Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
AOKUSO 7-13
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 28-31
“Tauia e Ieova se Atunuu Faapaupau”
(Esekielu 29:18) “Le atalii e o le tagata, na faamalosia e Nepukanesa le tupu o Papelonia lana ʻautau ina ia faia se galuega telē e faasagatau atu ai iā Turo. Na oo ina tula ai o latou ulu uma, ma na mafoʻefoʻe o latou tauʻau uma. A o le totogi, e leai se mea na maua e ia ma lana ʻautau i Turo mo le galuega na ia faia e faasagatau ai iā te ia.
it-2 1136 ¶4
Turo
Faaumatiaga o le Aai. A o faagasolo le taimi umi na vagaia ai e Nepukanesa le aai o Turo, na “tula” ulu o ana fitafita ona o le oloia i puloutau, ma na “mafoʻefoʻe” o latou tauau mai i le amoina o mea e faaaogā i le vagaia o le aai. Talu ai e leʻi maua e Nepukanesa se “totogi” mai i le faaaogāina e Ieova e faaoo lana sala faafaamasinoga iā Turo, na folafola atu loa e Ieova o le a ia totogiina Nepukanesa i le tamaoaiga o Aikupito. (Esk 29:17-20) Taʻua e Josephus, o se tusitala o talafaasolopito Iutaia, e 13 tausaga na vagaia ai e Papelonia Turo (Against Apion, I, 156 [21]) ma na matuā aafia ai Papelonia. E lē o faamauina i talafaasolopito ni faamatalaga auʻiliʻili i le tele po o le taulau o taumafaiga a Nepukanesa. Ae e mautinoa na tele ola ma meatotino a Turo na maʻimau ai.—Esk 26:7-12.
(Esekielu 29:19) “O lea, o le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻOu te tuuina atu Aikupito iā Nepukanesa le tupu o Papelonia, e na te avea lona tamaoaiga, ma ave le vete tele ma matuā faoa oloa e tele; e fai ma totogi o lana ʻautau.’
it-1 698 ¶5
Aikupito, Tagata Aikupito
E iai se tusitusiga Papelonia mai i le tausaga lona 37 o le nofoaiga a Nepukanesa (588 T.L.M.), o loo taʻua ai se osofaʻiga faasaga iā Aikupito. E lē mautinoa pe fesootaʻi atu i le uluaʻi osofaʻiga po o se isi osofaʻiga faavaegaʻau i se taimi mulimuli ane. E tusa po o fea o nei osofaʻiga e faasino i ai lenā tusitusiga, ae na maua e Nepukanesa le tamaoaiga o Aikupito o se totogi mo lona faaooina o le faasalaga faafaamasinoga a Ieova iā Turo, o se fili o tagata o le Atua.—Esk 29:18-20; 30:10-12.
(Esekielu 29:20) “ʻOu te avatu le laueleele o Aikupito iā te ia e fai ma taui o le galuega na ia faia e faasagatau atu ai iā Turo, auā na latou galulue mo aʻu,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.
g86 11/8 27 ¶4-5
Pe e Tatau Ona Totogi Lafoga Uma?
E tali lenā fesili, pe a mafaufau i le manatu o Ieova e faatatau i le totogiina o se aitalafu i se faigāmalo na faia se auaunaga mo ia. O le toʻasā amiotonu a Ieova, na ia faatonuina ai le faaumatia o le aai anamua o Turo. Ina ia faataunuu lenā mea, na faaaogā e le Atua le ʻautau malosi a Papelonia na taʻitaʻia e le emeperoa o Nepukanesa. E ui na manumalo Papelonia, ae tele mea na latou tigāina ai. Na manatu Ieova e tatau ona totogi le auaunaga na latou faia, e pei ona atagia mai i lana fetalaiga i le Esekielu 29:18, 19: “Le atalii e o le tagata, na faamalosia e Nepukanesa le tupu o Papelonia lana ʻautau ina ia faia se galuega telē e faasagatau atu ai iā Turo. A o le totogi, e leai se mea na maua e ia ma lana ʻautau i Turo mo le galuega na ia faia e faasagatau ai iā te ia. O lea, o le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻOu te tuuina atu Aikupito iā Nepukanesa le tupu o Papelonia, e na te avea lona tamaoaiga, ma ave le vete tele ma matuā faoa oloa e tele; e fai ma totogi o lana ʻautau.’”
E iloa e tagata aʻoga o le Tusi Paia, o Nepukanesa o se tupu faapaupau, faamaualuga, ma faasausili. E lauiloa Papelonia ma ana ʻautau i le leaga o lo latou faiga o tagata e ave faapagota. E leʻi fiafia Ieova i na amioga, ae na ia iloa o se mea tatau le totogi o le auaunaga a Papelonia.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 28:12-19) “Le atalii e o le tagata, ia fatu se pese o le auēga e faatatau i le tupu o Turo, ma e ao ona e fai atu iā te ia, ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “ʻ“O oe o le faamaufaailoga o le lelei atoatoa, ua tumu foʻi oe i le atamai ma ua atoatoa lou matagofie. 13 Sa e iai i Etena i le faatoʻaga a le Atua. Na ufitia oe i maa tāua o le salikea, o le topasi, o le ialoma; o le tasesa, o le maa soama ma le iasepi; o le safaira, o le nofeka ma le samaraki; o maa tāua taʻitasi ia na ufitia ai oe na teuteuina i le auro. Na saunia ia mea i le aso na faia ai oe. 14 O oe o le kerupi ua faauuina o lē o loo faamalumalu, ma ua ou tuuina ai oe. Sa e iai i le mauga paia o le Atua. Sa e fesavaliaʻi i totonu o maa aasa. 15 Sa lē ponā ou ala mai i le aso na faia ai oe seʻia oo ina iloa lau amiolētonu. 16 “ʻ“Ona o le tele o au fefaatauaʻiga, ua faatumuina ai oe i le sauā, ma ua e agasala ai. Ou te aveesea oe mai i le mauga o le Atua o sē ua faaleagaina, ou te faaumatia foʻi oe mai i totonu o maa aasa, le kerupi e o loo faamalumalu. 17 “ʻ“Ua faualuga lou loto ona o lou aulelei. Ua e faaleagaina lou atamai ona o lou mamalu tele. Ou te lafoina oe i le eleele. Ou te tuuina oe i luma o tupu ina ia latou vaavaai atu iā te oe. 18 “ʻ“Ona o le tele o au mea sesē, ma le lē tonu o au fefaatauaʻiga, ua e faaleagaina ai au mea paia. O le a ou aumaia se afi mai i totonu o oe. O le mea lenā e faatamaʻia ai oe. Ou te faia oe ma lefulefu i le eleele i luma o i latou o loo vaavaai atu iā te oe. 19 O i latou uma e iloaina oe mai i nuu, o le a sioa atu iā te oe ma le ofo. O le a e puapuagatia i mala faafuaseʻi, o le a e lē toe iai i aso uma lava.”’”
