Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr17 Oketopa itu. 1-9
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
  • Tamaʻi Ulutala
  • OKETOPA 2-8
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 7-9
  • “Na Valoia e Tanielu le Taunuu Mai o le Mesia”
  • Vaiaso e Fitu Sefulu
  • Vaiaso e Fitu Sefulu
  • Vaiaso e Fitu Sefulu
  • Vaiaso e Fitu Sefulu
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • w01 5/15 27
  • Fesili Mai le ʻAufaitau
  • O anafea na faauuina ai “le Mea e Silisili Ona Paia,” e pei ona valoia i le Tanielu 9:24?
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Tanielu
  • Faitau Tusi Paia
  • OKETOPA 9-15
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 10-12
  • “Na Muaʻi Silafia e Ieova le Lumanaʻi o Tupu”
  • Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua
  • Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua
  • Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • “Faauta! Ou te Faatasi ma Outou i Aso Uma Lava”
  • Ua Folafola e Ieova iā Tanielu se Taui Matagofie
  • Faitau Tusi Paia
  • OKETOPA 16-22
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | HOSEA 1-7
  • “E Fiafia Ieova i le Alofa Faamaoni—Ae ā Oe?”
  • Ia Leoleo Lou Laulaufaiva e “le Tulafono o le Alofa Faamaoni”
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea
  • E Tāua iā Ieova Lou Usiusitaʻi
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea
  • E Fesoasoani Valoaga a Hosea Ina ia Tatou Mulimuli iā Ieova
  • Pe a na o le Filemu e Iai i le Lalolagi
  • Faitau Tusi Paia
  • OKETOPA 23-29
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | HOSEA 8-14
  • “Avatu le Mea Sili E te Mafaia iā Ieova”
  • Avatu Taulaga e Fiafia i ai le Atua
  • Mauaina o le Finagalo Malie o le Atua e Iʻu ai i le Ola e Faavavau
  • Auauna iā Ieova e Tusa ai ma Ana Tapulaa Maualuluga
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • “Ua Tonu Ala o Ieova”
  • Sa Latou Faatalitali i le Mesia
  • Faitau Tusi Paia
  • OKETOPA 30–NOVEMA 5
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOELU 1-3
  • “O le a Faia Valoaga e o Outou Atalii ma o Outou Afafine”
  • Ia Faagaeeina e Ala i “Mea Matagofie a le Atua”
  • “Ia Outou Faasilasila Atu Lenei Mea i Atunuu”
  • Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa
  • Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa
  • Faitau Tusi Paia
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
mwbr17 Oketopa itu. 1-9

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

OKETOPA 2-8

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 7-9

“Na Valoia e Tanielu le Taunuu Mai o le Mesia”

(Tanielu 9:24) “Ua faatulagaina vaiaso e fitu sefulu i lou nuu ma lau aai paia, ina ia faamuta ai solitulafono, e faauma ai le agasala, e faia ai le togisala mo mea sesē, e aumaia ai le amiotonu i aso uma, e faamaufaailogaina ai foʻi le faaaliga ma valoaga ma faauuina ai le Mea e Silisili Ona Paia.

it-2 902 ¶2

Vaiaso e Fitu Sefulu

Aveesea solitulafono ma agasala. O le fasiotia o Iesu, o lona toetū, ma lona toe afio i le lagi, na iʻu ina ʻfaamuta ai solitulafono, faauma ai le agasala, ma faia ai le togisala mo mea sesē.’ (Ta 9:24) O le feagaiga o le Tulafono, na faamanatu atu ai i tagata Iutaia o i latou o ni ē agasala, taʻusala ai i latou ona o latou agasala, ma ua malaia ai ona o le solia o le tulafono. Peitaʻi, e ui na faaalialia e le Tulafono a Mose le matuā “faateleina” o a latou agasala, ae na sili atu ona tele le agalelei ma le alofa mutimutivale o le Atua lea na ala mai i le Mesia. (Ro 5:20) O le taulaga a le Mesia na magalo ma totogiina ai solitulafono ma agasala a tagata na salamō moni.

(Tanielu 9:25) E ao ona e iloa ma ia e malamalama, e amata mai i le alu atu o le poloaʻiga e toe fausia ma toe atiina aʻe Ierusalema seʻia oo atu i le Mesia le Taʻitaʻi, e fitu vaiaso atoa foʻi ma vaiaso e ono sefulu lua. E toe faafoʻisia mai ai Ierusalema ma toe fausia, e faia le nofoaga faitele ma se alāvai e siʻomia ai le aai, ae e faia ia mea i taimi o puapuaga.

it-2 900 ¶7

Vaiaso e Fitu Sefulu

Taunuu Mai le Mesia pe a Mavae ʻVaiaso e Ono Sefulu Iva.’ I le avea ma vaega o le 70 vaiaso o tausaga, ua taʻua e faapea pe a uma le “fitu vaiaso,” ona sosoo ai lea o “vaiaso e ono sefulu lua” (Ta 9:25). O lea, e “amata mai i le alu atu o le poloaʻiga” e toe fausia ma toe atiina aʻe Ierusalema “seʻia oo atu i le Mesia le Taʻitaʻi,” e fitu vaiaso faaopoopo le 62 vaiaso, ona maua ai lea o le 69 “vaiaso” po o le 483 tausaga, e amata mai i le 455 T.L.M. e oo i le 29 T.A. I le tau e afu ai mea i le 29 T.A., na papatisoina ai Iesu i le vai ma faauuina i le agaga paia, ma amata ai lana faiva o le “Mesia le Taʻitaʻi.”—Lu 3:1, 2, 21, 22.

(Tanielu 9:26, 27a) “O le a fasiotia le Mesia pe a mavae vaiaso e ono sefulu lua, ae leai se mea iā te ia. “O le a faatafunaina le aai ma le mea paia e se ʻautau a se taʻitaʻi o le a sau. O lona iʻuga foʻi o se tafeaga lea. O le a iai taua seʻia oo i le gataaga; o le faatafunaga, o le mea ua uma ona filifilia. 27 “E ao ona ia faatumauina le feagaiga mo le toʻatele i le vaiaso e tasi; ma i le ʻafa o le vaiaso e na te faamutaina ai taulaga i manu ma taulaga o meaalofa.

