na te faamamāeseina foi mai ona tagata i latou o ē mumusu e gauai atu i le taualumaga o le faamamāina ma i latou o ē ua faapogaia “mea uma e —tausuai ai ma ē amio leaga.” Ua faalaolaoina ai e lenei mea le ala mo “tagata ia o le malo,” le Isaraelu faaleagaga, ina ia pupula atu ma le malamalama ina ia mafai ai foi ona aoaoina se vasega faalelalolagi ma pipii atu ia i latou faalefaalapotopotoga mo le faasaoina.—Mataio 13:38, 41, 43; Filipi 2:15.
Tofiga o Malaki
5, 6. (a) O ai patino lava, na tuuaʻia ona o le paʻū maulalo o le tulaga faaleagaga o tagata Isaraelu i aso o Malaki? Ai se ā? (e) O le ā le āuga leaga o lenei mea na i ai i luga o tagata lautele o Isaraelu?
5 Na vavalo Malaki ina ua mavae le 443 T.L.M. e tusa toeitiiti lava tasi le senituri talu ona toe foi mai le tafeaga a Siu mai Papelonia. Ua sili atu i le 70 tausaga ua mavae talu ona faaulufale le malumalu na fausia e Serupapaelu. Sa matuā paʻū maulalo lava le tulaga faaleagaga o tagata Isaraelu. O ai tonu lava na tuuaʻia i ailea tulaga? O faitaulaga! Na faapefea ona faapea? Na latou “ʻinoʻino” i le suafa o Ieova i lo latou talia o manu pipili ma mamaʻi e fai ai taulaga. (Malaki 1:6-8) Ua latou “faatausuai i e toatele i le tulafono” i lo latou lē faatonuina o ia tagata ma faaalia le faailoga tagata i faamasinoga.—Malaki 2:6-9; Iakopo 3:1.
6 O le iʻuga, ua amata ai e tagata lautele o Isaraelu ona fesilisiligia le aogā o le auauna i le Atua, ma na oo ai lava ina mumusu e totogi atu le sefulu aʻi e pei ona manaomia e le tulafono. (Malaki 3:6-10, 14, 15; Levitiko 27:30) Ua oo lava foi ina latou pauū ese mai lo latou tuutoina atu i le tulafono a le Atua ua “faaoleole” ai nisi i ā latou avā a e faaipoipo atu i fafine faapaupau. Ioe, ua matuā taatele ona faia o mea inosia e pei o le fai togafiti faataulaitu, le mulilua, ma le tala pepelo, ma le faapiopio i faamasinoga i na taimi i tagata o le Atua!—Malaki 2:10-16; 3:5.
7, 8. O le ā le tofiga o le perofeta o Malaki?
7 Sa matuā manano lava le tofiga o Malaki. I se uiga tuusaʻo na ia faaalia ai le faatamala o faitaulaga, ma faailoa atu i tagata lo latou tulaga moni faaleagaga. A e peitaʻi na ia faailoa atu fapea, o le afaamagaloina i latou e le Atua alofa mutimutivale. ‘Foi mai ia i te au, ona ou foi atu ai lea ia te outou,” na aioi mai ai Ieova. (Malaki 3:7) Na valoia e Malaki faapea o le a afio mai le “Alii (moni)” i lona malumalu mo le faamasinoga. Sa manaʻomia la ona faamamāina faitaulaga ina ia mafai ona “latou te avatu ai ia Ieova le taulaga e fai i le amiotonu.” (Malaki 3:1-3, NW) E faaopoopo atu i ai, na faailoa atu i tagata faapea o le “Alii [moni]” o le a “vave foi ona fai . . . ma molimau” ia i latou o ē o loo faia pea mea inosia.—Malaki 3:5.
8 Na faamaoni lava Malaki i lona tofiga; na ia faaleo atu le lapataiga. Sa aogā tele i faitaulaga ma tagata o ona aso mea na ia fai atu ai. A e peitaʻi, na mavae ni nai senituri a e faatoʻā vaaia ai le moni o nisi o vaega o lana valoaga ua faatunuuina mo le uluai taimi.
Le Faataunuuga i le Uluai Senituri
9. O ai “sāvali” i le faataunuuga o le valoaga a Malaki? Ai se ā ua e tali mai ai faapea?
9 Ua fetalai mai le Faamasino Sili mai lona nofoalii maualuga i le lagi ua faapea mai: “Faauta, ou te tuuina atu laʻu sāvali, na te sauni le ala i oʻu luma.” (Malaki 3:1a) O ai lena “sāvali”? Ua faafesootai e le tusitala o le Tusi Paia o Mareko valoaga a le Malaki 3:1 ma le Isaia 40:3 ma faatatau ai nei valoaga uma ia Ioane le Papatiso. (Mareko 1:1-4) Na faailoa mulimuli ane foi e Iesu, o Ioane o lena “sāvali” (Mataio 11:10-14) O lea, i le tau e totogo ai mea i le 29 T.A. na amata ai e Ioane le Papatiso lana galuega e avea o se “sāvali,” o se teuteu ala. Sa tatau ona ia teuteuina pe sauni le ala mo le afio mai o Ieova mo le faamasinoga, i le saunia o tagata Isaraelu mo le afio mai o le Siu Sili o le Atua, o Iesu Keriso.
10. Na faapefea ona auauna Ioane le Papatiso “e sauni le nuu e faatatauina mo le Alii [o Ieova]”? (Luka 1:17)
10 O le muai auina atu o Ioane a o leʻi oo i le taimi, sa o le faaalia lea o le alofa tunoa o le Atua i tagata Iutaia. Sa manaomia ona latou salamō i a latou agasala faasaga i le Tulafono, ona o la latou faiā i se feagaiga ma Ieova. O lea na faasaʻoina ai e Ioane mataupu falotu ma faaalialia foi le pepelo taufaaʻoleʻole o lotu. (Mataio 3:1-3, 7-12) Na ia faagaeeina Iutaia loto faamaoni ina ia talia le Keriso, ina ia latou mulimuli atu ia te Ia.—Ioane 1:35-37.
11. E mafai faapefea ona tatou iloa le “Alii [moni]” lea o le a oo faafuasei mai i le malumalu?
11 Ua faaauau pea le valoaga a Malaki: “E faafuasei foi ona oo mai i lona malumalu o le Alii [moni] o le ua sailia e outou, ma le [sāvali] o le feagaiga, o le ua outou naunau i ai; faauta, e afio mai lava o ia, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” (Malaki 3:1e, NW) O ai le “Alii [moni]” o le a oo “faafuasei” mai i lona malumalu, pe e lei faatalitalia foi? O le faaupuga Eperu na faaaogaina o le ha·’A·dhohnʹ. O le faaaogāina o le upu maoti ha (“o le”) i luma o le taʻu ’A-dhohnʹ (“Alii; Matai”) ua faatapulaaina ai lona faatatuina o lenei taʻu e na o Ieova lava le Atua. E moni, o “lona malumalu” lea o le a afio mai i ai Ieova.—Sapakuka 2:20; Salamo 11:4.
12. O ai le “sāvali o le feagaiga,” ma o le ā le “feagaiga” ua avea ai o ia ma “sāvali”?
12 Ina ua uma ona taʻu le sāvali e tasi, ona faailoa mai lea e Malaki faapea o le a afio mai “le Alii [moni]” i “lona malumalu” e faafualua mai ma le isi, o se sāvali ese, “o le sāvali o le feagaiga.” O ai lenei? Ia, i le vaai atu i le galueaiina o mea, ua tatau ai ona faaiʻuina faapea o le “sāvali o le feagaiga” o Iesu Keriso, o lē na faaioa atu e Ioane le Papatiso i ona soo o “le Tamai mamoe a le Atua.” (Ioane 1:29-34) O le ā le “feagaiga” ua avea ai le Mesia ma “sāvali”? O le uiga moni i le Luka 1:69-75 ma le Galuega 3:12, 19-26 ua faaalia ai o le feagaiga faa-Aperaamo, i le faavae na avea ai Siu o tagata muamua e tuuina atu i ai le avanoa e amea ai ma suli o le Malo.
13. O le ā le uiga o le afio ma i ai le “Alii [moni]” o Ieova i le malumalu?
13 Sa leʻi afioa mai totino le “Alii [moni]” o Ieova i le malumalu faaletino i Ierusalema. (1 Tupu 8:27) Na afio mai i le i ai o sona sui, e ala lea i lana “sāvali o le fegaiga,” o Iesu Keriso o lē na afio mai i le suafa o Ieova faatasi ai ma le lagolagosua a le agaga paia o le Atua.a
14. (a) Ai se ā na avea ai le faamamāina e Iesu o le malumalu i le 30 T.A. ua na o se ata o le mea o le a oo mai? (e) Na faapefea ma o anafea sa faamamāina ai le malumalu i le faatunuuina o le Malaki 3:1?
14 I le tau e totogo ai mea i le 30 T.A. na afio mai ai Iesu i le malumalu o Ieova i Ierusalema ma tutuli i fafo i latou na faia le malumalu ma “fale faatau oa.” (Ioane 2:13-16) A e o lenei mea ua na o se ata o le mea o loo sau e faataunuu ai le valoaga a Malaki. Mulimuli ane ai i lenei mea na tupu, na faaauau ai pea e Ioane i le avea ai o ia o le “sāvali,” ona papatiso ma tatʻi ona soʻo ia Iesu. (Ioane 3:23-30) A e peitaʻi ia Nisani 9, 33 T.A. na afio manumalo9 atuai Iesu i Ierusalema, e faailoa atu o ia o le Tupu. (Mataio 21:1-9; Sakaria 9:9) Sa faauma le galuega a Ioane, ina ua vavaeeseina lona ulu e Herota e tusa ma le tausaga e tasi muamua atu. O lea, ina ua afio mai Iesu i le malumalu ia Nisani 10, na afio aloaiaa mai ai lea o ia e avea o le “sāvali o le feagaiga,” o le sui faafaamasinoga a le “Alii [moni] o Ieova, i le faataunuuina o le Malaki 3:1. Na faamamāina e Iesu le malumalu, na tuutli i fafo i latou o ē na faia fefaatauaiga, ma fuli laulau a ē faatau tupe. Sa ia fetalai atu pea, “E le ua tusia ea [i le Isaia 56:7], E taʻua le fale [o Ieova] o le fale tatalo mo nuu uma? a ua faia e outou ma ana o e fao mea.”—Mareko 11:15-18.
15. I le avea o se vasega, na faapefea ona tali atu taʻitaʻi lotu Iutaia i le taualumaga o le faamamāina, a e o le ā na moni e faatatu i nisi faitaulaga?
15 Na tuuina atu le lapataiga i taʻitaʻi lotu o Isaraelu faapea ua oo mai le taimi mo i latou. I le avea o se vasega, na latou tete atu ai i le “sāvali o le feagaiga” a Ieova. Latou te leʻi ‘faatalitali mo le aso o lona afio mai,’ auā na latou mumusu e gauai atu ma le loto maulalo i taualumaga o le faamamāina a Lē Tunu Auro Sili. (Malaki 3:2, 3) Ua tatau ai mo i latou le faamamāeseina mo le faaumatiaga. E ui i lea, e manino lava sa i ai nisi o le “fanauga a Levi” na lelei o latou loto, auā e leʻi umai lava talu le maliu o a Iesu, a e ua amata ona “anaana foi faitaulaga (sa Levi) e toatele lava i le faatuatua.”—Galuega 6:7.
16. Na faapefea ma o anafea na faaumatia ai e le “aso o Ieova e sili, ma le matautia” lena nuu o Iutaia?
16 Ia Nisani 11, o le aso ina ua uma ona ia faamamā le malumalu, ona matuā faamalosi lea o Iesu ona faaali atu le pepelo o tagata lotu ma vavalo ai loa o le a faaumatia le malumalu ma le faiga o mea faa-Iutaia. (Mataio mataupu 23, 24) E moni, o le “Atua, o lē faamasino” na afio mai e “vave foi ona fai . . . ma molimau” i lena nuu o Iutaia i le 37 tausaga mulimuli ane ai i le 70 T.A. ina ua oo ane i o latou luga le “aso o Ieova e sili, ma le matautia,” (Malaki 2:17; 3:5; 4:5, 6) I lena taimi, o Isaraelu atoa, o se faalapotopotoga ua pei o se laau ua lē fua mai ni fua, na “taia ma lafoina i le afi” e ala i le faaumatiaina i lima o Roma. (Luka 3:3-14) Ua oo nei mea uma ‘ona sa latou leʻi vaai mamao pe utagia le taimi na asiasia ai i latou.’—Luka 19:44.
Faataunuuga i Aso Nei
17. O le ā ua faaalia ai o loo i ai i le valoaga a Malaki se isi faataunuuga atili i aso nei?
17 A e ā le faataunuuga lona lua, po o le faataunuuga i aso nei o le valoaga a Malaki? I le uluai senituri, o le faataunuuga muamua, na mulimuli mai i le faauuina o Iesu e le agaga paia e avea ma Tupu Tofia o le Malo o le Atua. A e mautinoa lava le i ai o se isi faataunuuga atili o le valoaga ina ua uma ona faanofotupuina Iesu Keriso i le lagi i le 1914. Na faaalia lava e le valoaga ia fapea o le a i ai sona faataunuuga “a o leʻi le aso o Ieova e sili ma le matautia.” (Malaki 4:5) Ina ua oo mai le “aso o Ieova” i luga o le faiga o mea faa-Iutaia i le 70 T.A. ua faasino e le Tusi Paia i luma i le “aso o Ieova” i le taimi o le “maliu mai” (faatasi mai) o Keriso.—Mataio 24:3; 2 Tesalonia 2:1, 2; 2 Peteru 3:10-13.
18. Na faapefea ona faailoa atu i tagata o Ieova i le 1922 faapea, na latou i ai i le taimi o le faamasinoga?
18 I le 1922, na faatoā faailoa atu ai i tagata o Ieova faapea ua latou i ai i le taimi o le faamasinoga i le faatunuuga o le valoaga a Malaki. Na faapea mai le The Watchtower o Setema 1: “A e na vaai le valoaga a Malaki i tala atu i le faataunuuina o se vaega o le muai faaalia mai o lo tatou Alii, ma i le agaʻi atu i luma i le taimi o le afio mai ai le Mesia i le mamalu ma le malosi, ma i le taimi na te faamasinoina ai ona tagata . . . O lenei, ua toe oo mai foi le taimi o le faamasinoga; o lea ua toe tofotofoina foi ona tagata e pei o tofotofoina i le afi, ma ua aoaoina faatasi ai nei le fanauga loto faamaoni a Levi mo le auaunaga.”
19. I le faataunuuga i aso nei, o le ā le auala na muai auina mai ai se “sāvali” a o leʻi oo i le taimi?
19 E pei ona faaalia i le Malaki 3:1, na muai auina mai ai se sāvali faapitoa. Ua faamaonia e lē o se tagata e toatasi lenei, a e o se vasega o loo auauna e pei o Ioane le Papatiso. Talu mai l 1881, sa faaaogāina ai e lenei vasega le mea ua taʻua nei o le Watch Tower Bible and Tract Society i se galuega mataʻina o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia. O lenei mea na iʻu i le toe faafoisia o le tele o upu moni faavae i loto o i latou e alolofa i le Tusi Paia. O nisi o nei faamasinoga o: E lē i ai i le tagata se solu e ola pea, a e o ia o le solu; e leai se hele e faamu ai; o le a lē toe afio mai Iesu Keriso i le tino; o Ieova le Atua e toatasi, a e lē o se Tasitolu. Ioe, o se galuega na ‘faalaolao ai le ala i luma o Ieova’ mo lana galuega faafaamasinoga.
20. (a) O anafea moni, na afio mai ai Ieova i le malumalu? (e) O ā fesili ua lagā e lenei mea?
20 Na faafuasei lava ona oo mai i lona malumalu faaleagaga le “Alii [moni]” o Ieova. Anafea? Na faataatia lava le fua i lona faataunuuga i le uluai senituri. I tuā i inā na afioa mai ai Iesu ma faamamāina le malumalu i le tolu ma le afa tausaga, ina ua uma ona faauuina ai o ia e fai ma Tupu i le vaitafe o le Ioritana. E moni, e tusa ai ma lena fua, auā talu ona faapaleina Iesu e avea ma Tupu i le tau e afu ai mea i le 1914, e foliga mai i le tolu ma le afa tausaga mulimuli ane, na tatau ai ona talia o ia e vaavaalua ma le “Alii [moni]” o Ieova i le malumalu faaleagaga. E tusa ai ma le valoaga, o le ā e tatau ona tupu i lena taimi seia oo mai ai? O le tofotofoina ma le faamamāeseina. A e ua laga e lenei mea ni fesili tāua. O ā ni faamaoniga o i ai i inā o lenei faamamāina? Pe ua faauaua mai pea seia oo mia i le vaitaimi nei? Ma ua faapefea ona aafia totino ai oe i nei mea uma? Seʻi o tatou vaai.
[Faaopoopoga i lalo]
a I le tele o ni mea na tutupu, na tautala mai ai sāvali faaagelu e pei lava o i latou o Ieova le Atua, auā sa avea i latou o sui o Ieova.—Kenese 31:11-13; Faamasino 2:1-3; faatusatusa le Kenese 16:11, 13.
E te Manatua?
◻ Ai se ā ua faataga ai e Ieova ona tagata e uia se tofotofoina ma se faamamāeseina?
◻ Na faapefea ona auauna Ioane le Papatiso o se “sāvali,” ma o se teuteu ala?
◻ I le uluaʻi senituri, na faapefea ona afio mai Iesu i le malumalu e avea “o le sāvali o le feagaiga”?
◻ E faapefea ona tatou iloa e i ai se faataunuuga o le valoaga a Malaki i ona po nei?
[Ata i le itulau 13]
I le avea o se sāvali, na saunia ai e Ioane le Papatiso tagata mo le afio mai o le “sāvali o le feagaiga”