it-2 604 ¶4-5
Lelei Atoatoa
Lē na uluaʻi agasala ma le tupu o Turo. Na muamua iai le agasala ma le tulaga lē lelei atoatoa i le lagi ona sosoo ai lea ma le lalolagi, e pei o fetalaiga a Iesu i le Ioane 8:44 ma le Kenese mataupu e 3. E ui o le auēga i le Esekielu 28:12-19 e faasino i “le tupu o Turo,” ae e tutusa lelei foʻi ma le mea na faia e le atalii agaga o le Atua na uluaʻi agasala. O le faamaualuga o le “tupu o Turo” na ia faia ai o ia ma atua, taʻua o ia o se “kerupi,” ma faapea sa iai o ia i ʻEtena i le faatoʻaga a le Atua,’ e talitutusa ma faamatalaga a le Tusi Paia e uiga iā Satani le Tiapolo, lea na faafefeteina i le faamaualuga, sa iai foʻi o ia i Etena o se gata, ma ua taʻua o le “atua o lenei faiga o mea a le lalolagi.”—1Ti 3:6; Ke 3:1-5, 14, 15; Fal 12:9; 2Ko 4:4.
E lē o iloa po o ai le tupu o Turo lea na nofo i le aai na faapea mai e ʻatoatoa lona lalelei.’ O lenei tupu sa ʻtumu i le atamai ma ua atoatoa [o se upu faamatala e fesootaʻi atu i le upu Eperu ka·lalʹ] lona matagofie,’ ma na “lē ponā [Epe., ta·mimʹ]” ona ala mai lava i le aso na faia ai o ia seʻia oo ina amiolētonu. (Esk 27:3; 28:12, 15) E foliga mai o le uluaʻi faataunuuga po o le faataunuuga tuusaʻo o lenei auēga, e faatatau i se vaega o taʻitaʻi Turo nai lo o se tupu e toʻatasi. (Faatusatusa i le valoaga e faasaga i le ʻtupu e lē mailoa o Papelonia’ i le Isa 14:4-20.) O lea, atonu e fesootaʻi atu faamatalaga o loo taʻua i luga, i le amataga o le faauōga ma le sootaga ma tupu o Turo i le vaitaimi o le nofoaiga a le tupu o Tavita ma Solomona, lea na foaʻi mai ai e Turo mea e fausia ai le malumalu o Ieova i le mauga o Moria. I le taimi muamua, e leʻi iai ni uiga lē lelei pe faia e tupu o Turo ni mea leaga i tagata o Ieova i Isaraelu. (1Tu 5:1-18; 9:10, 11, 14; 2No 2:3-16) Peitaʻi, na vavaeese tupu na iai mulimuli ane mai i lenei ala “lē ponā,” ma na taʻusalaina ai loa Turo e perofeta a le Atua o Ioelu, Amosa, faapea Esekielu. (Ioe 3:4-8; Amo 1:9, 10) E ese mai i le faatusatusaga o le ala o tupu o Turo ma le Fili sili o le Atua, ae ua faailoa mai foʻi i lenei valoaga e iai taimi e tapulaa ai le faaaogāina o faaupuga “lelei atoatoa” ma le “lē ponā.”
(Esekielu 30:13, 14) “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻOu te faatamaʻia tupua inosia ma faaiʻuina atua lē aogā mai i Nafi, ma e lē toe iai se taʻitaʻi mai i le atunuu o Aikupito; ou te faatupuina foʻi le mataʻu i Aikupito. 14 Ou te faatafunaina Patoro ma tutu se afi i Soana ma faaoo atu le faasalaga i No.
O le ā na Tupu i Aai Na?
O NAFI ma No o taʻu na a le Tusi Paia i laumua taʻutaʻua anamuā o Aikupito o Mafi ma Tese. Sa tu Nafi (Mafi) pe tusa ma le 14 maila [23 kilomita] i le itu i saute o Kairo, i le itu i sisifo o le vaitafe o le Naila. Mulimuli ane, e leʻi toe avea ai Mafi ma laumua o Aikupito. I le amataga o le senituri e 15 T.L.M., na avea ai No (Tese) ma laumua fou o Aikupito lea e pe tusa ma le 300 maila [500 kilomita] i le itu i saute o Mafi. E aofia ai i toēga mea o malumalu o Tese, ia toēga o le malumalu o Karanaka, lea e manatu iai o le fale aupito i telē na fausiaina i pou tetele. Na faaaogā e tagata Tese la latou malumalu o Karanaka e tapuaʻi ai i le atua o Amoni, o le atua sili o tagata Aikupito.
O le ā na valoia e le Tusi Paia e faatatau iā Mafi ma Tese? Na faalauiloaina atu faasalaga faafaamasinoga faasaga iā Farao i Aikupito faapea ma ona atua, aemaise lo latou atua sili o “Amoni i No.” (Ieremia 46:25, 26) O le a “faaumatia” tagata e tapuaʻi ai i inā. (Esekielu 30:14, 15) O le mea tonu lava lenā na tupu. E pau le mea o totoe i le tapuaʻiga a Amoni, o toēga mea o le malumalu. O loo tu le aai o Luso i aso nei, i se vaega o le laueleele na iai muamua le aai anamua o Tese, ma o loo fausia ai foʻi isi nuu laiti i laueleele o loo iai toēga mea o lenā aai.
Peitaʻi ane, ua na o fanuaoti o loo totoe i toega mea o loo i laueleele na iai Mafi. Na faapea mai se tagata atamai o le Tusi Paia e igoa iā Louis Golding: “E faitau selau tausaga na laʻu ma faaaogā ai e tagata Arapi na faoa Aikupito, ia maa ma toēga mea tetele mai le aai o Mafi, e fausia ai lo latou laumua [Kairo] i le isi itu o le vai. Talu ai na matuā laʻuina ma faaaogāina e tagata o le Naila ma Arapi ia toēga mea, e augapiu ma se maa mai lenā aai o toe maua i le eleele uliuli, e oo lava i le tele o maila mai laueleele na iai lenā aai anamua.” Ua moni ai la le valoaga o le Tusi Paia, na avea Mafi ma mea “gaogao” ma “e leai sē nofo ai.”—Ieremia 46:19.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 29:1-12) Ua oo mai foʻi le afioga a Ieova iā te aʻu i le tausaga lona sefulu, i le masina lona sefulu, i le aso e sefulu lua o le masina e faapea: 2 “Le atalii e o le tagata, ia faasaga atu ou mata iā Farao le tupu o Aikupito, ma faia valoaga e faasagatau atu iā te ia ma e faasagatau atu foʻi i Aikupito uma. 3 Ia e fai atu ma faapea atu, ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “Farao e le tupu o Aikupito, ou te faasagatau atu iā te oe, o le meaola lapoʻa o le sami o loo taatia ma faaloaloa i totonu o ona alāvai o le Naila, o lē na faapea mai, ʻO aʻu e ana le Vaitafe o le Naila, o aʻu foʻi, na ou faia mo aʻu lava.’ 4 O le a ou tuuina mātau i ou auvae ma faapogaia iʻa o lou alāvai o le Naila e pipii i ou una. O le a ou ave aʻe oe mai i totonu o ou alāvai o le Naila atoa ma iʻa uma o ou alāvai o le Naila ia e pipii i ou una. 5 Ou te lafoaʻia oe i le toafa, o oe atoa ma iʻa o ou alāvai o le Naila. O le a e paʻū i le laueleele. O le a lē aoaoina vaega o lou tino pe e faaputuputuina. O le a ou avatu oe e fai ma meaʻai a manufeʻai o le lalolagi ma manufelelei o le lagi. 6 O le a iloa ai e ē o nonofo i Aikupito, o aʻu lava o Ieova, talu ai na pei o se ū la latou lagolagosua i le aiga o Isaraelu. 7 Ina ua latou uu oe i o latou lima, ona tuʻimomomo ai lea o oe ma masae ai o latou tauʻau ona o oe. Ina ua latou totoo iā te oe, ona e gau ai lea ma gatete ai o latou puimanava ona o oe.” 8 “ʻO lea, o le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “Ou te faaoo iā te oe le pelu ma ou faaumatia mai iā te oe tagata atoa ma manu lalata. 9 E faatafunaina ma faagaogaoina le laueleele o Aikupito; ma o le a latou iloa ai o aʻu lava o Ieova, talu ai ua ia faapea ane, ʻO aʻu e ana le Vaitafe o le Naila, o aʻu foʻi, na ou faia lava.’ 10 O lea, ou te faasagatau atu iā te oe ma ou te faasagatau atu foʻi i ou alāvai o le Naila, o le a ou faagaogaoina le laueleele o Aikupito, ia naumati, ia faatafunaina, e amata mai i Mekatala e oo i Seveni ma e oo atu lava i le tuaoi o Aitiope. 11 E lē ui atu ai vae o tagata, e lē ui atu ai foʻi vae o manu lalata ma e lē ʻaināina mo tausaga e fā sefulu. 12 O le a ou faatafunaina le atunuu o Aikupito i totonu o atunuu ua faatafunaina; o le a faatafunaina ona aai i totonu o aai ua faagaogaoina mo tausaga e fā sefulu; ou te faataapeapeina foʻi tagata Aikupito i nuu ma faasalalauina atu i latou i atunuu.”
AOKUSO 14-20
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 32-34
“Le Tiute Tauave Tāua a le Tagata Vāai”
(Esekielu 33:7) “O oe foʻi le atalii e o le tagata, ua ou faia oe ma tagata vāai i aiga o Isaraelu, ma e ao ona e faalogo mai i upu a loʻu gutu, e ao foʻi ona e avatu le lapataʻiga iā i latou mai iā te aʻu.
it-2 1172 ¶2
Tagata Vāai
Faaaogāina Faafaatusa. Na tofia e Ieova ana perofeta e auauna o ni tagata vāai faafaatusa i le nuu o Isaraelu (Ie 6:17), ma e iai foʻi taimi na talanoa ai nei perofeta e uiga i ni tagata vāai faafaatusa. (Isa 21:6, 8; 52:8; 62:6; Ho 9:8) Na iai i nei perofeta sa avea ma tagata vāai, le tiute tauave e lapataʻia ai tagata amioleaga i le faaumatiaga na faaloloʻi ane. Pe afai e lē taulau nei perofeta e faaoo atu le lapataʻiga, o le a aafia ai o latou ola. Ae pe afai e lē tali lelei mai tagata ma lē amanaʻia lapataʻiga, o le a paʻū lo latou toto i luga o i latou lava. (Esk 3:17-21; 33:1-9) O se perofeta e lē faamaoni, e tutusa lona lē aogā ma se tagata vāai e tauaso po o se taʻifau foʻi e gūgū.—Isa 56:10.
(Esekielu 33:8, 9) Pe a ou fai atu i lē e amioleaga, ʻLe tagata amioleaga e, o le a e oti lava!’ ae e te lē tautala atu ma lapataʻia lē e amioleaga ia liliuese mai i ona ala, e oti lava le tagata amioleaga ona o ana lava mea sesē, a o lona toto ou te taui atu lea iā te oe i lou lava lima. 9 A o oe, afai e te lapataʻia se tasi e amioleaga ia liliuese mai i ona ala ae e lē liliuese o ia mai i ona ala, e oti o ia i lana lava mea sesē, ae o le a faasaoina lou lava ola.
Ia Talaʻi Pea le Malo
Alofia o le Totolima
13 O le tiute tauave o Molimau tuuina atu a Ieova i le lapataia o tagata e uiga i le faamasinoga a le Atua o loo sau, e mafai ona faatusatusa i lena sa iai i taimi o Esekielu. Sa tofia o ia o se tagata vaai i le aiga o Isaraelu. O lona tofiga, sa o le lapataia lea o tagata Isaraelu e uiga i le oo mai o le faaumatiaga i o latou ala leaga. Ana fai e lē taulau ona ia faaleo atu le lapataiga na avea ai o ia o le tagata vaai, semanū e oo mai lava le faaumatiaga i luga o tagata leaga, a e o ō latou toto o le a i luga o le ulu o le tagata vaai faatamala. Na faaalia e Ieova i lenei mea lona uiga i le faaooina atu o le iʻuga faafaamasinoga: “Ou te le fiafia lava i le oti o lē amio leaga, a ia liliu mai lē amio leaga ai lona ala, ma ola ai; liliu ia outou, ina outou liliu ese ia i o outou ala leaga; auā pe se a ea le mea tou te fia oti ai le aiga o Isaraelu e?”—Esekielu 33:1-11.
(Esekielu 33:11) Ia e fai atu iā i latou, ʻ“O loo ola aʻu,” ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, “ou te fiafia, e lē i le oti o le tagata amioleaga, ae pe a liliuese le tagata amioleaga mai i lona ala, ma ola ai pea o ia. Le aiga o Isaraelu e, inā liliuese ia, ia liliuese mai i o outou ala leaga auā aiseā o le a oti ai outou?”’
(Esekielu 33:14-16) “ʻPe a ou fai atu i lē ua amioleaga: “E te oti lava,” ae ua liliuese mai i lana agasala ma tausisi i le faia o mea tonu ma le amiotonu, 15 ma toe faafoʻi e lē ua amioleaga le mea na faamau ai se aitalafu, ua ia toe totogi atu mea na ia gaoia, ma ua savali e tusa ma tulafono e ola ai i le lē faia o mea e lē tonu, e ola pea o ia. E lē oti lava o ia. 16 E lē toe teulotoina so o se agasala na ia agasala ai. Ua ia tausisi i le faia o le mea tonu ma le amiotonu. E ola pea lava o ia.’
Ia Tumau Pea Lou Uiga Faanatinati
AISEĀ E FAANATINATI AI LA TATOU TALAʻIGA?
3 Pe a e manatu i la tatou talaʻiga o se galuega faasao ola, atonu o le a iai iā te oe se lagona o le faanatinati e taʻu atu i isi le tala lelei. (Roma 10:13, 14) Ua taʻua i le Afioga a le Atua: “Pe a ou fai atu i lē ua amioleaga: ʻE te oti lava,’ ae ua liliuese mai i lana agasala ma tausisi i le faia o mea tonu ma le amiotonu, . . . e ola pea o ia. E lē oti lava o ia. E lē toe teulotoina so o se agasala na ia agasala ai.” (Eseki. 33:14-16) O le mea moni, ua taʻu atu e le Tusi Paia i ē o loo aʻoaʻo atu le feʻau o le Malo e faapea: “E faaolaina ai oe lava atoa ma i latou o faalogo iā te oe.”—1 Timo. 4:16; Eseki. 3:17-21.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 33:32, 33) Faauta foʻi! ua pei oe o sē e usuina pese aualofa iā i latou, e pei o sē e manaia lona leo ma tāina lelei se meafaifaaili e iai uaua. O le a latou faalogo i au upu ae e leai se tasi e faia ia mea. 33 Faauta! pe a taunuu lea mea, e taunuu lava, ma o le a latou iloa ai na iai le perofeta i lo latou lotolotoi.”
Savavali Faatasi ma le Kariota Faalelagi a Ieova
Aua Neʻi Taofia e le Faaleogalua
16 Ua faataatia foi e Esekielu se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le usiusitai ma le lē faatagaina o ia lava e taofia e le faaleogalua po o tauemuga. E faapena foi, e ala i le ō faatasi ma taualumaga o le gagana mamā, tatou te tausisi atu ai i le taʻitaʻiga o loo tauaaoina e le Tietie Kariota tautupu. O lea ua faaauupegaina ai i tatou e tali atu i ana poloaiga, ma faamalosia ai ia aua neʻi taofia e le faaleogalua po o tauemuga a i latou o ē tatou te faaoo atu i ai le feau faafaamasinoga a Ieova. E pei o le tulaga o Esekielu, ua muai lapataia i tatou e le Atua faapea o le a soona tetee mai nisi tagata, e faaulu malō ma lotomaʻaa. O le a faataliga tutuli isi ona latou te lē mananao e faalogo ia Ieova. (Esekielu 3:7-9) O isi foi o le a faagutugutulua pea, e pei ona taʻua i le Esekielu 33:31, 32: “Latou te o mai foi ia te oe pei ona o mai o loʻu nuu, latou te nonofo foi i ou luma e pei o loʻu nuu, latou te faalogologo foi i au upu, a e latou te le mafafai ona anaana i ai; auā ua latou alolofa fua i o latou gutu, a ua mafuli o latou loto i lo latou manumanu. Faauta foi, ua tusa oe ia te i latou ma se pese mālie a le ua leo mālie, ma lē ta mālie i le laaupese; auā latou te faalogologo i au upu, a e latou te le anaana i ai.”
17 O le ā o le a iʻu i ai? Ua faaopoopo mai le fuaiupu e 33: “A taunuu lea mea, faauta e taunuu lava, ona latou iloa ai lea sa i ai le perofeta ia te i latou.” Ua faaalia i na upu sa leʻi faavaivai Esekielu ona o le lē talilelei mai. E leʻi avea le faapalapala o isi ma mea e faatalalē ai o ia. Pe na faalogo tagata pe leai, ae sa ia usiusitai pea i le Atua ma faataunuu lona tofiga.
(Esekielu 34:23) Ou te faatūina iā i latou se leoleo mamoe e toʻatasi, e na te fafagaina i latou, o laʻu auauna lea o Tavita. O le a ia fafagaina i latou, ma o le a fai o ia ma o latou leoleo mamoe.
Ia Gauaʻi ma le Loto Maulalo i Leoleo Mamoe Alolofa
3 O loo faatāua mai i le valoaga a le Isaia 40:10, 11 le uiga alofa o loo leoleoina ai e Ieova ona tagata. (Salamo 23:1-6) O lagona foʻi na sa faaalia e Iesu mo ona soo ma le lautele o tagata, a o faatino lana faiva i le lalolagi. (Mataio 11:28-30; Mareko 6:34) Sa ʻinoʻino ma teena e Ieova ma Iesu, uiga lē alolofa o leoleo mamoe, po o taʻitaʻi sa iai i Isaraelu, o ē na leai se māsiasi e tuulafoaʻi ma faileagaina a latou lafu mamoe. (Esekielu 34:2-10; Mataio 23:3, 4, 15) Na folafola mai e Ieova: “Ou te faaolaina . . . laʻu lafu, e lē toe fai lava i latou ma mea e saeia; ou te faamasino foʻi i lea manu ma lea manu. Ou te faatūina foʻi le leoleo mamoe e tasi iā te i latou, na te fāgaina i latou, o laʻu auauna o Tavita; o ia na te fāgaina i latou, e fai foʻi o ia ma leoleo mamoe iā te i latou.” (Esekielu 34:22, 23) I lenei taimi o le iʻuga, o Iesu Keriso, le Tavita Sili, o ia lea o le “leoleo mamoe e toʻatasi” ua tofia e Ieova e leoleoina Ana auauna uma o i lalolagi, o Kerisiano faauuina ma “isi mamoe.”—Ioane 10:16.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 32:1-16) Ua oo mai foʻi le afioga a Ieova iā te aʻu i le tausaga lona sefulu lua, i le masina lona sefulu lua i le aso muamua o le masina e faapea: 2 “Le atalii e o le tagata, ia e fatu se pese o auēga e faatatau iā Farao le tupu o Aikupito, ma ia e fai atu iā te ia, ʻUa faatamaʻia oe o lē ua pei o se leona taanoa i nuu. “ʻUa pei foʻi oe o le meaola telē i le sami, ua e tafe malosi i ou vaitafe, ua e faapalapalā vai i ou vae, ma ua faaleagaina ai o latou vaitafe.’ 3 “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻOu te folasia laʻu upega i ou luga e ala i se faapotopotoga o tagata e toʻatele, ma e latou te aveina aʻe oe i laʻu upega. 4 Ou te tuua oe i le laueleele. Ou te lafoina oe i luga o le fanua taalaelae. O le a faanonofo manufelelei uma o le lagi iā te oe, ou te fafaga ia maoona manufeʻai o le lalolagi iā te oe. 5 Ou te tuuina lou tino i luga o mauga ma faatumu vanu i vaega o lou tino oti. 6 Ou te faainu le eleele i lou toto ua alu ese mai iā te oe, i luga o mauga; o le a tutumu foʻi vaitafe i lou toto.’ 7 “ʻO le a ou ufitia le lagi ma faapouliuligia fetu pe a ou faafanoina oe. Ou te ufitia le lā i ao, o le a lē susulu foʻi le masina. 8 O le a ou faapouliuligia malamalama pupula uma o le lagi ona o oe, o le a ou tuuina foʻi le pogisa i lou laueleele,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova. 9 “ʻO le a ou faaita loto o le toʻatele o tagata pe a ou aveina faapagota nisi o ou tagata i isi atunuu, o atunuu e te leʻi iloa. 10 Ou te faapogaia le ofo tele o le toʻatele o tagata iā te oe, e matuā fefefe lava o latou tupu iā te oe pe a faalālā laʻu pelu i o latou luma, e latou te gatete i taimi uma, e taʻitasi i latou ma faia faapea ona o lona lava ola, i le aso o lou paʻū.’ 11 “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻO le a oo mai iā te oe le pelu a le tupu o Papelonia. 12 Ou te fasiotia ou tagata e toʻatele i le pelu a tagata malolosi, o pule sauā o nuu, o i latou uma; o le a faatamaʻia le mitamitaga o Aikupito, ma o le a faaumatia foʻi ona tagata uma e toʻatele. 13 O le a ou faatamaʻia manu lalata uma mai i autafa o vai, o le a lē toe faapalapalā vai i vae o tagata, pe e faapalapalā foʻi i vae o manu lalata.’ 14 “ʻI lenā taimi, o le a ou faamanino o latou vai ma o le a ou faatafe lemū vaitafe e pei o le suāuu,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova. 15 “ʻPe a ou faatafunaina le atunuu o Aikupito, ma ua aunoa le atunuu ma mea sa tumu ai, pe a ou faaumatia foʻi o ē uma ua nonofo ai, ona latou iloa ai lea o aʻu lava o Ieova. 16 “ʻO le pese lenā o le auēga o le a usuina e tagata. E usu foʻi e tama teine o nuu; e latou te usuina lenā pese e faatatau iā Aikupito ma ona tagata uma e toʻatele,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.”
AOKUSO 21-27
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 35-38
“Ua Toe o se Aga Faaumatia Koku o Makoku”
(Esekielu 38:2) “Le atalii e o le tagata, ia faasaga atu ou mata iā Koku mai i Makoku, o le taʻitaʻi sili o Meseko ma Tupalu, ma fai valoaga e faasagatau atu iā te ia.
Fesili Mai i le ʻAufaitau
O ai la Koku o Makoku? Ina ia tali lenā fesili, e manaʻomia ona tatou iloiloina ni mau, e faamanino mai ai po o ai e osofaʻia tagata o le Atua. O loo talanoa le Tusi Paia e lē gata o le osofaʻia e Koku o Makoku o tagata o le Atua, ae faapea foʻi le osofaʻiga a le “tupu o le itu i mātū” ma “tupu o le lalolagi.” (Eseki. 38:2, 10-13; Tani. 11:40, 44, 45; Faaa. 17:14; 19:19) Pe e eseese nei osofaʻiga? E foliga mai e leai. E mautinoa o loo faasino atu le Tusi Paia i se osofaʻiga se tasi ae eseese ona taʻu. Aiseā ua tatou faia ai lea faaiʻuga? Talu ai ua faamatala mai e le Tusi Paia iā i tatou o le a aufaatasi atunuu uma o le lalolagi i le osofaʻiga mulimuli, lea o le a taʻitaʻia atu ai i le taua iā Amaketo.—Faaa. 16: 14, 16.
Pe a tatou faatusatusa faamatalaga o loo i mau e faatatau i le osofaʻiga mulimuli i tagata o le Atua, e manino mai o le taʻu o Koku o Makoku e lē o faasino atu iā Satani, ae o le tuufaatasiga o atunuu uma. Po o le a taʻitaʻia e le “tupu o le itu i mātū” faafaatusa, le tuufaatasiga o atunuu? E tatou te lē o mautinoa. Peitaʻi, e foliga mai e talafeagai lenā manatu pe a fua i fetalaiga a Ieova e faatatau iā Koku: “O le a e sau mai i lou nofoaga, mai i vaega mamao o le itu i mātū, o oe ma le toʻatele o tagata faatasi ma oe, o loo tiʻetiʻe i latou uma i solofanua, o se faapotopotoga e toʻatele, o se ʻautau e toʻatele lava.”—Eseki. 38:6, 15.
(Esekielu 38:14-16) “O lea, le atalii e o le tagata, ia e faia valoaga ma ia e faapea atu iā Koku, ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “O lea aso, pe a nonofo ma le saogalemu loʻu nuu o Isaraelu, pe e te lē mātauina ea lea mea? 15 O le a e sau mai i lou nofoaga, mai i vaega mamao o le itu i mātū, o oe ma le toʻatele o tagata faatasi ma oe, o loo tiʻetiʻe i latou uma i solofanua, o se faapotopotoga e toʻatele, o se ʻautau e toʻatele lava. 16 O le mea moni, e te alu atu e faasagatau i loʻu nuu o Isaraelu e pei o ao e ufitia ai le laueleele. O le a tupu i le faaiʻuga o aso, loʻu aumaia o oe e faasagatau atu i loʻu laueleele, ina ia iloa ai aʻu e nuu pe a ou faapaiaina aʻu lava e ala iā te oe Koku e, i o latou luma.”’
Le Iʻuga o le Lalolagi
8 E faaauau ona “nonofo ma le saogalemu” auauna a Ieova “e aunoa ma ni pā puipui,” pe a mavae le faaumatiaga o lotu sesē. (Eseki. 38:11, 14) Talu ai e foliga mai e leai se puipuiga mo auauna a Ieova, o le a pei ai e faigofie ona osofaʻia i latou e ʻtagata e toʻatele.’ O le a osofaʻia i latou e “Koku mai i Makoku.” (Faitau le Esekielu 38:2, 15, 16.) O ā ni o tatou faalogona e tusa ai ma lenā osofaʻiga?
9 Ua faatalitalia e auauna a Ieova e osofaʻia i latou, ae e lē o se tulaga e matuā faapopoleina ai. E sili atu ona tāua iā i latou le faapaiaina o le suafa o Ieova, ma le faaeaina o lana pule silisili ese, nai lo o latou ola. E silia ma le 60 taimi na fetalai ai Ieova i malo e faapea: “Ona outou iloa ai lea o aʻu lava o Ieova.” (Eseki. 6:7; fpl.) E tatou te tulimataʻia le taimi o le a faataunuuina ai lenā osofaʻiga, ae e mautinoa, “e silafia e Ieova le auala e laveaʻi ai tagata e faamaoni iā te ia mai i o latou puapuaga.” (2 Pete. 2:9) Ina ia faamaoni iā Ieova, e tatau ona faamalosia lo tatou faatuatua, e ala i le tatalo, faitau le Tusi Paia ma manatunatu loloto i ai, faapea le talaʻia o le Malo o le Atua. O le faia faapea, o le a faamalosia ai lo tatou faamoemoe o le ola e faavavau e pei “o se taula.”—Epe. 6:19; Sala. 25:21.
(Esekielu 38:21-23) “ʻOu te valaau atu i le pelu i oʻu vaega maugā uma e faasagatau atu iā te ia,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova. ʻE taʻitoʻatasi ma faasagatau lana pelu i lona lava uso. 22 Ou te faaoo laʻu faamasinoga iā te ia e ala i faamaʻi ma le toto; ou te faatotō ifo foʻi timuga tetele ma uatoʻa, o le afi ma le teiō i luga iā te ia ma ana ʻautau ma tagata e toʻatele e faatasi ma ia. 23 O le a ou faasilisilia aʻu ma faapaiaina aʻu, e iloa ai foʻi aʻu i luma o le tele o atunuu; ma o le a latou iloa ai o aʻu lava o Ieova.’
“Ua Avea Nei Outou ma Nuu o le Atua”
16 Pe a mavae le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, o le a osofaʻia tagata o Ieova. O le a manaʻomia i lenā taimi ona tatou maua le puipuiga o le a saunia mai e Ieova mo ana auauna. O lenei osofaʻiga o le a amata ai le vaega faaiʻu o le “puapuaga tele.” O lea, o Ieova lava ia o le a faatonutonuina mea e tutupu ma le taimi e faia ai lenei taua. (Mata. 24:21; Eseki. 38:2-4) O le taimi lenā o le a osofaʻia ai e Koku “tagata ua toe aoaoina mai i nuu.” (Eseki. 38:10-12) O lenā osofaʻiga o le a fai ma faailoga o le faaooina mai o le sala faafaamasinoga a le Atua iā Koku ma ana ʻau. O le a faasilisilia e Ieova lana pule silisili ese ma faapaia lona suafa, auā na fetalai o ia: ʻO le a ou faailoa aʻu i luma o le tele o atunuu; ma o le a latou iloa ai o aʻu lava o Ieova.’—Eseki. 38:18-23.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 36:20, 21) Ua latou oo atu i nuu, o nuu ua latou ō atu i ai ma ua taʻuvaleaina ai loʻu igoa paia e tagata i le faapea atu e uiga iā i latou, ʻO le nuu lea o Ieova, ma ua ō ese i latou mai i lona laueleele.’ 21 O le a ou alofa ona o loʻu igoa paia, lea ua taʻuvalea e le aiga o Isaraelu i nuu ua latou ō atu i ai.”
Ia Aʻoaʻoina Oe ma Aʻoaʻo Atu Amioga Tatau Faa-Kerisiano
12 Sa faamatilatila e le aposetolo o Paulo se māfuaaga autū mo le aʻoaʻoina ma faatatauina o amioga tatau o loo e mauaina i le Tusi Paia. Sa iai aafiaga o amioga leaga a tagata Iutaia iā Ieova: “O oe lē mitamita i le tulafono, e te faalemigao ea i le Atua i lou soli i le tulafono? auā ua upuleagaina le suafa o le Atua talu outou i nuu ese.” (Roma 2:23, 24) E tutusa lelei lava le moni i lenei mea i aso nei, afai tatou te lē amanaʻia amioga tatau faa-Kerisiano, ua tatou lē faamamaluina foʻi Lē na faatulagaina. I le isi itu, afai tatou te taofi mau i tapulaa a le Atua, o le a iai ni aafiaga lelei iā te ia, e faamamaluina ai o ia. (Isaia 52:5; Esekielu 36:20) O lou iloa o lenei mea e mafai ona faamalosia ai lou maumauaʻi pe a e feagai ma tofotofoga po o ni tulaga e foliga mai o le lē amanaʻiaina o amioga tatau faa-Kerisiano, o le auala faigofie lea ma talafeagai e gaoioi ai. E lē gata i lenā, ua aʻoaʻo mai foʻi i upu a Paulo iā i tatou i se isi mea. E ese mai i le iloa taʻitoʻatasi e faapea e aafia le Atua i a tatou amio, a o e aʻoaʻoina isi, ia fesoasoani iā i latou ina ia iloa o le auala latou te faatatauina ai amioga tatau ua latou aʻoaʻoina, e aafia ai Ieova. E lē faapea e na o le mauaina o le lotomalie ma le puipuia o le soifua mālōlōina e maua mai i amioga tatau faa-Kerisiano. E atagia atu ai foʻi Lē na saunia ma faalaeiauina na amioga tatau.—Salamo 74:10; Iakopo 3:17.
(Esekielu 36:33-36) “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻI le aso ou te faamamāina ai outou mai i a outou mea sesē, o le a ou ʻaināina ai foʻi aai ma toe fausia mea ua faagaogaoina. 34 O le a galueaʻiina le eleele na faatafunaina, auā na avea ma mea na matuā faatafunaina iā i latou uma na ui ane ai. 35 Ona faapea ane lea o tagata: “O le laueleele le la na faatafunaina ua pei nei o le faatoʻaga o Etena, ma ua malupuipuia aai na faagaogaoina, na faatafunaina ma lepetia i lalo; a ua ʻaināina.” 36 Ona iloa ai lea e nuu ua totoe o loo siʻomia ai outou, o aʻu lava o Ieova, ua ou toe fausia mea na lepetia i lalo, ma ua ou totōina le fanua na faatafunaina. O aʻu o Ieova ua ou fai atu ai ma ua ou faia lava.’
“E Iloa ai Lava e i Latou o Aʻu Lava o Ieova”
11 Ina ua toe foi atu le vaega totoe i Iuta, na toe faaliliuina ai lena laueleele sa faatafunaina i se “faatoaga o Etena” fua taufuifui. (Faitau le Esekielu 36:33-36.) Talu mai le 1919, na faapena foi ona faaliliuina e Ieova le nuu po o le laueleele o le vaega totoe faauuina, sa faatafunaina, i se parataiso fua taufuifui faaleagaga, lea ua tofusia ai nei ma le “motu o tagata e toatele.” Ona ua faauluolaina lenei parataiso faaleagaga i tagata paia, seʻi taitoatasi ma galulue Kerisiano tuuina atu e tausia lona mamā.—Esekielu 36:37, 38.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 35:1-15) Ua oo mai foʻi le afioga a Ieova iā te aʻu e faapea: 2 “Le atalii e o le tagata, ia faasaga ou mata i vaega maugā o Seira ma fai valoaga e faasagatau atu i ai. 3 Ia e fai atu i ai, ʻO le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: “Vaega maugā e o Seira, o lenei ua ou faasagatau atu iā te oe, ou te faaloaloa atu loʻu lima e faasagatau atu iā te oe ma matuā faatafunaina oe, e faatafunaina lava. 4 Ou te faagaogaoina ou aai, ma o le a matuā faatafunaina oe; ona e iloa ai lea o aʻu lava o Ieova, 5 talu ai ua umi ona e ʻinoʻino mai ma e tuuina atu pea tagata o Isaraelu i le malosi o le pelu, i taimi o o latou puapuaga, i le taimi na faaiʻu ai a latou mea sesē.”’ 6 “ʻO lea, o loo ola aʻu,’ o le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻua ou saunia oe mo le toto, e tuliloaina oe e le toto. E mautinoa o le toto lava lea ua e ʻinoʻino i ai, o lea, e tuliloa ai oe e le toto. 7 O le a ou matuā faatafunaina vaega maugā o Seira, e faatafunaina lava, ma ou te faaumatia lē e alu atu i ai atoa ma lē e toe foʻi mai. 8 O le a ou faatumuina ona mauga i ona tagata ua fasiotia; o le a paʻuʻū o ē e fasiotia i le pelu i ou aʻega, i ou vanu ma ou ālia uma. 9 Ou te faia oe ma mea e faatafunaina e faavavau, e lē toe ʻainā ou aai; ona outou iloa ai lea o aʻu lava o Ieova.’ 10 “Talu ai ua e faapea ane, ʻO le a fai mo aʻu nei nuu e lua ma nei laueleele e lua, ma e fai foʻi mo i tatou ia laueleele e lua,’ a ua iai Ieova i inā, 11 ʻo lea, o loo ola aʻu,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻou te gaoioi e tusa ma lou ita, e tusa ai foʻi ma lou lotoleaga ua e faaalia ona o lou ʻinoʻino iā i latou; ma ou te faailoa atu aʻu iā i latou pe a ou faamasinoina oe. 12 O le a e iloa ai o aʻu lava o Ieova, ua ou faalogo i au tala lē faaaloalo uma na fai e faatatau i mauga o Isaraelu e faapea: “Ua faatafunaina ia. Ua tuuina mai iā i matou e fai ma meaʻai.” 13 Ua outou mimitavale pea ma le faasausili e faasagatau mai iā te aʻu i o outou gutu, ma ua faateleina foʻi a outou tala e faasagatau mai iā te aʻu. Ua ou faalogo ai lava.’ 14 “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻI le taimi e fiafia ai le lalolagi uma, ou te faia ai oe ma mea e matuā faatafunaina. 15 Talu ai na e fiafia ona o le faatafunaina o le tofi o le aiga o Isaraelu, ou te faia foʻi faapea iā te oe. Vaega maugā e o Seira, atoa ma Etoma uma, o le a avea oe ma mea e matuā faatafunaina; ona latou iloa ai lea o aʻu lava o Ieova.’”
AOKUSO 28–SETEMA 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 39-41
“O Aogā iā te Oe o le Faaaliga o le Malumalu na Tuuina Atu iā Esekielu”
(Esekielu 40:2) E ala i faaaliga mai i le Atua, ua ia aumaia aʻu i le laueleele o Isaraelu ma tuu mālie aʻu i se mauga maualuga ua iai se mea e pei o se fausaga o se aai i le itu i saute.
ʻIa E Tuu i Lou Loto’ le Malumalu o le Atua!
16 Mo se tali, seʻi o tatou toe foi i le faaaliga lava ia. Na tusi mai Esekielu: “O faaaliga mai le Atua na ia aveina ai aʻu i le nuu o Isaraelu, ma tuuina ai aʻu i luga o le mauga maualuga lava, o i ai i le itu i toga se fale e peiseai se aai.” (Esekielu 40:2) O le faatulagaga o lenei faaaliga, le “mauga maualuga lava,” ua faamanatu mai ai ia i tatou le Mika 4:1: “O aso e gata ai e oo ina faatumauina ai le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o mauga, e faamaualugaina foi ia sili i mauga iti, ona gasolo ane lea o nuu i ai.” O afea e faataunuuina ai lenei valoaga? Ua faaalia i le Mika 4:5 e faapea e faataunuu lenei mea a o tapuai pea atunuu i atua sese. O le mea moni, ua faataunuuina i o tatou lava taimi, i “aso e gata ai,” ua uma ona siitia le tapuaiga mamā, ua faafoisia i lona tulaga talafeagai i soifuaga o auauna a le Atua.
(Esekielu 40:3) Ona ia avatu lea o aʻu i inā, faauta foʻi! ua iai se tagata. O ona foliga ua pei o foliga o le ʻapamemea, ua iai se maea ua faia i le laau o le lino i lona lima, ma se ū e fua ai, ma ua ia tū foʻi i le faitotoʻa.
(Esekielu 40:5) Faauta foʻi! ua iai se pā ua siʻomia ai itu uma o le fale. Ua iai foʻi i le lima o le tagata se ū e fua ai, e ono kupita, e tusa lea o le fua o le kupita ma le alofilima. Ona ia fuaina lea o le lautele o le mea na fausia; e tasi le ū; ma o le maualuga e tasi foʻi le ū.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—II
40:3–43:17—O le ā e mataʻina ai le fuaina o le malumalu? O le fuaina o le malumalu o se faailoga o le a faataunuuina lava le fuafuaga a Ieova mo le tapuaʻiga moni.
(Esekielu 40:10) O potu o leoleo o le faitotoʻa, e faasasaga i sasaʻe e tolu i lenei itu ma e tolu i le isi itu. E tutusa le fua o ia potu e tolu, ma e tutusa foʻi fua o poutū i autafa i lenei itu ma le isi itu.
(Esekielu 40:14) Ona ia fuafua lea o poutū i autafa e ono sefulu kupita, e oo foʻi i poutū i autafa o faitotoʻa i itu uma o le lotoā.
(Esekielu 40:16) Ua iai faamalama e faasolo ina lauiti auivi pe a agaʻi i tua i potu o leoleo, ma poutū i autafa o loo i totonu o le faitotoʻa i itu uma, e faapena foʻi faapaologa. O loo i totonu faamalama i itu uma ma ua iai ata o pama i poutū i autafa.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—II
40:14, 16, 22, 26. O le iai o ni mamanu o pama i papuipui o faitotoʻa o le malumalu, e faaalia ai ua na o i latou e amio saʻo e mafai ona ulufale. (Salamo 92:12) O se lesona mo i tatou, e faatoʻā talia e Ieova la tatou tapuaʻiga pe a tatou faia le mea saʻo.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 39:7) O le a ou faailoaina loʻu igoa paia i le lotolotoi o loʻu nuu o Isaraelu, ma ou te lē toe tuua foʻi loʻu igoa paia ia faaleagaina; o le a iloa ai foʻi e atunuu o aʻu lava o Ieova, o Lē e Paia i Isaraelu.’
“O le a Iloa ai Foʻi e Atunuu o Aʻu Lava o Ieova”
Ua fetalai mai Ieova: “Ou te lē toe tuua foʻi loʻu igoa paia ia faaleagaina.” Pe a tuuaʻia e tagata Ieova i faiga lē tonu, e tusa ua latou upuleagaina lona suafa. E faapefea? I le Tusi Paia, e masani ona uiga atu le upu “igoa,” i se talaaga o se tagata. Ua taʻua i se tasi o lomifefiloi, o le suafa o Ieova e faasino atu “i mea tatou te iloa e uiga iā te ia—o lona mamalu ma le viiga.” E aofia i le suafa o Ieova lona talaaga lelei. O le ā e tatou te iloa e uiga iā Ieova e tusa ai ma faiga lē tonu? E ʻinoʻino i ai o ia! E tigā alofa foʻi o ia iā i latou o loo mafatia ona o faiga lē tonu. (Esoto 22:22-24) Pe a tuuaʻia e tagata Ieova i faiga lē tonu, e mautinoa ua latou faaleagaina ma lē faaaloalo i lona suafa.—Salamo 74:10.
(Esekielu 39:9) O le a ō atu tagata e nonofo i aai o Isaraelu ma susunu ma faia afi i auupega, o tamaʻi talita, o talipupuni tetelē, faatasi ma ʻaufana, o aū ma tao mata tasi, ma tao uumi; o mea ia o le a latou faamumū ai le afi mo tausaga e fitu.
w89 8/15 14 ¶20
Tatala le Ala e Tau Atu i le Parataiso
20 Ae faapefea meatau o le a totoe a tagata o atunuu? Pe a fua i le umi faafaatusa o le taimi e alu i le faaumatiaina o vaega e susunu gofie o nei meatau, e matuā umi lava. (Esekielu 39:8-10) E foliga mai o le a mafai e i latou e sao mai iā Amaketo ona suia so o se meatau e totoe mai i taua a le lalolagi ina ia avea o ni meafaigaluega aogā.—Isaia 2:2-4.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 40:32-47) Ua faasolosolo ona ia avatu aʻu i le lotoā pito i totonu e ala i le itu i sasaʻe, ma ua ia fuaina le faitotoʻa ma ua tutusa le fua ma isi faitotoʻa. 33 Ua tutusa le fua o ona potu o leoleo, o ona poutū i autafa, ma lona faapaologa ma isi faitotoʻa, ua iai i lea mea ma lona faapaologa o faamalama i itu uma. E lima sefulu kupita le umi, ae e lua sefulu lima kupita le lautele. 34 O lona faapaologa e faasaga i le lotoā pito i fafo, ua iai ata o pama i luga o ona poutū i autafa i lenei itu ma le isi itu. E valu faasitepu e alu aʻe ai. 35 Ua ia avatu aʻu i le faitotoʻa i le itu i mātū, ua ia fuaina ma ua tutusa le fua ma isi faitotoʻa, 36 o ona potu o leoleo, o ona poutū i autafa, ma lona faapaologa. Ua iai i lea mea o faamalama i itu uma. E lima sefulu kupita le umi, ae e lua sefulu lima kupita le lautele. 37 Ua faasaga ona poutū i autafa i le lotoā pito i fafo, ua iai ata o pama i luga o ona poutū i autafa i lenei itu ma le isi itu. E valu faasitepu e alu aʻe ai. 38 Ua iai foʻi se potu ʻai ma le mea e ulu atu ai i tala ane o poutū i autafa o faitotoʻa. O i inā e latou te faamamā ai i le vai taulaga mū. 39 E lua laulau i lenei itu ma laulau e lua i le isi itu i le faapaologa o le faitotoʻa, ina ia fasia ai manu mo le taulaga mū ma le taulaga o agasala ma taulaga o le nofosala. 40 Pe a alu aʻe se isi i le mea e ulu atu ai i le faitotoʻa i le itu mātū, ua iai laulau e lua i le tasi itu. Ua iai foʻi laulau e lua i le isi itu e latalata i le faapaologa o le faitotoʻa. 41 E fā laulau i lenei itu ma e fā laulau i le isi itu i tafatafa o le faitotoʻa, e valu laulau, o luga o ia laulau e latou te fasi ai manu. 42 Na vaneina mai i maa laulau e fā mo le taulaga mū. O le umi e tasi le kupita ma le ʻafa, o le lautele e tasi le kupita ma le ʻafa, o le maualuga e tasi le kupita. O luga o ia mea e latou te tuu ai meafaigaluega e faaaogā i le fasiga o le taulaga mū ma le taulaga. 43 O fata mo le tuuina o mea e tusa ma le fua o le alofilima e tasi, ua mau lelei i pā puipui o loo siʻomia ai; ma latou te tuuina le aano o le taulaga i luga o laulau. 44 O le potu ʻai a le ʻaufaipese ua i fafo o le faitotoʻa i totonu, i totonu o le lotoā pito i totonu, lea o loo i tafatafa o le faitotoʻa i mātū. E faasasaga pito i luma o ia potu i le itu i saute. E iai le tasi i le itu o le faitotoʻa o le itu i sasaʻe. E faasaga le pito i luma i le itu i mātū. 45 Ua ia faapea mai iā te aʻu: “O le potu ʻai lenei o loo faasaga ona luma i le itu i saute, mo le ʻauositaulaga o ē o loo vaavaaia matafaioi o le tausiga o le fale. 46 O le potu ʻai lea e faasaga ona luma i le itu i mātū, e mo ositaulaga o ē e vaavaaia matafaioi o le fata faitaulaga. O i latou ia o atalii o Satoka, o ē e mai i atalii o Levi, o loo ō atu iā Ieova ina ia auauna iā te ia.” 47 Ua ia fuaina le lotoā pito i totonu. E faatafafā, ma o le umi e selau kupita, ae o le lautele e selau kupita. A o le fata faitaulaga o loo i luma o le fale.