it-2 901 ¶2

Vaiaso e Fitu Sefulu

“Fasiotia” i le afa o le vaiaso. Na faapea atu Kaperielu iā Tanielu: “O le a fasiotia le Mesia pe a mavae vaiaso e ono sefulu lua, ae leai se mea iā te ia.” (Ta 9:26) Ina ua mavae ʻvaiaso e fitu atoa foʻi ma vaiaso e ono sefulu lua,’ i le tolu ma le afa tausaga mulimuli ane, na fasiotia ai Iesu i le laau na faapuapuagatia ai, ma ofo atu mea uma na iā te ia e fai ma togiola mo tagata. (Isa 53:8) Ua iloa mai i faamaoniga, na faaalu e Iesu le afa muamua o le “vaiaso” i lana faiva. I se tasi taimi, atonu i le tau e afu ai mea i le 32 T.A., na ia faia ai se tala faatusa lea atonu na ia faasino atu ai i tagata Iutaia e pei o le laau o le mati (faatusatusa i le Mat 17:15-20; 21:18, 19, 43) lea na lē fua mai mo le “tolu tausaga.” Na faapea atu le tagata galue vine i lē e ana le togāvine: “Le Alii e, tuu ai pea ia i lenei tausaga, seʻi oʻu eli faataamilo i ai ma tuu i ai le faalelei eleele; afai e fua mai ni fua i le lumanaʻi, ua lelei lea; ae afai e leai, ona e tuu ai loa lea i lalo.” (Lu 13:6-9) Atonu na uiga atu Iesu i le vaitaimi o lana faiva i tagata Iutaia na lē tali lelei mai. O le taimi lea ua pe ā ma le 3 tausaga o lana faiva, e faasolo atu i le fa tausaga.

it-2 901 ¶5

Vaiaso e Fitu Sefulu

O le “afa o le vaiaso” e paʻū i le ogatotonu o tausaga e fitu. O lona uiga, e tutusa ma le 3 ma le afa tausaga. Talu ai na amata le “vaiaso” lona fitu sefulu i se vaitaimi o le tau e afu ai mea i le 29 T.A., ina ua papatisoina Iesu ma faauuina e avea ma Keriso, o le ʻafa la o lenā vaiaso (po o le tolu ma le ʻafa tausaga) e paʻū i le tau e totogo ai mea i le 33 T.A., po o le taimi o le paseka (Nisani 14) o lenā tausaga. O lea aso atonu e paʻū iā Aperila 1, 33 T.A., pe a fua i le kalena faa-Kelekolio. (Tagaʻi i le TALISUAGA AFIAFI A LE ALII [Taimi na Faavaeina ai].) Na faailoa mai e le aposetolo o Paulo na sau Iesu ʻe fai le finagalo o lona Tamā,’ lea na “faalēaogāina ai mea na muamua [o taulaga na ofoina atu e tusa ai ma le Tulafono] ina ia faavaeina ai e ia le mea lona lua.” Na ia faia faapea e ala i le ofoina mai o lona tino e fai ma taulaga.—Epe 10:1-10.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Tanielu 9:24) “Ua faatulagaina vaiaso e fitu sefulu i lou nuu ma lau aai paia, ina ia faamuta ai solitulafono, e faauma ai le agasala, e faia ai le togisala mo mea sesē, e aumaia ai le amiotonu i aso uma, e faamaufaailogaina ai foʻi le faaaliga ma valoaga ma faauuina ai le Mea e Silisili Ona Paia.

w01 5/15 27

Fesili Mai le ʻAufaitau

O anafea na faauuina ai “le Mea e Silisili Ona Paia,” e pei ona valoia i le Tanielu 9:24?

O le Tanielu 9:24-27, o se valoaga e faatatau i le aliaʻi mai o le “Mesia le Alii”—o le Keriso lea. O le faauuina la o “le mea e silisili ona paia,” lea na valoia mulimuli ane ai, e lē o faasino atu i le faauuina o le Mea e Sili Ona Paia o le malumalu i Ierusalema. Na i lo o lea, o le faaupuga “le mea e silisili ona paia” e faasino lea i le afioʻaga paia faalelagi o le Atua—le Mea e Sili Ona Paia i le lagi—i le malumalu sili faaleagaga o Ieova.—Eperu 8:1-5; 9:2-10, 23.

O anafea na amata ai ona faagaoioia le malumalu faaleagaga o le Atua? Ia, seʻi manatu i le mea na tupu ina ua ofoina atu e Iesu o ia lava ina ia papatisoina i le 29 T.A. E mai lava i lena taimi o lona soifuaga ma faasolo mai ai, na faataunuuina ai e Iesu upu o le Salamo 40:6-8. Na faailoa mai mulimuli ane e le aposetolo o Paulo le tatalo a Iesu i le Atua e faapea: “O manu fasia atoa ma taulaga ua e le finagalo i ai, a ua saunia e oe le tino mo aʻu.” (Eperu 10:5) Sa silafia e Iesu faapea, sa “le finagalo” le Atua e faaauau pea ona ofoina atu taulaga i manu i le malumalu i Ierusalema. Na i lo o lea, ua saunia e Ieova se tino lelei atoatoa faaletagata mo Iesu e ofoina atu e fai ma taulaga. I le faaalia o le faanaunauga mai i lona loto, na faapea atili mai ai Iesu: “Le Atua e, silasila mai ia, ou te alu atu e faia lou finagalo, pei ona tusia ia te aʻu i le tusi taai.” (Eperu 10:7) O le ā le tali a Ieova? Ua taʻua i le Evagelia a Mataio e faapea: “Ua papatisoina Iesu, ona maliu ae loa lea o ia nai le vai, faauta foi, ua faaavanoaina le lagi ia te ia, ua ia iloa atu foi le Agaga o le Atua ua afio ifo e peiseai se lupe, ua oo i ona luga. Faauta foi, o le siufofoga mai le lagi, ua faapea mai, ʻO loʻu Atalii pele lena, ua ou fiafia lava ia te ia.’”—Mataio 3:16, 17.

O le taliaina e Ieova le Atua o le ofoina atu o le tino o Iesu e fai ma taulaga, o lona uiga la ua iai se fata faitaulaga e sili atu na i lo o le fata faitaulaga faaletino i le malumalu i Ierusalema. O le fata faitaulaga lenei o le “finagalo” o le Atua, po o le fuafuaga mo le taliaina o le soifuaga faaletagata o Iesu e avea ma taulaga. (Eperu 10:10) O le faauuina o Iesu i le agaga paia, o lona uiga ua faatinoina nei e le Atua lana faatulagaga atoa o le malumalu faaleagaga. O lea, i le taimi o le papatisoga o Iesu, ua faauuina ai le afioʻaga faalelagi o le Atua, po ua vavaeeseina foʻi, e avea o le “mea e silisili ona paia” i faatulagaga o le malumalu sili faaleagaga.

(Tanielu 9:27) “E ao ona ia faatumauina le feagaiga mo le toʻatele i le vaiaso e tasi; ma i le ʻafa o le vaiaso e na te faamutaina ai taulaga i manu ma taulaga o meaalofa. “O lē na te aumaia le faatafunaga, o le a sau o ia i luga o le apaʻau o mea e inosia; ma o mea ua uma ona filifilia o le a sasaa pea i lē o loo faatafunaina, ma o le a faaauau pea seʻia oo ina faaumatia.”

w07 9/1 20 ¶4

Manatu Tāua Mai le Tusi o Tanielu

9:27—O le ā le feagaiga na tumau seʻia oo i le iʻuga o le fitu sefulu o vaiaso o tausaga, pe i le 36 T.A.? Na aveesea le feagaiga o le Tulafono i le 33 T.A. ina ua faasatauro Iesu. Ae, o le faatumauina pea o le feagaiga faa-Aperaamo ma Isaraelu faaletino seʻia oo i le 36 T.A., na faasafua atu ai e Ieova se vaitaimi o lona finagalo malie faapitoa, mo tagata Iutaia ona o i latou na tupuga mai iā Aperaamo. O loo faaauau pea le feagaiga faa-Aperaamo ma le “Isaraelu [a] le Atua.”—Kalatia 3:7-9, 14-18, 29; 6:16.

Faitau Tusi Paia

(Tanielu 7:1-10) O le tausaga muamua o le nofoaiga a Pelesara le tupu o Papelonia, na iloa ai e Tanielu se miti ma ni faaaliga a o taoto i lona moega. Ona ia tusia lea o le miti. Na ia taʻu atu foʻi le mataupu atoa. 2 Ona fai atu lea o Tanielu e faapea: “Na ou iloa ni faaaliga i le pō, ma vaai foʻi! ua faagaepu e matagi e fā o le lagi le vasaloloa. 3 Ua ō aʻe mai i le sami o manufeʻai tetele e fā, ua ese le tasi mai i le isi. 4 “O le manufeʻai muamua e pei o se leona, ma na iai ona apaʻau e pei o se aeto. Na ou vaai pea i ai seʻia oo ina faʻi ese ona apaʻau, na siitia mai i le laueleele ma na faatūina i luga o vae e lua e pei o se tagata, ma na tuuina atu i ai le loto o le tagata. 5 “Faauta foʻi! o le isi manufeʻai, o le lona lua lea, e pei o se pea. Ua tulaʻi le tasi itu o le manufeʻai, o loo ū i lona gutu ni ivi ʻasoʻaso se tolu; ma o le tala lenei ua fai atu iā te ia, ʻInā tulaʻi ia e ʻai i tino e tele.’ 6 “Ina ua mavae ia mea, na ou vaaia pea ma seʻi vaai foʻi! o le isi manufeʻai e pei o le nameri, ua iai apaʻau e fā o se manulele i ona tua. E fā ulu o le manufeʻai, ma ua tuuina atu iā te ia le pule. 7 “Mulimuli ane, na ou vaai pea i faaaliga i le pō, vaai foʻi! o le manufeʻai lona fā, e matuā feʻai ma mataʻutia e ese foʻi lona malosi. E iai ona nifo uʻamea tetele. Ua ʻaina ma nutililiia, ua solipalaina foʻi mea o loo totoe i ona vae. E ese mai lava i isi manufeʻai na muamua mai, e iai foʻi ona seu e sefulu. 8 Na ou manatunatu pea i seu, faauta foʻi! o le isi seu, e laʻitiiti ua oso mai i le va o seu, ma ua fafaʻi ese i ona luma o seu e tolu mai i seu muamua. Faauta! ua iai mata e pei o mata o le tagata i lenei seu, ua iai foʻi le gutu e tautala ai i upu faasausili. 9 “Na ou vaai pea seʻia oo ina tuuina mai ni nofoālii ma ua alaala ai Lē e mai anamuā ona aso. O ona ofu ua papaʻe e pei o le kiona, ma lona lauao e pei o fulufulu mamoe mamā. O lona nofoālii o le afi mumū ia; ma o ona uili o se afi mumū foʻi. 10 Ua tafe mai le afi ma ua alu atu mai i ona luma. Ua auauna pea iā te ia le afe o ni afe, ma ua tutū pea i ona luma le selau miliona. Ua nofoia le Faamasinoga, ua tatalaina foʻi o tusi.

OKETOPA 9-15

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TANIELU 10-12

“Na Muaʻi Silafia e Ieova le Lumanaʻi o Tupu”

(Tanielu 11:2) O lenei, ou te taʻu atu le mea moni iā te oe: “Faauta foʻi! e toʻatolu tupu e tutulaʻi mo Peresia, ma e tele atu le tamaoaiga o le tupu lona fā nai lo o isi uma. Pe a oo ina malosi o ia ona o lona tamaoaiga, o le a faaaogā ana mea uma e faasagatau ai i le malo o Eleni.

dp 212-213 ¶5-6

Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua

5 O tupu muamua e toʻatolu, o Kuresa le Sili, Kamisese II ma Tariu I. Talu ai o Patia (pe atonu o se tagata e igoa iā Gaumata o lē na faoa le nofoālii), e na o le fitu masina sa nofotupu ai, e leʻi faitaulia i le valoaga lana nofoaiga puupuu. I le 490 T.L.M., na taumafai ai le tupu lona tolu o Tariu I, e toe vagaia Eleni. Peitaʻi, na faiaina ʻau a Peresia i Malafoni ma solomuli atu i Asia Itiiti. E ui lava sa sauniuni Tariu mo se isi osofaʻiga faasaga iā Eleni, e leʻi mafai ona faataunuuina a o leʻi oo ina maliu i le fā tausaga mulimuli ane ai. Na tuu i lona atalii, o lona suli foʻi lea o Kesese I, le tupu ʻlona fā’ na te faataunuuina. O ia o Asueru le tupu, lea sa faaipoipo atu iā Eseta.—Eseta 1:1; 2:15-17.

6 Na gaoioi moni lava Kesese I e ʻlagaina mai i latou uma e tau ma le malo o Iavana [Eleni],’ o lona uiga o setete tutoʻatasi uma o Eleni. Ua fai mai se tusi faa-Peretania e taʻua O Tagata Metai ma Peresia—O Ē Manumalo ma Aloaʻia e faapea: “Ona o uunaʻiga a le ʻaufaufautua fia manumalo, na alu atu ai se osofaʻiga tele a Kesese i le sami ma le laueleele.” Na tusi mai se tusitala Eleni o talafaasolopito o le senituri lona lima T.L.M. e igoa iā Herotota e faapea, “e leai se isi osofaʻiga e sili atu ona telē na i lo le osofaiga lenei a Kesese.” Na taʻua e faamaumauga a Herotota e faapea o ʻau i le sami “e tusa ma le 517,610 tagata. O le aofaʻi o ʻautau savavali e 1,700,000; o le ʻautiʻetiʻe solofanua e 80,000; ma e ao ona faaopoopo i ai ma tagata Arapi sa tiʻetiʻe i kamela, ma tagata Lipua sa tau i kariota, lea ou te manatu pe ā ma le 20,000 i latou. O lona uiga la, o le faitau aofaʻi uma o ʻautau i le laueleele ma le sami e 2,317,610.”

(Tanielu 11:3) “O le a tulaʻi atu se tupu malosi ma pule i malo e tele ma faia mea e loto i ai.

dp 213 ¶8

Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua

8 Ua faapea mai le agelu: “E tulaʻi foʻi le tupu lima malosi, e pule lava ia i malo e tele, ma fai mea na te loto i ai.” (Tanielu 11:3) I le 336 T.L.M., na ʻtulaʻi’ ai Alesana ua 20 ona tausaga i le taimi lea, e avea ma tupu o Maketonia. Na avea moni o ia ma “tupu lima malosi”—o Alesana le Sili lea. Ona o le uunaʻia e se fuafuaga na faataatia e lona tamā o Filipo II, na ia faoa ai itumalo o Peresia i Sasaʻe Tutotonu. Ina ua latou sopoia vaitafe o le Eufirate ma le Tikarise, na faataapeapeina ai e ona tagata e 47,000 le ʻautau e 250,000 a Tariu III i Kakemela. Na sola Tariu ma mulimuli ane fasiotia, ona muta ai lea o le soloaʻiga o tupu Peresia. Ona tulaʻi mai lea o Eleni o se malo malosi o le lalolagi, ma avea ai Alesana o le ʻpule i malo e tele ma faia mea na loto i ai.’

(Tanielu 11:4) Pe a mavae ona tulaʻi o ia, e lepetia lona malo ma vaevaeina i matagi e fā o le lagi, ae e lē tuuina i ē e tupuga mai iā te ia ma e lē tusa foʻi ma lana pulega na ia pule ai; auā o le a liaʻiina lona malo, e fai foʻi mo isi ae e lē o i latou.

dp 214 ¶11

Feteenaʻiga a Tupu e Toʻalua

11 Ina ua mavae le maliu o Alesana, na ʻvaevaeina ai i matagi e fā o le lagi’ lona malo. Na fefinauaʻi le toʻatele o ana taʻitaʻiʻau a o taumafai atu mo se itumalo. Sa taumafai le taʻitaʻiʻau mata tasi o Anetikono, e faamaopoopo mai le emepaea atoa a Alesana i lalo o lana pulega. Peitaʻi na fasiotia o ia i se taua i Ipasu i Ferukia. E oo mai i le tausaga e 301 T.L.M., ua pulea e taʻitaʻiʻau e toʻafā a Alesana laueleele uma ia na maua e lo latou taʻitaʻi i ona manumalo. Na pulea Maketonia ma Eleni e Kasanata. O Lusimako sa pulea Asia Itiiti ma Tarake. O Seluko I Nikatora na umia Mesopotamia ma Suria. A o Tulomaio Lagu sa pulea Aikupito ma Palesitina. Ua moni ai upu o le valoaga, na vaevaeina le emepaea tele o Alesana i malo Eleni e fā.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Tanielu 12:3) “O ē ua iai le tofā mamao, o le a susulu atu e pei o le malamalama o le vanimonimo, o i latou foʻi ua faaliliu ai tagata e toʻatele i le amiotonu e pei o fetu i aso uma lava e oo i le faavavau.

w13 7/15 13 ¶16, faaopoopoga i lalo

“Faauta! Ou te Faatasi ma Outou i Aso Uma Lava”

Ua taʻua i le Tanielu 12:3, “o ē ua iai le tofā mamao,” po o Kerisiano faauuina, “o le a susulu atu e pei o le malamalama o le vanimonimo.” E latou te faia faapea a o iai i le lalolagi, e ala i le faia o so latou sao i le galuega talaʻi. Peitaʻi, o le Mataio 13:43, o loo faasino atu i le taimi o le a latou matuā susulu ai i le Malo o le Atua i le lagi. I le taimi muamua, sa tatou manatu e faasino atu uma nei mau e lua i le galuega talaʻi.

(Tanielu 12:13) “A o oe, ia e tumau seʻia oo i le iʻuga ma e te mālōlō ae e te tū mai i lou tofi i le iʻuga o aso.”

dp 315 ¶18

Ua Folafola e Ieova iā Tanielu se Taui Matagofie

18 Na faaiʻu mai le tusi a Tanielu i se folafolaga sili ona matagofie ua faia e le Atua i se tagata. Na faapea atu le agelu a le Atua iā Tanielu: “E te tū mai foʻi i lou tofi pe a oo i le iʻuga o aso.” O le ā le uiga o upu a le agelu? Ioe, talu ai o le “mālōlō” lea na faatoʻā uma ona ia faasino atu i ai o le oti, o le folafolaga la e “tulaʻi mai” Tanielu i se taimi mulimuli ane ai, e tasi lava le mea e mafai ona uiga i ai—o le toetū! O le mea moni, ua faamatala mai e nisi tagata popoto o le Tusi Paia e faapea, o loo maua i le Tanielu mataupu 12 le uluaʻi faamatalaga manino e faatatau i le toetū i Tusitusiga Paia Eperu. (Tanielu 12:2) Peitaʻi, e sesē lo latou manatu. Na iloa lelei e Tanielu le faamoemoe o le toetū.

Faitau Tusi Paia

(Tanielu 11:28-39) “E toe alu o ia i lona laueleele ma le tele o oloa, e tetee lona loto i le feagaiga paia. E taulau foʻi ana gaoioiga ma e toe alu o ia i lona lava laueleele. 29 “E toe foʻi o ia i le taimi atofaina, ma tetee atu i le itu i saute; ae o le a lē tutusa le taimi mulimuli ma le taimi muamua. 30 E ō atu foʻi vaa o Kitimo e tetee iā te ia, ona lotofaanoanoa ai lea o ia. “E toe foʻi o ia ma lafo upu faatigā i le feagaiga paia ma e taulau ana gaoioiga; e toe foʻi o ia ma manatunatu i ē ua tuua le feagaiga paia. 31 E tulaʻi foʻi ni ʻautau ua aufaatasi ma ia; e latou te faaleagaina le nofoaga malupuipuia, o le malumalu lea, e aveese foʻi le taulaga e faia i aso uma. “E latou te faatūina le mea e inosia ua faatafuna aʻi. 32 “O i latou o ē e faia mea leaga e soli ai le feagaiga, e na te taʻitaʻiina i latou e ala i ni upu faaʻoleʻole ina ia latou fulitua i le upu moni. A o tagata o loo iloa lo latou Atua, o le a malolosi i latou ma o le a taulau a latou gaoioiga. 33 A o i latou mai i tagata o ē ua iai le tofā mamao, o le a latou faamalamalamaina le toʻatele. O le a paʻuʻū i latou i le pelu ma le afi, e ave faapagota ma faoa a latou mea, mo ni aso. 34 Pe a paʻuʻū i latou, o le a latou maua se fesoasoani, o se fesoasoani itiiti; ma e toʻatele o le a aufaatasi ma i latou e ala i upu faaʻoleʻole. 35 O le a paʻuʻū nisi o ē ua iai le tofā mamao, ina ia taunuu le galuega o le faamamāina ona o i latou ma le faaleleia o o latou tulaga ma ia lē ponā, seʻia oo i le taimi o le iʻuga; auā e leʻi oo i le taimi ua atofaina. 36 “E faia e le tupu mea e manaʻo i ai lona loto, na te faaeaina o ia lava ma faasilisilia o ia lava i luga o atua uma; na te tautala i upu e faateʻia ai i le Atua o atua. E manuia o ia seʻia oo i le taimi ua uma ai le toʻasā; auā o le mea ua fuafuaina e ao ona taunuu. 37 E lē manatunatu o ia i le Atua o ona tamā; e lē manatunatu foʻi i tuʻinanauga o fafine atoa ma isi atua uma, ae na te faasilisilia o ia lava i luga o isi uma. 38 E na te avatu le viiga i lona tulaga tautupu i le atua o nofoaga malupuipuia; e na te avatu foʻi le viiga i se atua e leʻi iloa e ona tamā e ala i auro ma siliva, e ala foʻi i maa tāua ma mea mananaia. 39 E gaoioi o ia ma le taulau manuia faasaga i nofoaga sili ona malupuipuia e ala i le mulimuli i se atua ese. O ē e viiviia o ia e na te faamamaluina ia tagata, e na te faia i latou ia pule i le toʻatele; e na te vaevaeina foʻi le laueleele ina ia maua ai se tupe.

OKETOPA 16-22

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | HOSEA 1-7

“E Fiafia Ieova i le Alofa Faamaoni—Ae ā Oe?”

(Hosea 6:4, 5) “Efaraima e, o le ā se mea ou te faia iā te oe? Iuta e, o le ā se mea ou te faia iā te oe, auā ua pei lo outou alofa faamaoni o ao o le taeao ma le sau e vave ona mavae atu? 5 O le mea lea ou te taia ai i latou e ala i perofeta; ou te fasiotia foʻi i latou e ala i upu a loʻu gutu. O le a pei faamasinoga e oo iā te oe o le alu atu o le malamalama.

w10 8/15 25 ¶18

Ia Leoleo Lou Laulaufaiva e “le Tulafono o le Alofa Faamaoni”

18 E tatau ona iloa le alofa faamaoni i lo tatou va feagai ai ma uso tapuaʻi iā Ieova. E lē tatau ona teʻa ese i o tatou laulaufaiva le tulafono o le alofa faamaoni, e oo lava i tulaga faigatā. Na lē fiafia le finagalo o Ieova ina ua avea le alofa faamaoni o le fanauga a Isaraelu e pei o “le sau e vave ona mavae atu.” (Ho. 6:4, 6) Ae e fiafia le finagalo o Ieova pe a faaalia pea e tagata le alofa faamaoni. Seʻi manatu i le auala ua ia faamanuiaina ai i latou o loo faaalia lenā uiga.

(Hosea 6:6) Auā ua ou fiafia i le alofa faamaoni, ae e lē o taulaga; ou te fiafia foʻi i le iloaina o le Atua nai lo o taulaga mū.

w07 9/15 16 ¶8

Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea

6:6. O le faaauau ona faia o le agasala e atagia ai le lē lava o le alofa faamaoni mo le Atua. E lē mafai e ni taumafaiga maumauaʻi faaleagaga ona ufiufi nei faiga lē tonu.

w07 6/15 27 ¶7

E Tāua iā Ieova Lou Usiusitaʻi

7 Seʻi manatu i aso ua teʻa, na faailoa e Ieova i ona tagata e sili ona tāua le usiusitaʻi na i lo taulaga i manu. (Faataoto 21:3, 27; Hosea 6:6; Mataio 12:7) Aiseā ua faapena ai, ae o lea na faatonu e Ieova ona tagata e ofo atu na taulaga? O le ā le uunaʻiga a lē o faia le taulaga? Po o ia faia ina ia faafiafia ai le Atua? Po o tau lava ina usitaʻi i ni tū faalotu? A naunau moni sē e tapuaʻi e faafiafia le Atua, o le a ia taumafai e usitaʻia Ana faatonuga uma. E lē manaʻomia e le Atua taulaga i manu, ae e tāua lo tatou usiusitaʻi iā te ia.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Hosea 1:7) Ae ou te alofa mutimutivale i le aiga o Iuta, o le a ou laveaʻiina i latou, o aʻu o Ieova lo latou Atua; ae ou te lē faaolaina i latou i se ʻaufana, po o se pelu, po o se taua, po o solofanua po o tagata tiʻetiʻe solofanua.”

w07 9/15 14 ¶7

Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea

1:7—O anafea na faaalia ai le alofa mutimutivale iā Iuta ma faasaoina ai? Na faataunuuina nei mea i le vaitaimi o le tupu o Esekia i le 732 T.L.M. O le taimi e tasi foʻi lenā, na faaiʻuina ai e Ieova le taufaamataʻu o Asuria iā Ierusalema e ala i le fasiotia e se agelu o le ʻautau e 185,000 i le pō e tasi. (2 Tupu 19:34, 35) Na faasaoina e Ieova Iuta e ala i se agelu ae lē o “aufana, po o le pelu, po o le taua, po o solofanua, po o ʻau e tiʻetiʻe i solofanua.”

(Hosea 2:18) O le mea lea, ou te osia ai se feagaiga i lea aso ona o i latou, e tusa ai ma manufeʻai o le fanua, o manufelelei o le lagi, o mea fetolofi o le laueleele, ma ou te faaumatia foʻi le ʻaufana, o le pelu ma le taua, ma ou tuua i latou e nonofo ma le saogalemu.

w05 11/15 20 ¶16

E Fesoasoani Valoaga a Hosea Ina ia Tatou Mulimuli iā Ieova

16 Na faataunuu foʻi e le Atua le folafolaga lenei: “O le aso foʻi lea matou te osi ai ma i latou le feagaiga ma manu feʻai, ma manu felelei, ma mea fetolofi i le eleele; ou te gausia foʻi le aufana ma le pelu, ma le taua ai le nuu, o aʻu e taooto ai i latou ma le filemu.” (Hosea 2:18) Na nonofo ma le filemu le vaega totoe o tagata Iutaia, o ē na toe foʻi atu i lo latou nuu ma e leʻi toe fefefe ona o manu feʻai. Na taunuu foʻi lenei valoaga i le 1919 T.A., ina ua saʻoloto le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga mai iā ʻPapelonia le aai tele,’ o lotu sesē uma i le lalolagi aoao. Ua latou nonofo ma le filemu, ma olioli i se parataiso faaleagaga ma a latou aumea, o ē e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. E lē amio faamanu nei Kerisiano moni.—Faaaliga 14:8; Isaia 11:6-9; Kalatia 6:16.

g 1/06 24 ¶2

Pe a na o le Filemu e Iai i le Lalolagi

O le mea moni, o le filemu lea o le a oo i ai le olaga i le lalolagi, e leʻi iai faapea muamua, auā o le a aʻoaʻoina e le Atua ona tagata ia avea ma ē tausi lelei i le lalolagi. O le a pei ua ia ʻosia se feagaiga’ ma manu feʻai, ma o le a latou ola fifilemu ai ma tagata.—Hosea 2:18; Kenese 1:26-28; Isaia 11:6-8.

Faitau Tusi Paia

(Hosea 7:1-16) “O lea taimi ou te faamālōlō ai Isaraelu, e faaalialia ai lava le mea sesē a Efaraima ma mea leaga a Samaria; auā ua latou fai faiga taufaasesē, ua ulufale mai se gaoi; ae ua osofaʻia fafo e le vaega faomea. 2 Ua latou lē faapea ifo i o latou loto o le a ou manatuaina a latou mea leaga. Ua siʻomia i latou i a latou gaoioiga leaga. Ua iai i oʻu luma ia mea. 3 Ua latou faafiafiaina le tupu i a latou mea leaga, atoa ma perenise i a latou faiga taufaasesē. 4 O i latou o tagata mulilulua uma, e pei o le ogaumu ua faaaasaina e le fai falaoa, lea e lē toe tafuina a o ia lomi le palugāfalaoa ma faatalitali seʻia fefete. 5 O le aso fiafia o lo tatou tupu, ua faafaufau ai perenise, ua iai foʻi le lotoa ona o le uaina. Ua ia faaloaloa atu lona lima i ē e tauemu. 6 Auā ua latou faalatalata atu o latou loto e pei ua faalatalata i se ogaumu; ua mumū pea i totonu o i latou. Ua moe pea lo latou fai falaoa i le pō atoa; ae i le taeao o loo mumū pea le afi i le ogaumu e pei o le afi ua sasao. 7 E aasa i latou, o i latou uma e pei o le ogaumu, ma e latou te faatamaʻia o latou faamasino. Ua paʻuʻū o latou tupu uma; e leai ma se isi o i latou ua valaau mai iā te aʻu. 8 “A o Efaraima ua miomiō o ia faatasi ma tagata o isi nuu. Ua avea Efaraima ma falaoa lapotopoto e leʻi liliuina le isi itu. 9 Ua aveesea e tagata ese lana pule, a ua lē iloa e ia lea mea. Ua sinā foʻi lona lauulu ma ua paʻepaʻe uma, a ua lē iloa e ia lea mea. 10 Ua molimau le faamaualuga o Isaraelu iā i latou lava, ae e ui i nei mea uma e leʻi toe foʻi i latou iā Ieova lo latou Atua pe saʻili atu iā te ia. 11 Ua pei Efaraima o se lupe valea ua leai se mafaufau. Ua latou valaau atu iā Aikupito; ua latou ō atu i Asuria. 12 “Ou te lafoina laʻu upega i luga o i latou po o fea lava le auala latou te ō i ai. Ou te aumaia i latou i lalo e pei o manufelelei o le lagi. Ou te aʻoaʻi iā i latou e tusa ma le lapataʻiga na ou tuuina atu i a latou faapotopotoga. 13 Oi talofa iā i latou auā ua sosola ese i latou mai iā te aʻu! E malaia i latou ona ua latou solia aʻu tulafono! Sa avea aʻu ma o latou faaola, ae ua latou fai tala pepelo e faasaga iā te aʻu. 14 E latou te leʻi alalaga mai iā te aʻu ma o latou loto mo se fesoasoani, e ui ua feoi i latou i o latou moega. Ua paiē i latou ona o a latou fatu ma uaina suamalie; ua liliuese pea i latou mai iā te aʻu. 15 A o aʻu na ou faia le aʻoaʻiga; na ou faamalosia o latou lima ae ua latou faufau pea mea leaga ina ia tetee mai ai iā te aʻu. 16 Ona latou toe foʻi mai lea, ae e leʻi toe foʻi i se mea e maualuga atu; ua pei i latou o se ʻaufana e piʻo. O le a fasiotia o latou perenise ona o le taʻusalaina ua faia i o latou laulaufaiva. E fai lea mea ma tauemuga iā i latou i le atunuu o Aikupito.”

OKETOPA 23-29

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | HOSEA 8-14

“Avatu le Mea Sili E te Mafaia iā Ieova”

(Hosea 14:2) Ia toe foʻi mai iā Ieova ma upu o le salamō. Ia outou fai atu iā te ia, ʻTau ina ia e faamagalo mea sesē; ma talia le mea lelei, ona matou fai taulaga atu ai lea i tamaʻi povi taanoa o o matou laugutu.

w07 4/1 20 ¶1

Avatu Taulaga e Fiafia i ai le Atua

Na faapea atili mai le Tusi Paia, o a tatou viiga ua avea ma taulaga iā Ieova. Na faaaogā e le perofeta o Hosea le faaupuga, “taulaga o matou laugutu” e faailoa mai ai, e manatu le Atua o se tasi o taulaga sili, o taulaga o o tatou laugutu. (Hosea 14:2) Na timaʻi atu Paulo i Kerisiano i Eperu: “O ia tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.” (Eperu 13:15) I aso nei, o loo talaʻia pea e Molimau a Ieova le tala lelei ma le faia o soo i nuu uma lava. (Mataio 24:14; 28:19, 20) O loo latou avatu le taulaga o viiga i le Atua i le ao ma le pō i le lalolagi atoa.—Faaaliga 7:15.

(Hosea 14:4) “Ou te faamālōlōina lo latou lē faamaoni. O loʻu lotomalie ou te alofa ai iā i latou, auā ua liliuese loʻu ita mai iā te ia.

w11 2/15 16 ¶15

Mauaina o le Finagalo Malie o le Atua e Iʻu ai i le Ola e Faavavau

15 O le povi poʻa, o le manu lea e sili ona taugatā e ofoina atu e se tagata Isaraelu iā Ieova. O lea la, o “tamaʻi povi taanoa o o matou laugutu,” ua faasino atu i upu ua mafaufauina lelei e avatu ai le viiga i le Atua moni. Na faapefea ona tali atu Ieova iā i latou na faia na taulaga? Na fetalai o ia: “O loʻu lotomalie ou te alofa ai iā i latou.” (Ho. 14:4) O i latou o loo faia na taulaga o viiga, e maua lana faamagaloga, ma e talileleia e ia ma avea ma ana uō.

(Hosea 14:9) O ai lē ua atamai? Ia malamalama o ia i nei mea. O ai lē ua faautauta? Ia iloa e ia nei mea. Auā e tonu ala o Ieova, ma e savavali ai o ē e amiotonu; ae o le a tautevateva ai o ē e solitulafono.

jd 87 ¶11

Auauna iā Ieova e Tusa ai ma Ana Tapulaa Maualuluga

11 I le Hosea 14:9 o loo faauaʻi ai i tatou i aogā o le usitaʻia o se ala amiotonu. O le mauaina o faamanuiaga ma aogā, e faalagolago i lo tatou faia o le mea o loo faatalitalia mai e le Atua. I le avea ai ma Lē na foafoaina mea, e na te silafia lelei i tatou. O mea e faatalitalia e le Atua mai iā i tatou, e mo lo tatou lelei. O la tatou faiā ma le Atua, e tai pei o se taavale ma lē na faia le taavale. E iloa lelei e lē na faia le taavale le auala e fausia ma tuufaatasia ai le afi o le taavale. E na te iloa foʻi e manaʻomia ona fai ma sui le suāuu o le taavale. O le ā e tupu pe a lē usitaʻia lenā faatonuga, ma manatu o loo lelei pea le taavale? E lē umi ae leaga ai le afi o le taavale. E faapena foʻi le tagata. Ua tuuina mai e Lē na foafoaina i tatou ni poloaʻiga. O le tausia o na poloaʻiga e mo lo tatou lelei. (Isaia 48:17, 18) O le iloaina e mafai ona tatou maua ai aogā, o le a atili ai ona tatou ola e tusa ma ana tapulaa, ma tausi i ana poloaʻiga.—Salamo 112:1.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Hosea 10:12) Ia outou lūlū fatu mo outou lava i le amiotonu; ia selesele e tusa ai ma le alofa faamaoni. Ia outou suatia fanua lelei manū o iai pea le taimi ina ia saʻili ai iā Ieova, seʻia afio mai o ia ma avatu faatonuga i le amiotonu iā te outou.

w05 11/15 28 ¶7

“Ua Tonu Ala o Ieova”

7 E alofa faamaoni Ieova iā i tatou pe a tatou tapuaʻi iā te ia i le ala tonu e aunoa ma le faalotolotolua. O le mea lenei na taʻu atu i tagata faauamaaa o Isaraelu: “Ia outou lūlū saito mo outou ma le amiotonu, ia outou selesele mai ma le amio lelei; ia outou suatia lo outou fanua vaoa; auā ua oo i ona pō e saʻili atu ai iā Ieova, seʻia afio mai o ia, ma faatotō ifo le amiotonu i luga iā te outou.”—Hosea 10:12.

(Hosea 11:1) “A o tamaitiiti Isaraelu, na ou alofa iā te ia, ma na ou valaauina loʻu atalii mai i Aikupito.

w11 8/15 10 ¶10

Sa Latou Faatalitali i le Mesia

10 I le pei o tagata Isaraelu, o le a valaauina le Mesia mai Aikupito. (Ho. 11:1) A o leʻi aumaia le faatonuga a Herota e fasiotia pepe tama, na faatonu e se agelu Iosefa, ma Maria, ma Iesu e ō i Aikupito. Na nonofo ai i inā “seʻia mavae le oti o Herota, ina ia taunuu ai le afioga a Ieova e ala i lana perofeta [o Hosea] e faapea: ʻNa ou valaauina loʻu atalii mai Aikupito.’” (Mata. 2:13-15) O le mea moni, e lē mafai ona faatulaga e Iesu so o se mea na valoia, e fesootaʻi atu i lona fanau mai ma lona soifuaga a o laʻitiiti.

Faitau Tusi Paia

(Hosea 8:1-14) “Ia e ili se pū! e sau foʻi se tasi e pei o se aeto e faasagatau i le aiga o Ieova, auā ua latou solia laʻu feagaiga ma ua latou agasala e tusa ai ma aʻu tulafono. 2 Ua latou alalaga mai pea iā te aʻu, ʻLo matou Atua e, o i matou o Isaraelu, ua matou iloa oe.’ 3 “Ua lafoaʻiina e Isaraelu mea lelei. Ia tuu atu o ia e tuliloaina e se fili. 4 Ua latou tofia tupu ae e lē mai iā te aʻu. Ua latou tofia perenise ae ou te leʻi ioe i ai. Ua latou faia tupua mo i latou i a latou siliva ma a latou auro, ma iʻu ina faaumatia ai i latou. 5 Samaria e, ua lafoaʻiina lau tamaʻi povi. Ua aasa tele loʻu ita iā i latou. O le ā le umi latou te lē faamamāina ai i latou lava mai i lenei nofosala? 6 Auā o le mea lenei mai iā Isaraelu. Sa faia e se tufuga ae e lē o le Atua moni lea; auā o le a nutililiia le tamaʻi povi o Samaria. 7 “Auā ua latou lūlū pea le matagi, ma o le a latou selesele mai se matagi malosi. E leai se togāsaito. E lē maua foʻi se falaoamata mai i se tātupu. Pe afai e fua mai, o le a ʻaina e tagata ese. 8 “E ao ona faatamaʻia Isaraelu. O lenei, o le a iai i latou i isi atunuu e pei o se ipu ua lē fiafia i ai se isi. 9 Auā ua latou ō atu i Asuria e pei o se solofanua tusitusi ua fia tutoʻatasi. O Efaraima foʻi ua latou ō atu i fafine talitane. 10 E ui lava latou te totogiina i latou mai i isi atunuu, ae o lenei ou te aoaoina faatasi i latou; e matuā tigāina i latou mo sina taimi ona o le avega a le tupu ma perenise. 11 “Auā ua faateleina e Efaraima ana fata faitaulaga ina ia agasala ai. Ua iai ana fata faitaulaga e agasala ai. 12 O le mea lea na ou tusia ai mo ia o mea e tele e tusa ma laʻu tulafono; a ua latou manatu i ai o ni mea ese ia tulafono. 13 Ua latou fai taulaga mai pea iā te aʻu i manu e fai ma meaalofa iā te aʻu, ua aai i ia mea ae e lē fiafia i ai Ieova. O lenei, o le a ou manatua a latou mea sesē ma taui atu i a latou agasala. E latou te toe foʻi i Aikupito. 14 Ua galo iā Isaraelu Lē na faia o ia ma ua ia fausia malumalu; ma ua faateleina e Iuta ona aai malupuipuia. Ou te auina atu le afi i ona aai ma faatamaʻia maota o aai taʻitasi.”

OKETOPA 30–NOVEMA 5

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOELU 1-3

“O le a Faia Valoaga e o Outou Atalii ma o Outou Afafine”

(Ioelu 2:28, 29) “Mulimuli ane ou te liligi ifo loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ona fai lea o valoaga e o outou atalii ma o outou afafine. E fai miti a o outou toeaina. E iloa foʻi faaaliga e o outou tauleleʻa. 29 E oo foʻi ina ou liligi ifo loʻu agaga i na aso i auauna tane ma auauna fafine.

w02 8/1 15 ¶4-5

Ia Faagaeeina e Ala i “Mea Matagofie a le Atua”

4 Ina ua latou maua le agaga paia, sa vave lava ona gaoioi soo sa i Ierusalema i le taʻuina atu o le tala lelei o le faaolataga i isi, na amata lava i le motu o tagata sa potopoto ai i lenā taeao o le Penetekoso. O le latou talaʻiga sa faataunuuina ai se valoaga mataʻina, sa tusia i le valu senituri muamua atu e Ioelu, le atalii o Petuelu: “E iu ina ou liligi ifo ai loʻu Agaga i luga i tagata uma; ona perofeta ai lea o outou atalii ma o outou afafine, e fai miti o outou toeaina, e iloa faaaliga e o outou taulelea. Ou te liligi ifo foi loʻu Agaga i auauna ma auauna fafine . . . i le oo ai i le aso tele ma le silisili o Ieova.”—Ioelu 1:1; 2:28, 29, 31; Galuega 2:17, 18, 20.

5 Pe o le uiga ea o lenei mea e faapea o le a toe faatutū mai e le Atua ia perofeta uma, o tamāloloa atoa ma fafine, e pei o Tavita, Ioelu, ma Tepora, ma faaaogā i latou e valoiaina mea e tutupu i le lumanaʻi? E leai. O ʻatalii ma afafine Kerisiano, ma auauna tane ma auauna fafine’ o le a perofeta ane i le uiga e faapea, o le a uunaʻia i latou e le agaga o Ieova e faalauiloa “mea matagofie” ua faia e Ieova ma o le a faaauau pea ona ia faia. O lona uiga o le a latou auauna o ni fofoga taumomoli mo Lē e Silisili Ese. Sa faapefea la ona tali mai le motu o tagata?—Eperu 1:1, 2.

jd 167 ¶4

“Ia Outou Faasilasila Atu Lenei Mea i Atunuu”

4 Seʻi manatu i le mea lenei. Na faailoa atu e Ieova le Atua i le perofeta o Ioelu, e iai se taimi e faapea atu ai o loo faia e tagata o ituaiga uma valoaga: “Mulimuli ane ou te liligi ifo loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ona fai lea o valoaga e o outou atalii ma o outou afafine. E fai miti a o outou toeaina. E iloa foʻi faaaliga e o outou tauleleʻa.” (Ioelu 2:28-32) Iā Penetekoso 33 T.A., na faatatau atu ai e le aposetolo o Peteru lenei mau, i le liligiina ifo o le agaga paia iā i latou na faatasitasi i se potu pito i luga i Ierusalema, ma la latou talaʻiga mulimuli ane e faatatau i “mea matagofie a le Atua.” (Galuega 1:12-14; 2:1-4, 11, 14-21) Seʻi mafaufau la i aso nei. Talu mai le senituri lona 20, o loo faasolosolo ona faataunuuina le faataunuuga autū o le valoaga a Ioelu. O loo faaauau ona faia “valoaga” e Kerisiano faauuina, lea e uiga atu i le faalauiloaina atu o “mea matagofie a le Atua,” e aofia ai ma le tala lelei o le Malo lea ua faavaeina nei i le lagi.

(Ioelu 2:30-32) “Ou te faia mea ofoofogia i le lagi ma le lalolagi, o le toto ma le afi, ma le asu e alu aʻe i luga. 31 O le a liua le lā i le pōuliuli, e liua foʻi le masina i le toto, a o leʻi oo mai le aso tele ma le mataʻutia o Ieova. 32 E faaolaina foʻi i latou uma o ē e valaau i le suafa o Ieova; auā o le a iai o ē e sao i le Mauga o Siona ma Ierusalema e pei ona fetalai mai ai Ieova, ma e faatasi foʻi i latou ma ē e totoe, o i latou ia o loo valaauina e Ieova.”

w07 10/1 13 ¶2

Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa

2:32—O le ā le uiga o le “valaau atu i le suafa o Ieova”? O le valaau atu i le suafa o le Atua, e uiga i le iloa o lenā suafa, ia faaaloalo loloto i ai, faalagolago atu ma faatuatuaina lē e ana lea suafa.—Roma 10:13, 14.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Ioelu 2:12, 13) O le fetalaiga lenei a Ieova: “O lenei, ia outou toe foʻi mai iā te aʻu ma o outou lotoatoa, ma le anapogi, o le fetagisi, ma le tagiauē. 13 Ia saeia o outou loto, ae e lē o o outou ofu; ma ia foʻi mai iā Ieova lo outou Atua, auā e alofa fua ma alofa mutimutivale, e telegese lona toʻasā ma e tele lona alofa faamaoni, ma e faanoanoa o ia ona o le malaia.

w07 10/1 13 ¶5

Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa

2:12, 13. O le salamō moni e tatau ona lagona i le loto. E aofia ai le ʻsaeia o loto, a e lē o ofu.’

(Ioelu 3:14) E matuā anoanoaʻi tagata i le fanua laugatasi o le faasalaga, auā ua lata mai le aso o Ieova i le fanua laugatasi o le faasalaga.

w07 10/1 13 ¶3

Manatu Tāua Mai Tusi o Ioelu ma Amosa

3:14—O le ā le “vanu e faasalaina ai”? O se nofoaga faafaatusa mo le faasalaga faafaamasinoga a le Atua. I aso o le tupu Iutaia o Iosefatu, o le uiga o lona igoa, “O Ieova o le Faamasino,” na laveaʻiina ai e le Atua le nuu o Iuta mai nuu na siʻomia ai e ala i le faafenuminumiaʻi o a latou ʻautau. O lea la, o loo taʻua foʻi lea nofoaga o le “vanu o Iosefatu.” (Ioelu 3:2, 12) I o tatou aso, o loo faaataina ai le nofoaga faafaatusa, lea o le a olopalaina ai nuu e pei o vine i le soligavine.—Faaaliga 19:15.

Faitau Tusi Paia

(Ioelu 2:28–3:8) “Mulimuli ane ou te liligi ifo loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ona fai lea o valoaga e o outou atalii ma o outou afafine. E fai miti a o outou toeaina. E iloa foʻi faaaliga e o outou tauleleʻa. 29 E oo foʻi ina ou liligi ifo loʻu agaga i na aso i auauna tane ma auauna fafine. 30 “Ou te faia mea ofoofogia i le lagi ma le lalolagi, o le toto ma le afi, ma le asu e alu aʻe i luga. 31 O le a liua le lā i le pōuliuli, e liua foʻi le masina i le toto, a o leʻi oo mai le aso tele ma le mataʻutia o Ieova. 32 E faaolaina foʻi i latou uma o ē e valaau i le suafa o Ieova; auā o le a iai o ē e sao i le Mauga o Siona ma Ierusalema e pei ona fetalai mai ai Ieova, ma e faatasi foʻi i latou ma ē e totoe, o i latou ia o loo valaauina e Ieova.”

3 “Faauta foʻi! o ia aso ma lea taimi, pe a ou toe aumaia tagata o Iuta ma Ierusalema na ave faapagota, 2 ou te faapotopotoina foʻi atunuu uma ma ave ifo i latou i le fanua laugatasi o Iosefatu; ou te faia le faamasinoga ma i latou ona o loʻu nuu ma loʻu tofi o Isaraelu, o ē na latou faataapeapeina i isi atunuu; ma na latou vaevaeina loʻu laueleele. 3 Ua latou faia pea le vili ina ia maua ai loʻu nuu; ma ua latou avatu le tama tama mo se fafine talitane, ma ua latou faatau atu foʻi le tama teine mo le uaina ina ia latou feinu ai. 4 “Turo e, ma Saitonu ma itumalo uma o Filisitia, aiseā ua e faia ai faapea iā te aʻu? Po o le mea ea lea e te tauia ai aʻu? Afai foʻi e te tauia mai aʻu faapea, e vave lava ona ou toe tauia atu a outou gaoioiga i o o outou ulu. 5 Auā ua outou aveesea aʻu siliva ma aʻu auro, ma ua outou avatu aʻu mea tāua ma lelei i o outou malumalu; 6 o atalii foʻi o Iuta ma atalii o Ierusalema, ua outou faatau atu i atalii o Eleni ina ia ave mamao ai i latou mai i o latou vaipanoa; 7 o lenei, ou te lagaina i latou e ō mai mai i le mea na outou faatauina atu i ai i latou, ma ou te toe tauia atu a outou gaoioiga i o o outou ulu. 8 O le a ou faatau atu o outou atalii ma o outou afafine i lima o atalii o Iuta, ma e latou te faatau atu i latou i tagata o Seepa, i se atunuu mamao; auā ua fetalai mai ai Ieova.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga