Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr17 Setema itu. 1-8
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
  • Tamaʻi Ulutala
  • SETEMA 4-10
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 42-45
  • “Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā!”
  • ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
  • Malumalu
  • ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Suafa
  • it-2 140
  • Faamasinogatonu
  • Faitau Tusi Paia
  • SETEMA 11-17
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 46-48
  • “Faamanuiaga na Maua e Tagata Isaraelu na Toe Foʻi”
  • ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
  • ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
  • it-2 1001
  • Atalii o le Tagata
  • Faitau Tusi Paia
  • SETEMA 18-24
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 1-3
  • “O le Faamaoni iā Ieova e Maua ai le Taui”
  • Tausisia Lou Faamaoni i le Malo o le Atua
  • Ia Lototele—E Faatasi Ieova ma Oe
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • it-2 382
  • Mesako
  • w12 6/15 17, pusa
  • O AI UA FAIA AʻE AI NEI “MALO UMA”?
  • Le Auala e Maua ai se Lalolagi Fiafia
  • Faitau Tusi Paia
  • SETEMA 25–OKETOPA 1
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 4-6
  • “Po o Faaauau Ona E Auauna iā Ieova?”
  • Talavou e, Ia Taʻitaʻia Outou i le Afioga a le Atua
  • Pe Tutusa Ou Manatu ma le Silafaga a Ieova i Mea Paia?
  • Aiseā e Ao ai Ona Tatou Tatalo e Lē Aunoa?
  • “Ua Fai Mai Pea le Agaga ma le Tamaʻitaʻi Faaipoipo: ʻInā Sau Ia!’”
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Tanielu
  • Fesili Mai i le ʻAufaitau
  • O Upu e Fā na Suia ai Taualumaga o le Lalolagi
  • Faitau Tusi Paia
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
mwbr17 Setema itu. 1-8

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

SETEMA 4-10

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 42-45

“Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā!”

(Esekielu 43:10-12) “A o oe, le atalii e o le tagata, ia faailoa atu i le aiga o Isaraelu e faatatau i le Fale, ina ia latou lagona ai le māsiasi ona o a latou mea sesē, ma e ao ona latou fuaina le ata. 11 Afai latou te lagona moni le māsiasi ona o mea uma na latou faia, ia faailoa atu iā i latou le ata o le Fale, ma ona faatulagaga, o mea e ulufafo ai, ma mea e ulufale ai, ma ona ata uma ma ona tuutuuga uma, ma ona ata uma ma ona tulafono uma, ia tusia i lalo i luma o o latou mata ina ia latou faatinoina e tusa ai ma ona ata uma ma ona tuutuuga uma, ma faia ia mea uma. 12 O le tulafono lenei o le Fale. O le vaega atoa i luga o le mauga i itu uma o le Fale, o se mea lea e silisili ona paia. Faauta! O le tulafono lenei o le Fale.

w99 3/1 8 ¶3

ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!

3 O lenei faaaliga faaumiumi, o loo faatumuina ai mataupu e iva o le tusi a Esekielu, sa avatu ai i tagata Iutaia na faaaunuua se folafolaga e faamalosia ai lo latou faatuatua. O le a toe faafoisia le tapuaiga mamā! I senituri mulimuli ane, e oo mai foi i o tatou aso, ua avea pea lenei faaaliga ma puna o faalaeiauga i ē alolofa ia Ieova. I le ā le auala? Seʻi o tatou iloiloina po o le ā sa uiga i ai le faaaliga faavaloaga a Esekielu mo tagata Isaraelu na faaaunuua. E fa vaega autū o loo aofia ai: le malumalu, le faiva faaositaulaga, le alii sili, ma le laueleele.

it-2 1082 ¶2

Malumalu

Faaaliga o le malumalu na vaaia e Esekielu. O Esekielu o se ositaulaga ma o se perofeta. E ala i se faaaliga, na auina atu ai o ia i le tumutumu o se mauga maualuga na iai le malumalu sili o Ieova. Na tupu lenā mea i le 593 T.L.M., ma o le tausaga lona 14 lenā talu ona māeʻa le faaumatiaga o Ierusalema ma le malumalu o Solomona. (Esk 40:1, 2) Na faatonuina Esekielu e faamatala atu i le “aiga o Isaraelu” mea uma na ia vaaia, ina ia faamāsiasi ai tagata Iutaia na ave faapagota ma latou salamō ai. (Esk 40:4; 43:10, 11) Na auʻiliʻili ona faamatala i le faaaliga fua na fuaina ai mea. O fua na faaaogāina, e aofia ai le “ū” (o le ū umī e 3.11 mita; 10.2 futu) ma le “kupita” (o le kupita umī e 51.8 senitimita; 20.4 inisi). (Esk 40:5, fpl) O nei faamatalaga auʻiliʻili i fua o le malumalu na vaaia i le faaaliga, na iʻu ina manatu ai nisi, o le malumalu na vaaia i le faaaliga sa avea o se ata pe na faavae mai ai fua o le malumalu na mulimuli ane fausia e Serupapelu, ina ua mavae le ave faapagota o tagata Iutaia. Peitaʻi, e leai ni faamaoniga o nei manatu.

(Esekielu 44:23) “ʻIa latou aʻoaʻo atu i loʻu nuu i le eseesega o le mea paia ma le mea e lē paia; ma ia aʻoaʻo foʻi ia latou iloa le eseesega o le mea mamā ma le mea e lē mamā.

(Esekielu 45:16) “ʻO tagata uma o le atunuu, o latou ia e gafa ma lenei foaʻi i le taʻitaʻi o Isaraelu.

w99 3/1 10 ¶10

ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!

10 Maeu le faalaeiau o lenei mea ia i latou uma sa faaaunuua! Sa faamautinoa atu i aiga taitasi le iai o so latou tofi i le laueleele. (Faatusatusa i le Mika 4:4.) O le a tuu ai le tapuaiga mamā i se nofoaga faaeaina, le nofoaga tutotonu iina. Ma seʻi mātau, i le faaaliga na iloa e Esekielu, o le alii sili i le pei o ositaulaga, o le a nofo i fanua na foai atu e tagata. (Esekielu 45:16) O lea la, i le laueleele toe faafoisia, e foai atu tagata i le galuega a i latou o ē o le a tofia e Ieova e taimua, e lagolago atu e ala i le felagolagomai ma a latou taitaiga. O lona uiga, o lenei nuu ua fai ma ata o le faamaopoopo, le felagolagomai, ma le saogalemu.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Esekielu 43:8, 9) I le tuuina atu o o latou mea e ulu atu ai i tafatafa o le mea e ulu atu ai i loʻu fale, ma a latou pou o le faitotoʻa i tafatafa o le pou o le faitotoʻa o loʻu fale, e na o le pā puipui i le va o i latou ma aʻu. Ua latou faaleagaina loʻu igoa paia i mea inosia na latou faia, o le mea lea, na ou faaumatia ai i latou i loʻu ita tele. 9 O lenei, ia latou lafoaʻi mamao ese a latou faitaaga ma tino oti o o latou tupu mai iā te aʻu, ona ou nofo ai lea i lo latou lotolotoi i aso uma.

it-2 467 ¶4

Suafa

Na faaleagaina le suafa o le Atua ona na lē taulau Isaraelu e ola e tusa ai o se nuu mo le suafa o le Atua, ma lē ola e ōgatusa ma ana tapulaa amiotonu. (Esk 43:8; Amo 2:7) O le lē faamaoni o Isaraelu na iʻu ai i le faasalaina o i latou e Ieova, ma maua ai e tagata o nuu ese le avanoa e faifai ai i le suafa o Ieova. (Faatusatusa i le Sl 74:10, 18; Isa 52:5.) O le lē iloa e nei tagata o nuu ese, o le faasalaga o Isaraelu e mai iā Ieova, na sesē ai o latou manatu e faapea e leʻi mafai e Ieova ona puipuia ona tagata mai i mala na oo iā i latou. Ina ia faamamā Lona suafa mai i le taʻuleagaina, na gaoioi ai loa Ieova ona o lona suafa, ma toe faafoʻisia mai se vaega totoe o tagata Isaraelu e toe foʻi mai i lo latou laueleele.—Esk 36:22-24.

(Esekielu 45:9, 10) “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻTaʻitaʻi e o Isaraelu! Ua lava ia mea ua outou faia.’ “ʻInā tuu ia le faasauā ma le faasaunoa, ia faia le mea tonu ma le amiotonu. Aua tou te toe faaaogā sesē la outou pule i loʻu nuu,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova. 10 E ao ona iā te outou o fua faatautau e saʻo, ma ia saʻo fua o le efa atoa ma le fua o le paita.

it-2 140

Faamasinogatonu

E talafeagai ona faatalitalia e Ieova i latou e naunau e maua lona finagalo malie, e faamasani i ana tapulaa mo le faamasinogatonu ma mulimuli i ai. (Isa 1:17, 18; 10:1, 2; Ie 7:5-7; 21:12; 22:3, 4; Esk 45:9, 10; Amo 5:15; Mi 3:9-12; 6:8; Sak 7:9-12)

Faitau Tusi Paia

(Esekielu 44:1-9) Ua ia toe aumaia aʻu i le faitotoʻa o le malumalu, o le faitotoʻa pito i fafo e faasaga i sasaʻe, ae ua tapuni. 2 Ona fetalai mai lea o Ieova iā te aʻu: “E tusa ai ma lenei faitotoʻa, o le a tapunia pea. E lē tatalaina lava, ma e leai se tagata e ui atu i ai; auā ua ulufale mai ai Ieova le Atua o Isaraelu, ma e ao ona tapunia pea. 3 Peitaʻi, o le taʻitaʻi, talu ai o ia o le taʻitaʻi, e na o ia lava e nofo ai i lea mea, ina ia ʻai ai meaʻai i luma o Ieova. E ulufale mai o ia i le faapaologa o le faitotoʻa, ma e ulufafo atu foʻi o ia i lea lava ala.” 4 Ua ia aumaia aʻu i luma o le Fale e ala i le faitotoʻa i le itu i mātū, ina ia ou iloa atu, faauta! ua faatumuina le fale o Ieova i le mamalu o Ieova. Ona ou faapaʻū faō ai lea. 5 Ona fetalai mai lea o Ieova iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, ia uaʻi atu lou loto, ia vaavaai ou mata, ia faalogo ou taliga i mea uma ua ou fai atu ai iā te oe e tusa ai ma aiāiga o le fale o Ieova, e tusa foʻi ma ana tulafono, ia uaʻi atu lou loto i le mea e ulu atu ai i le Fale ma mea uma e ulufafo ai o le malumalu. 6 Ia e fai atu i le Fouvalega, i le aiga o Isaraelu, ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “Le aiga e o Isaraelu, ua tele naʻuā a outou mea inosia ua faia, 7 i lo outou aumaia o tagata mai i isi atunuu e lē peritomeina le loto ma e lē peritomeina foʻi le tino, ina ia ō mai i loʻu malumalu e faaleagaina ai, e oo foʻi i loʻu fale; ina ua outou aumai laʻu meaʻai, o le gaʻo ma le toto, a ua latou solia pea laʻu feagaiga ona o a outou mea inosia uma ua outou faia. 8 E tou te leʻi tausia le matafaioi o le vaavaaia o aʻu mea paia, e tou te leʻi tofia foʻi mo outou nisi e fai ma ē e tausimea i aʻu matafaioi i loʻu malumalu.”’ 9 “ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “E lē ulufale i loʻu malumalu se tagata mai se isi atunuu e leʻi peritomeina le loto ma e leʻi peritomeina foʻi le tino, o lona uiga, o so o se tagata mai se isi atunuu o loo nonofo faatasi ma le fanauga a Isaraelu.”’

SETEMA 11-17

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 46-48

“Faamanuiaga na Maua e Tagata Isaraelu na Toe Foʻi”

(Esekielu 47:1) Ua ia faifaimālie ona toe avatu aʻu i le mea e ulufale atu ai i le Fale, faauta foʻi! ua tafe atu le vai mai i lalo o le mea e ulu atu ai i le Fale i le itu i sasaʻe, auā ua faasaga luma o le Fale i le itu i sasaʻe. Ua tafe atu le vai mai i lalo o lea mea, mai i le itu taumatau o le Fale i le itu i saute o le fata faitaulaga.

(Esekielu 47:7-12) Ua ou toe foʻi, silasila! ua iai laau e tele i le auvai o le ālia i lenei itu ma le isi itu. 8 Ua ia toe faapea mai iā te aʻu: “E tafe atu lenei vai i le itu i sasaʻe ma e tafe atu i Arapa. E oo atu foʻi i le sami. E tafe atu i le sami ma magalo ai ona vai. 9 O meaola uma e feoaʻi, o le a feola i mea uma e alu atu i ai le ālia ua faaluaina lona telē. O le a tele iʻa auā o le mea lea e alu atu ai le vai, ma e magalo ai le suāsami, e ola ai foʻi mea uma i le mea e tafe atu i ai le ālia. 10 “O le a tutū foʻi tagata faifaiva i autafa o le sami mai i Enokati e oo atu i Enokelima. O le a iai foʻi se mea e faamamago ai upega. O le a tele foʻi ituaiga o iʻa eseese e pei o iʻa i le Sami Tele. 11 “Ua iai ona mea e pala ma ona faataufusi, ma e lē magalo ia mea. E tuuina atu ia mea i le masima. 12 “O le auvai o le ālia i lenei itu ma le la itu, e tutupu ai laau uma e ʻaina. E lē mamae lau o ia laau, e lē uma foʻi fua o ia laau. E taʻitasi le masina ma le fuata, auā o le vai e faasūsūina ai ia laau e sau mai i le malumalu. E fai fua o ia laau ma meaʻai, ma lau o laau e fai ma vailaau.”

w99 3/1 10 ¶11-12

ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!

11 Po o le a faamanuia ea e Ieova lo latou laueleele? Ua tali mai le valoaga i lenei fesili i se ata faamafanafanaloto. O loo tafe se vai mai le malumalu, ma faasolo ina lautele ua oo ina avea o se tafega ua tatafe tele atu i le Sami Mate. O iina ua toe faaolaina ai vai sa leai ni mea e ola ai, ma ua toe matuā manuia foi faiga faiva o loo faia e latalata ane i ona matafaga. O autafa o le vaitafe o loo ola ai le tele o laau e fua i le tausaga atoa, ua maua ai meaʻai ma vailaau e faamālōlō ai.—Esekielu 47:1-12.

12 Ia i latou sa faaaunuua, o lenei folafolaga sa toe faamamafa ma faamautinoa atu ai isi valoaga muamua e faatatau i le faafoisia lea latou te matuā faanaunau i ai. Ua sili atu i le faatasi ona faamatala e perofeta na faagaeeina a Ieova, Isaraelu ua toe faafoisia ma aināina, i se tulaga faaparataiso. O nuu sa lafulafuā ua toe aināina, ua avea pea ma matua faavaloaga. (Isaia 35:1, 6, 7; 51:3; Esekielu 36:35; 37:1-14) Sa mafai la e tagata ona faatalitalia faapea, o faamanuiaga foaiola a Ieova o le a tafe mai e pei o se vai mai le malumalu lea ua toe faafoisia. O le iuga, o le nuu sa oti faaleagaga o le a toe faaolaina. O le a faamanuiaina tagata toe faafoisia i ni tane iloga i le faaleagaga—o tane e amiotonu ma mautū e pei o laau o loo ola i autafa o le vaitafe lea na iloa i le faaaliga, o tane o le a taimua i le toe faatoʻaina o le laueleele ua faatafunaina. Sa tusi foi Isaia e faatatau i “laau [“tetele,” NW] o le amiotonu” o ē o le a toe “atiina ae . . . mea na faatafunaina mai le vavau.”—Isaia 61:3, 4.

(Esekielu 47:13, 14) O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “O le laueleele lenei e tou te vaevaeina mo outou e fai ma tofi, o le laueleele lea mo ituaiga e sefulu lua o Isaraelu, ma e lua fanua e avatu mo Iosefa. 14 E ao ona outou nonofo ai, o le tasi e tusa ma lona uso, o le laueleele lea na sii ai loʻu lima i se tautoga e avatu i o outou augātamā, ma e vaevaeina lenei laueleele e fai ma o outou tofi.

w99 3/1 10 ¶10

ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!

10 Maeu le faalaeiau o lenei mea ia i latou uma sa faaaunuua! Sa faamautinoa atu i aiga taitasi le iai o so latou tofi i le laueleele. (Faatusatusa i le Mika 4:4.) O le a tuu ai le tapuaiga mamā i se nofoaga faaeaina, le nofoaga tutotonu iina. Ma seʻi mātau, i le faaaliga na iloa e Esekielu, o le alii sili i le pei o ositaulaga, o le a nofo i fanua na foai atu e tagata. (Esekielu 45:16) O lea la, i le laueleele toe faafoisia, e foai atu tagata i le galuega a i latou o ē o le a tofia e Ieova e taimua, e lagolago atu e ala i le felagolagomai ma a latou taitaiga. O lona uiga, o lenei nuu ua fai ma ata o le faamaopoopo, le felagolagomai, ma le saogalemu.

(Esekielu 48:9, 10) “O le foaʻi e ao ona outou avatu iā Ieova, o le umi e lua sefulu lima afe kupita ma le lautele e sefulu afe. 10 E ao ona iai se foaʻi paia i ia mea mo ositaulaga, o le itu i mātū e lua sefulu lima afe kupita, o le itu i sisifo e sefulu afe le lautele, o le itu i sasaʻe e sefulu afe foʻi le lautele, ma le itu i saute e lua sefulu lima afe le umi. O le a iai foʻi le malumalu o Ieova i totonu o lea mea.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Esekielu 47:1) Ua ia faifaimālie ona toe avatu aʻu i le mea e ulufale atu ai i le Fale, faauta foʻi! ua tafe atu le vai mai i lalo o le mea e ulu atu ai i le Fale i le itu i sasaʻe, auā ua faasaga luma o le Fale i le itu i sasaʻe. Ua tafe atu le vai mai i lalo o lea mea, mai i le itu taumatau o le Fale i le itu i saute o le fata faitaulaga.

(Esekielu 47:8) Ua ia toe faapea mai iā te aʻu: “E tafe atu lenei vai i le itu i sasaʻe ma e tafe atu i Arapa. E oo atu foʻi i le sami. E tafe atu i le sami ma magalo ai ona vai.

(Esekielu 48:30) “O mea ia e ulufafo atu ai mai i le aai: O le tuaoi i mātū e fā afe lima selau kupita le fua.

(Esekielu 48:32-34) “O le tuaoi i sasaʻe e fā afe lima selau kupita, ma e tolu faitotoʻa, o le faitotoʻa foʻi o Iosefa e tasi; o le faitotoʻa o Peniamina e tasi; ma le faitotoʻa o Tanu e tasi. 33 “O le tuaoi i saute e fā afe lima selau kupita le fua, e tolu faitotoʻa, o le faitotoʻa o Simeona e tasi; o le faitotoʻa o Isakara e tasi; ma le faitotoʻa o Sepulona e tasi. 34 “O le tuaoi i sisifo e fā afe lima selau kupita, e tolu faitotoʻa, o le faitotoʻa o Kato e tasi; o le faitotoʻa o Asera e tasi; ma le faitotoʻa o Nafatali e tasi.

w99 3/1 11 ¶14

ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!

14 Pe na pau ea ia o mea sa faataunuuina ai le faaaliga a Esekielu? E leai; o loo faailoa mai se isi mea e sili atu. Seʻi manatu: O le malumalu lea sa vaaia e Esekielu i le faaaliga sa lē mafai ona fausia lona fausaga e pei ona faamatala mai. O le mea moni, sa matuā uigā i tagata Iutaia lena faaaliga ma na oo lava ina latou faatatauina faaletino nisi auiliiliga o le faaaliga. Peitai, e matuā telē lava le malumalu na vaaia i le faaaliga, e lē ofi foi i le Mauga o Moria, le nofoaga lea sa iai le malumalu muamua. E lē gata i lena, o le malumalu sa iloa e Esekielu e lei tu i le aai, ae sa tu mamao i se isi fanua e ese atu, peitai o le malumalu lona lua sa fausia i le mea lea sa iai le malumalu muamua—i totonu o le aai o Ierusalema. (Esera 1:1, 2) E lē gata i lena, e lei iai lava se vaitafe moni na tafe mai le malumalu i Ierusalema. O lea la sa na o sina faataunuuga laitiiti o le valoaga a Esekielu sa vāai i ai Isaraelu anamua. Ua iloa mai ai i lenei mea e ao ona iai se faataunuuga tele faaleagaga o lenei faaaliga.

(Esekielu 47:6) Ona ia faapea mai lea iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, po ua e vaai i lenei mea?” Ua ia faasavali aʻu ma toe faafoʻi aʻu i le auvai o le ālia.

it-2 1001

Atalii o le Tagata

I Tusitusiga Paia Eperu, o le tusi o Esekielu e tele ina aliaʻe mai ai lenei faaupuga, lea e silia ma le 90 taimi o loo taʻua ai e le Atua le perofeta o le ʻatalii o le tagata.’ (Esk 2:1, 3, 6, 8) Atonu na tele ina faaaogā lenei faaupuga ina ia faamatilatila ai le manatu e faapea, o le perofeta ua na o se tagata. Ua iloa ai le eseesega o le tagata na taʻuina atu feʻau, mai i Lē e ana le feʻau, o le Atua Silisili Ese lea. O loo faaaogāina foʻi lenei faaupuga e faasino atu ai i le perofeta o Tanielu i le Tanielu 8:17.

Faitau Tusi Paia

(Esekielu 48:13-22) “E ao ona maua e le ʻau sa Levī, e feagai ma le fanua o ositaulaga, se fanua e lua sefulu lima afe kupita le umi, ma le lautele e sefulu afe; o le umi atoa e lua sefulu lima afe ma le lautele e sefulu afe. 14 E lē tatau ona latou faatauina atu sina fasi fanua, pe fesuiaʻi, e lē tatau foʻi ona latou faamatuu ese le laueleele e sili ona lelei mai iā i latou; auā o se mea paia lea iā Ieova. 15 “A o le lima afe kupita le lautele lea e totoe, i tala ane o le lua sefulu lima afe, o se mea ua tuu e faaaogā e tagata o le aai, e nonofo ai ma se fanua e aai ai lafumanu. E ao ona iai le aai i totonu o lea mea. 16 O fua nei o le aai: o le tuaoi i mātū e fā afe lima selau kupita, o le tuaoi i saute e fā afe lima selau, o le tuaoi i sasaʻe e fā afe lima selau, ma le tuaoi i sisifo e fā afe lima selau. 17 E ao ona iai i le aai se fanua e aai ai lafumanu, i le itu i mātū e lua selau lima sefulu kupita, i le itu i saute e lua selau lima sefulu, i le itu i sasaʻe e lua selau lima sefulu ma i le itu i sisifo e lua selau lima sefulu. 18 “O le umi o le mea ua totoe e tutusa lelei ma le foaʻi paia, e sefulu afe kupita i le itu i sasaʻe ma e sefulu afe foʻi i le itu i sisifo; e ao ona tutusa e pei o le foaʻi paia, ma o faaeleeleaga mai i lea mea e fai ma meaʻai a ē e auauna i le aai. 19 O i latou uma o ē e auauna i le aai mai i ituaiga uma o Isaraelu o le a galueaʻiina le fanua. 20 “O le foaʻi atoa e lua sefulu lima afe kupita faatele i le lua sefulu lima afe. E ao ona outou foaʻi atu se vaega faatafafā e fai ma foaʻi paia faatasi ma le fanua o le aai. 21 “E fai mo le taʻitaʻi le mea e totoe i lenei itu ma le isi itu o le foaʻi paia ma le fanua o le aai, i tala ane o le lua sefulu lima afe kupita o le foaʻi i le tuaoi e oo i le itu i sasaʻe; ma le itu i sisifo i tala ane o le lua sefulu lima afe kupita i le tuaoi e oo i le itu i sisifo. O le fanua o le taʻitaʻi e feagai ma ia tofi. O le a iai i totonu o lea mea le foaʻi paia ma le malumalu o le Fale. 22 “O le a iai i le ogatotonu o fanua o le taʻitaʻi, le fanua o le ʻau sa Levī ma le fanua o le aai. O le a fai mo le taʻitaʻi le fanua i le va o le tuaoi o Iuta ma le tuaoi o Peniamina.

SETEMA 18-24

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 1-3

“O le Faamaoni iā Ieova e Maua ai le Taui”

(Tanielu 3:16-20) Ua tali mai Sataraka, o Mesako, ma Apeteniko i le tupu: “Nepukanesa e, e leai sa matou upu e fai atu iā te oe e tusa ma lenei mea. 17 Afai e lafoina i matou i le ogaumu aasa, e mafai e lo matou Atua o loo matou auauna i ai ona laveaʻi iā i matou. Le tupu e, e na te laveaʻi i matou mai i le ogaumu aasa ma lou lima foʻi. 18 Ae afai e leai, le tupu e, ia e silafia e matou te lē auauna i ou atua ma e matou te lē tapuaʻi foʻi i le tupua auro ua e faatūina.” 19 Ona ita tele ai lea o Nepukanesa iā Sataraka, o Mesako ma Apeteniko ma ua liua ona foliga. Ua ia faapea atu ia faafitu ona faaaasa le ogaumu nai lo o le mea e masani ai. 20 Ua ia faatonu tamāloloa o lana ʻautau e saisai iā Sataraka, Mesako, ma Apeteniko ina ia lafo i latou i le ogaumu aasa.

w15 7/15 25 ¶15-16

Tausisia Lou Faamaoni i le Malo o le Atua

15 E iai le taimi e tatau ai ona tatou tutū matilatila ese mai i isi tagata ona o o tatou lotofuatiaifo, e tusa lava po o tagata e tatou te faigaluega ma aʻoʻoga faatasi, o tuaoi, tagata o aiga po o isi foʻi. (1 Pete. 2:19) Ioe, e tatau ona tatou tutū matilatila ese mai i isi tagata! E lē faateʻia i tatou pe afai e ʻinoʻino mai le lalolagi ona o lo tatou tutū matilatila ese mai, auā na lapataʻia i tatou e Iesu e faatatau i lea tulaga. E lē talisapaia e i latou e tetee mai le tāua o mataupu e aofia ai le solitū o Kerisiano. Ae o nei mataupu o ni mea sili ona tāua iā i tatou.

16 O le faamaoni iā Ieova e manaʻomia ai lo tatou maumauaʻi e ui i le faamataʻu mai o tagata. (Tani. 3:16-18) O so o se tasi lava e mafai ona aafia i le fefe i tagata, ma e faigatā i talavou ona tutū matilatila ese mai i a latou tupulaga. Pe afai o fesagaʻi lau fanau ma mataupu e pei o le fāʻalo i le fuʻa, po o aso faamanatu o le atunuu, ia fesoasoani atu iā i latou. Ia faaaogā taimi o Tapuaʻiga a le Aiga e fesoasoani ai i lau fanau ia malamalama i mataupu e aafia ai, ina ia mafai ona latou fesagaʻia ma le lototele na luʻi. Ia fesoasoani iā i latou ia faamatala manino ma le faaaloalo o latou talitonuga. (Roma 1:16) Ina ia fesoasoani i lau fanau, ia e tausolomua e talanoa atu i o latou faiaʻoga e faatatau i nei mataupu.

(Tanielu 3:26-29) Ua faalatalata atu Nepukanesa i le faitotoʻa o le ogaumu aasa. Ua ia faapea atu: “Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, o outou o auauna a le Atua Silisili Ese, inā ō mai ia i fafo ma ō mai i inei!” Ona ō mai ai lea mai i le afi o Sataraka, Mesako ma Apeteniko. 27 Ua vāai i latou uma ua faapotopotoina faipule, o taʻitaʻi, o kovana ma tagata maualuluga a le tupu i nei tane, e leʻi mū o latou tino i le afi, e leʻi mū foʻi so latou lauulu, e leʻi leaga o latou ofu, ma e leʻi namuasua foʻi i latou. 28 Ua faapea atu Nepukanesa: “Ia faamanū i le Atua o Sataraka, o Mesako ma Apeteniko, o lē na auina mai lana agelu e laveaʻi i ana auauna, o ē na faatuatua iā te ia, ma na latou tetee i le poloaʻiga a le tupu, ma lotomalilie e feoti, auā latou te lē auauna pe tapuaʻi i so o se atua seʻi vaganā ai lo latou lava Atua. 29 O lea, ua ou faia lenei faatonuga, o so o se tagata po o se nuu po o se gagana e fai se upuleaga faasaga i le Atua o Sataraka, o Mesako, ma Apeteniko, e vaevaeniniiina i latou, e fai foʻi o latou fale ma falelētaʻua mo le lautele; auā e lē o iai se isi atua e mafai ona laveaʻi e pei o ia.”

w13 1/15 10 ¶13

Ia Lototele—E Faatasi Ieova ma Oe

13 I le 600 tausaga a o leʻi afio mai le Mesia, na faamaonia ai e ni auauna Eperu se toʻatolu a Ieova, e tauia i latou e faaalia le faatuatua ma le lototele. Na poloaʻia e Nepukanesa tagata aloaʻia uma o Papelonia ina ia tapuaʻi i se tupua auro. O i latou e lē usiusitaʻi i lenā faatonuga e lafoina i se ogaumu aasa. Peitaʻi, na faapea atu ma le faaaloalo nei talavou iā Nepukanesa: “E mafai e lo matou Atua o loo matou auauna i ai ona laveaʻi iā i matou. Le tupu e, e na te laveaʻi i matou mai i le ogaumu aasa ma lou lima foʻi. Ae afai e leai, le tupu e, ia e silafia e matou te lē auauna i ou atua ma e matou te lē tapuaʻi foʻi i le tupua auro ua e faatūina.” (Tani. 3:16-18) I le Tanielu 3:19-30, o loo faamatala manino ai le laveaʻiina e Ieova o nei Eperu e toʻatolu. Atonu e lē faamataʻuina i tatou i le susunuina i se afi, ae e iai taimi e tofotofoina ai lo tatou usiusitaʻi i tulaga faigatā. Peitaʻi, e mautinoa e faamanuia e Ieova i tatou pe a faaalia le faatuatua ma le lototele.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Tanielu 1:5) Ua faatonuina e le tupu ia avatu iā i latou meaʻai mai i taumafa lelei a le tupu i aso taʻitasi, ia feinu i le uaina e inu ai o ia, ma tausi i latou mo tausaga e tolu, ma ia latou tutū ai i luma o le tupu i le faaiʻuga o na tausaga.

(Tanielu 1:8) A ua maumauaʻi Tanielu i lona loto e lē leaga o ia i taumafa lelei a le tupu po o le uaina e inu ai o ia. Ua ia talosaga atu pea i lē e sili o tagata aloaʻia ina ia ioe mai ma lē leaga ai o ia.

it-2 382

Mesako

E tolu ni māfuaaga atonu na latou manatu ai e “leaga” taumafa lelei a le tupu: (1) Na ʻai e tagata Papelonia manu na taʻua i le Tulafono a Mose e lē mamā; (2) na latou faaeteete ona e leʻi vāai ua lelei ona faaalu ese le toto o nei manu, ma o nisi manu atonu na titina; (3) na muamua ona ofo atu e tagata faapaupau nei manu i taulaga i o latou atua, ma na manatu i le ʻaina o nei manufasi o se vaega o le tapuaʻiga i nei atua.—Ta 1:8; faatusatusa i le 1Ko 10:18-20, 28.

(Tanielu 2:44) “O aso o ia tupu, o le a faatūina ai e le Atua o le lagi o le malo e lē faaumatia lava. O lea malo foʻi e lē tuuina atu i se isi nuu. O le a ia tuʻimomomoina ma faaumatia malo uma, ae e tumau lea malo e faavavau;

w12 6/15 17, pusa

O AI UA FAIA AʻE AI NEI “MALO UMA”?

I le valoaga i le Tanielu 2:44, ua taʻua ai o le a “tuʻimomomoina ma faaumatia malo uma,” e ala mai i le Malo o le Atua. E na o malo lava o loo faaātaina mai e vaega eseese o le faatagata, o loo faasino atu i ai lenā valoaga.

Ae faapefea isi faigāmalo uma faaletagata? O le valoaga i le tusi o Faaaliga e tai tutusa le manatu o loo talanoaina ai, ma le valoaga a Tanielu, ua aumaia ai faamatalaga atili e faatatau i lenā manatu. Ua faaalia mai ai o “tupu o le lalolagi uma,” o le a faapotopotoina e faasagatau iā Ieova i “le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.” (Faaa. 16:14; 19:19-21) O lea la, e lē gata o le a faaumatiaina malo o loo faaatagia mai e le faatagata, ae faapea foʻi ma isi faigāmalo uma faaletagata iā Amaketo.

w01 10/15 6 ¶4

Le Auala e Maua ai se Lalolagi Fiafia

Ua maua le tali i le Tanielu 2:44: “O ona po o ia tupu [o loo pule i le iʻuga o lenei faiga o mea] e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; o lea malo foi, e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo [faia e tagata] uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.” Aiseā o le a “tuʻimomomoina” ai e le Malo o le Atua pulega faalelalolagi? Aua o nei malo o loo maumaututū e faatumauina le agaga tetee i le Atua o le faia lea o filifiliga e le tagata lava ia lea na faatulaʻi mai e Satani i tuā i le faatoʻaga i Etena. E faaopoopo atu i le lē faia o mea mo le lelei o tagata, o i latou o loo taumafai e faatumauina lenā agaga ua latou iai i se tulaga e feteenaʻi ai ma Lē na Foafoaina Mea. (Salamo 2:6-12; Faaaliga 16:14, 16) O lea, e tatau ona tatou fesili ifo iā i tatou lava, ʻPo o tatou usiusitai po o tatou tetee atu ea i le pule a le Atua?’

Faitau Tusi Paia

(Tanielu 2:31-43) “O oe le tupu e, na e silafia, faauta, o se faatagata telē lava. O lenā faatagata telē ma e maʻeu lona feʻilafi na tū i ou luma, na mataʻutia foʻi lona foliga mai. 32 E tusa ai ma lenā faatagata, o lona ulu ua faia i le auro lelei, o lona fatafata ma ona lima o siliva, o lona manava ma ona ogāvae o le ʻapamemea, 33 o ona vae e uʻamea, o ona tapuvae e faia isi vaega i le uʻamea a o isi vaega o le omea. 34 A o e silasila atu pea i le faatagata, na e silafia se maa ua tofia, ae e leʻi tofia i ni lima, ma taia ai le faatagata i ona vae uʻamea ma le omea ma nutililii ai. 35 I lea taimi, ua nutililii faatasi ai le uʻamea, o le omea, o le ʻapamemea, o le siliva ma le auro, ma ua pei o vao mamago i le mea e soli ai saito i le tau vevela, ma ua lelea i le matagi ma ua leai ma se mea ua totoe. A o le maa na taia ai le faatagata, ua avea ma mauga telē ma ua tumu ai le lalolagi atoa. 36 “O le faalepō lenei ma lona uiga e matou te taʻu atu i luma o le tupu. 37 O oe le tupu e, le tupu o tupu, ua tuuina mai iā te oe e le Atua o le lagi le malo, le mana, le malosi ma le mamalu, 38 ma ua ia tuuina atu i lona lima, o so o se mea ua nonofo ai le fanau a tagata, o manu o le fanua ma manufelelei o le lagi, ma ua ia faia o ia ma pule i ia mea uma, o oe o le ulu auro lava lea. 39 “A mavae atu oe ona tulaʻi mai lea o se isi malo e maulalo ifo iā te oe; e tulaʻi mai foʻi se isi malo, o le malo lona tolu, o le ʻapamemea lea, e pule foʻi i le lalolagi atoa. 40 “A o le malo lona fā, o le a malosi o ia e pei o le uʻamea. E tuʻimomomoina ma olopalaina e le uʻamea o mea uma, o lea e pei ona nutililiia e le uʻamea, o le a ia tuʻimomomoina ma nutililiia o ia malo uma. 41 “E pei ona e silafia o vae ma tamatamaʻivae na faia isi vaega i omea a le fai ipu omea a o isi vaega o uʻamea, o le a vaevaeina lea malo, ae o le a iai le malosi o le uʻamea i lea malo, auā na e silafia ua fefiloi faatasi le uʻamea ma le omea ua susū. 42 Talu ai o tamatamaʻivae ua faia isi vaega i le uʻamea a o isi vaega o le omea, o le a faapena ona iai le vaega malosi o lea malo ma e iai foʻi le vaega e vaivai. 43 E pei ona e silafia, na fefiloi le uʻamea ma le omea ua susū, o le a fefiloi faatasi i latou ma le fanau a tagata; ae e lē mafai ona pipii faatasi o le tasi i le isi, e pei ona lē mafai ona filogia o le uʻamea ma le omea.

SETEMA 25–OKETOPA 1

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 4-6

“Po o Faaauau Ona E Auauna iā Ieova?”

(Tanielu 6:7-10) Ua uma ona fono alii sili uma o le malo, o taʻitaʻi, o faipule, o leoleo maualuluga a le tupu ma kovana, ina ia faavaeina se tulafono a le tupu, ma faamamalu se sā e faapea, o so o se tasi e faatoga atu i se atua po o se tagata i le tolu sefulu aso, seʻi vaganā ai oe le tupu e, ia lafoina o ia i le lua o leona. 8 O lenei le tupu e, ia e faamaonia le tulafono ma sainia ia tusitusiga, ina ia lē mafai ai ona suia e tusa ai ma le tulafono a Metai ma Peresia, lea e lē mafai ona tatalaina.” 9 Ua sainia e le tupu o Tariu le tusitusiga ma le sā e tusa ai ma lea mea. 10 Ua iloa e Tanielu ua sainia le tusitusiga, ona ulu atu lea o ia i lona fale, ua tatala faamalama e faasaga i Ierusalema i le potu pito i luga o lona fale, ma e faatolu i le aso ona ia tootuli e tatalo ma avatu viiga i lona Atua, e pei ona ia masani ai.

w10 11/15 6 ¶16

Talavou e, Ia Taʻitaʻia Outou i le Afioga a le Atua

16 Aiseā e tatau ai ona e usiusitaʻi iā Ieova e tusa lava pe a na o oe? Manatua le mea lenei: E mafai ona e faatigā iā Ieova, pe faafiafia foʻi i lona finagalo. (Kene. 6:5, 6; Faata. 27:11) E aafia Ieova i au gaoioiga ona “o loo manatu mamafa mai o ia iā te [oe].” (1 Pete. 5:7) E finagalo o ia e te faalogo atu iā te ia, ona e maua ai lea o aogā. (Isa. 48:17, 18) Ina ua lē amanaʻia e nisi o auauna a Ieova i Isaraelu anamua ana fautuaga, na latou faatigā iā te ia. (Sala. 78:40, 41) Ae na alofa tele Ieova i le perofeta o Tanielu, ona na taʻua o ia e se agelu o le “tagata ua faapelepeleina.” (Tani. 10:11) Aiseā? Na tumau le faamaoni o Tanielu iā Ieova, e lē gata a o faatasi ma isi tagata, ae faapea foʻi le taimi sa na o ia ai.—Faitau le Tanielu 6:10.

w06 11/1 24 ¶12

Pe Tutusa Ou Manatu ma le Silafaga a Ieova i Mea Paia?

12 E tele mea e fesootaʻi atu i olaga o sui faauuina o le faapotopotoga Kerisiano ma a latou aumea, e manatu i ai o ni mea paia. O la tatou faiā ma Ieova o se mea e paia. (1 Nofoaiga a Tupu 28:9; Salamo 36:7) Ona o le tautele iā i tatou o lenā faiā, tatou te lē faatagaina ai se mea po o se tasi, e faaleagaina lenā faiā ma lo tatou Atua, o Ieova. (2 Nofoaiga a Tupu 15:2; Iakopo 4:7, 8) E tāua le tatalo i le faatumauina o se faiā māfana ma Ieova. Sa paia tele le tatalo i le perofeta o Tanielu, o le ala lea na ia faamaoni ai pea i lana masani o le tatalo iā Ieova, e oo lava i le taimi na lamatia ai lona ola. (Tanielu 6:7-11) Ua faatusaina “talosaga a le ʻau paia,” po o Kerisiano faauuina, i mea manogi sa faaaogā mo tapuaʻiga i le malumalu. (Faaaliga 5:8; 8:3, 4; Levitiko 16:12, 13) O lenei faatusa ua faatāua ai le paia o le tatalo. O se matuā faaeaga le mafai ona talanoa atu i le Pule Silisili Ese aoao. E lētioa lava a paia le tatalo i o tatou olaga!

(Tanielu 6:16) O lea, ua fai ai le poloaʻiga a le tupu, ma ua latou aumaia Tanielu ma lafo i le lua o leona. Ua faapea atu le tupu iā Tanielu: “O lou Atua, o lē o loo e auauna pea i ai, o ia na te laveaʻiina oe.”

(Tanielu 6:20) Ua latalata atu o ia i le lua ma ua ia valaau atu i se leo vaivai iā Tanielu. Ua faapea atu le tupu iā Tanielu: “Tanielu e, le auauna a le Atua soifua, po ua mafai ea ona laveaʻiina oe mai i leona e lou Atua o lē o loo e auauna pea i ai?”

w03 9/15 15 ¶2

Aiseā e Ao ai Ona Tatou Tatalo e Lē Aunoa?

2 Na faapefea ona silasila Ieova iā Tanielu? Ina ua afio mai le agelu o Kaperielu e tali atu i se tasi o tatalo a Tanielu, na ia faamatalaina ai le perofeta e faapea o se tasi “ua alofateleina.” (Tanielu 9:20-23) I le valoaga a Esekielu, sa faasino atu Ieova iā Tanielu o se tagata amiotonu. (Esekielu 14:14, 20) I le taimi o lona soifuaga, o tatalo a Tanielu na iʻu ai i se faiā lelei ma lona Atua, lea na silafia foʻi e Tariu.—Tanielu 6:16.

(Tanielu 6:22, 23) Na auina mai e loʻu Atua lana agelu e punitia gutu o leona, ma e leʻi afāina ai aʻu, auā ua ia silafia ua mamā lava aʻu i ona luma; ma e leai foʻi se mea leaga ua ou faia i ou luma le tupu e.” 23 Ona matuā fiafia ai lea o le tupu, ua ia poloaʻi atu ia ave aʻe Tanielu mai i le lua. Ua ave aʻe Tanielu mai i le lua, ma e leai se mea o ia na afāina, auā na ia faatuatuaina lona Atua.

w10 2/15 18 ¶15

“Ua Fai Mai Pea le Agaga ma le Tamaʻitaʻi Faaipoipo: ʻInā Sau Ia!’”

15 Ina ua mavae se pō na iai Tanielu i le lua o leona, na alu atu i inā le tupu ma valaau atu: “Tanielu e, le auauna a le Atua soifua, po ua mafai ea ona laveaʻiina oe mai i leona e lou Atua o lē o loo e auauna pea i ai?” Na tali vave mai Tanielu: “Le tupu e, ia soifua pea oe. Na auina mai e loʻu Atua lana agelu e punitia gutu o leona, ma e leʻi afāina ai aʻu, auā ua ia silafia ua mamā lava aʻu i ona luma; ma e leai foʻi se mea leaga ua ou faia i ou luma le tupu e.” Na faamanuia e Ieova Tanielu ona o le “auauna [atu] pea” iā te Ia.—Tani. 6:19-22.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Tanielu 4:10, 11) “ʻO faaaliga ia na ou iloa i loʻu moega, faauta foʻi! o se laau i le ogatotonu o le lalolagi, e matuā maualuga lava. 11 Ua tupu tele ma malosi le laau, ma ua oo lona maualuga i luga o le lagi, ua iloa foʻi i le tuluʻiga o le lalolagi.

(Tanielu 4:20-22) “ʻO le laau na e silasila i ai, na tupu tele ma ua malosi, ua oo lona maualuga i le lagi, ua iloa mai foʻi i tuluʻiga uma o le lalolagi, 21 ua mananaia ona lau, ua anoanoaʻi ona fua, ma ua lava ma totoe meaʻai mo foafoaga uma; e nonofo i ona lalo manu o le fanua, e ofaga i ai manulele o le lagi i ona lālā, 22 le tupu e, o oe lava lea, auā ua e tupu tele ma malosi, ua tupu tele foʻi lou mamalu ma ua oo i le lagi, ua oo foʻi lau pule i tuluʻiga o le lalolagi.

w07 9/1 18 ¶5

Manatu Tāua Mai le Tusi o Tanielu

4:10, 11, 20-22—O le ā na fai ma sui, pe na faaātaina mai e le laau telē i le miti a Nepukanesa? Na faaāta muamua mai e le laau Nepukanesa o lē na pulea le malo malosi o le lalolagi. Ae peitaʻi, ona na oo atu le pulega a lea malo i “tuluʻiga o le lalolagi,” na tatau la ona faaātaina mai e le laau se isi mea e sili atu. O loo faafesootaʻi e le Tanielu 4:17 le miti i le pulega a “lē Silisili ese” i tagata. O loo faaātaina mai foʻi e le laau le silisili ese o Ieova i le aoao o mea, aemaise lava i le faatatau atu i le lalolagi. O lea la, o le miti e lua ona faataunuuga—i le pulega a Nepukanesa ma le pulega silisili a Ieova.

(Tanielu 5:17) Ua tali mai Tanielu i luma o le tupu e faapea: “Ia tuu pea iā te oe au meaalofa, ma avatu au taui i isi tagata. Ae o le a ou faitauina le tusitusiga i le tupu, ma o le a ou taʻu atu iā te ia le uiga.

(Tanielu 5:29) I lenā lava taimi ua faatonu atu ai e Pelesara, ina ia latou faaofu iā Tanielu i le ofu violē, ma faaasoa iā te ia i le filifili auro; ma ua faasilasila atu o le a avea o ia ma pule lona tolu i le malo.

w88 10/1 30 ¶3-5

Fesili Mai i le ʻAufaitau

Ina ua aami mai le tagata Eperu o Tanielu, na faailoa atu pea e le tupu lana ofo ina ia faaofu Tanielu i se ofu violē, faaasoa i se filifili auro, ma faasilasila atu o le a avea ma pule lona tolu i le malo. Na tali atu ma le faaaloalo le perofeta e faapea: “Ia tuu pea iā te oe au meaalofa, ma avatu au taui i isi tagata. Ae o le a ou faitauina le tusitusiga i le tupu, ma o le a ou taʻu atu iā te ia le uiga.”—Tanielu 5:17.

E leʻi talia e Tanielu ni faiga faaalatua, pe manaʻo foʻi e totogi o ia ina ia mafai ai ona ia faamatala le uiga o le tusitusiga. Na mafai ona tuu pea meaalofa a le tupu pe avatu ma se isi tagata. Na malie Tanielu e faamatala le uiga o le tusitusiga, e lē ina ia maua ai se taui, ae ona sa faagaeeina o ia e faia faapea, e le Atua moni o Ieova, o lē na faaloloʻi ane lana sala faafaamasinoga iā Papelonia.

I le Tanielu 5:29, o loo taʻua ai ina ua uma ona faamatala e Tanielu le uiga o le tusitusiga, na faatonuina loa e le tupu ina ia avatu pea le taui iā Tanielu. E leʻi faaofu e Tanielu o ia lava i le ofu violē pe tuu i lona ua le filifili. Na tuuina atu na mea iā te ia, ona o se faatonuga a le tupu malosi o Pelesara. Peitaʻi e lē feteenaʻi lenei manatu, ma le faamatalaga i le Tanielu 5:17, ina ua faamatala manino atu e le perofeta e leai sona faanaunauga manatu faapito na iai, ina ua malie e faamatala le uiga o le tusitusiga.

dp 109 ¶22

O Upu e Fā na Suia ai Taualumaga o le Lalolagi

22 Ua mateʻia nei le tupua lilo. Ua toeitiiti lava faatoʻilaloina Papelonia e vaegāʻau a Metai ma Peresia. E ui lava sa faanoanoa ona o lenei faalauiloaga o le malaia, sa tausisi lava Pelesara i lana upu. Na ia poloaʻia ana auauna e faaofuina Tanielu i le ofu pāuli, ma le filifili auro, ma talaʻi atu e faapea, o ia o le pule lona tolu i le malo. (Tanielu 5:29) E leʻi teena e Tanielu lenei faaaloalo, ona sa ia iloa lelei, e mafai e lenei mea ona faaalia ai le mamalu e fitoitonu mo Ieova. O le mea moni, atonu na faamoemoe Pelesara o le a faaitiitia le faamasinoga faaoosala a Ieova e ala i le faamamaluina o Lana perofeta. Pe afai o le tulaga lenā na iai, e leʻi aogā ua masaa le ipu vai.

Faitau Tusi Paia

(Tanielu 4:29-37) I le faaiʻuga o le sefulu lua masina talu ona fai lana miti, na ia savali i le taualuga o le maota o le tupu o Papelonia. 30 Na faapea ane le tupu: “Pe e lē o Papelonia tele ea lenei na ou fausia i loʻu malosi tele e fai ma fale o le tupu ina ia viia ai loʻu mamalu?” 31 A o iai pea le upu i le fofoga o le tupu, na tulei mai se siʻufofoga mai i le lagi: “Nepukanesa e le tupu, ua faapenei le tala ua fai atu iā te oe, ʻUa aveesea lou malo mai iā te oe, 32 ma ua latou tuliesea oe, e te nofo faatasi ma manu o le fanua. E te ʻai i le vao e pei o povi poʻa; e mavae atu taimi e fitu, seʻia oo ina e iloa o le Silisili Ese o ia o le Pule i malo o tagata, ma e na te avatu i lē ua ia finagalo i ai.’” 33 Na faataunuuina i lenā lava taimi le upu iā Nepukanesa, ma na tuliesea o ia mai i tagata, na ʻai o ia i le vao e pei o povi poʻa, na susū lona tino i le sau mai i le lagi, seʻia oo ina uumi lona lauulu e pei o fulufulu o aeto, ma ona atigivae ma atigilima e pei o matiuu o le manulele. 34 “Ina ua oo i le faaiʻuga o aso, o aʻu o Nepukanesa, na tepa aʻe oʻu mata i le lagi, ma ua toe lelei loʻu mafaufau; na ou faamanū atu i le Silisili Ese, o Lē o loo soifua e faavavau, na ou vivii ma faamamaluina o ia, auā o lana pule o le pulega e faavavau, ma o lona malo e oo i lea tupulaga ma lea tupulaga. 35 E faatauvaa foʻi tagata uma lava i le lalolagi, ma o loo ia faia mea e tusa ma lona finagalo i ʻau o le lagi ma tagata o le lalolagi. E leai lava se tasi e mafai ona taofia lona aao pe fai atu iā te ia, ʻO le ā le mea ua e faia?’ 36 “I lenā lava taimi ua toe lelei loʻu mafaufau, ma ua ou toe maua le matagofie o loʻu malo ma loʻu mamalu, o loʻu malosi; ma ua matuā saʻili mai iā te aʻu oʻu tagata maualuluga ma oʻu alii, ua toe faaea aʻu i loʻu malo, ma ua faaopoopo iā te aʻu le mamalu tele. 37 “O lea, o aʻu o Nepukanesa, ua ou vivii ma faaeaina ma faamamaluina le Tupu o le lagi, auā e moni ana galuega uma, ma e tonu ona ala, e na te mafai ona faamaulaloina o ē o loo savavali ma le faamaualuga.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga