Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
TESEMA 3-9
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | GALUEGA 9-11
“O Lē sa Matuā Sauā ae ua Avea ma Molimau Maelega”
(Galuega 9:1, 2) A ua faamataʻu atu pea Saulo i soo o le Alii ma matuā naunau e fasiotia i latou, ua alu atu o ia i le ositaulaga sili, 2 ma talosaga atu mo ni tusi e avatu i sunako i Tamaseko, ina ia saisaia e ia i latou uma o tane ma fafine e maua ua ʻau i Le Ala, ma avatu i latou i Ierusalema.
“Ua Nonofo Filemu” le Faapotopotoga
UA LATALATA atu i Tamaseko le ʻaumalaga o loo matamata ita, ma le faamoemoe e faataunuu la latou fuafuaga leaga, e fetoso ese mai ma le ita soo inosia o Iesu mai i o latou aiga, saisai, faalumaina ma avatu faamalosi i Ierusalema, ina ia tutū i luma o le ʻau Saniterini ua matuā feita.
2 O le taʻitaʻi o le vaega faatupu faalavelave o Saulo, o le tagata ua totolima. E leʻi leva tele atu, na ia vaavaai atu ai ma le fiafia a o fetogiina Setefano o se soo maelega o Iesu, e tagata mapolotu i maa ma oti ai. (Galu. 7:57–8:1) E leʻi faamalieina o ia i sauāga na oo i soo o Iesu sa nonofo i Ierusalema, ma ua avea Saulo e pei o se afi mumū ua nofosauni e faasasao atu sauāga. Na manaʻo o ia e soloia le lotu ua sosolo e pei o se faamaʻi lea na lauiloa, o “Le Ala.”—Galu. 9:1, 2.
(Galuega 9:15, 16) A ua fetalai mai le Alii iā te ia: “Inā alu ia oe, auā o lenei tagata o le ipu ia ua filifilia mo aʻu, e talaʻi atu loʻu igoa i nuu ese faapea foʻi ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu. 16 Ou te faailoa manino atu foʻi iā te ia le tele o mea e tatau ona ia mafatia ai ona o loʻu igoa.”
Talisapaia Ieova o lo Tatou Fai Ipu Omea
4 Pe a silasila mai Ieova i tagata, e lē uaʻi o ia i o latou foliga vaaia. Nai lo lea, e na te iloiloina o latou loto po o tagata lilo i totonu. (Faitau le 1 Samuelu 16:7e.) Na faataʻitaʻia manino mai lenā manatu ina ua faavaeina e le Atua le faapotopotoga Kerisiano. E na te tosina atu iā te ia ma lona Alo tagata e foliga mai e lē tāua i le vaaiga a tagata. (Ioa. 6:44) O se tasi o na tagata o le Faresaio o Saulo, o lē na “upuleaga muamua ma faasauā, ma o se tagata fiasili.” (1 Timo. 1:13) Peitaʻi, e leʻi silasila lē “na te suʻesuʻeina loto” iā Saulo o sē e lē aogā. (Faata. 17:3) Nai lo o lea, na silasila le Atua iā te ia o se ʻele e mafai ona faatonutonuina e avea ma ipu matagofie, o se ʻipu ua filifilia’ e molimau atu i “nuu ese faapea foʻi ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu.” (Galu. 9:15) E silasila foʻi le Atua i isi e ono avea ma “ipu e faaaogā mo mea taʻuleleia,” e aofia ai i latou na avea muamua ma tagata onanā, lē mamā tau amio ma gāoi. (Roma 9:21; 1 Kori. 6:9-11) Ua latou faatagaina Ieova e faatonutonuina i latou a o latou mauaina le poto saʻo i le Afioga a le Atua ma faaalia le faatuatua.
(Galuega 9:20-22) ona amata loa lea ona ia talaʻia Iesu i le sunako e faapea, o Ia lenei o le Alo o le Atua. 21 A ua matuā maofa i latou uma ua faalogo iā te ia, ma faapea ane: “Pe e lē o le tagata ea lenei na soona faasauā iā i latou na valaau i lenā suafa i Ierusalema, ma o le mea foʻi lea ua sau ai o ia i inei, ina ia saisaia i latou ma taʻitaʻi atu i le ʻaufaitaulaga sili?” 22 Ua atili ai ona malosi Saulo, ma ua maofa tagata Iutaia o loo nonofo i Tamaseko, a o ia faailoa manino atu iā i latou, o le Keriso lava lenei.
“Ua Nonofo Filemu” le Faapotopotoga
15 Pe e mafai ona e mafaufau i le faateʻia ma le feita atonu na oo i le motu o tagata, ina ua amata ona talaʻi Saulo i le sunako e uiga iā Iesu? Na latou fesili atu, “Pe e lē o le tagata ea lenei na soona faasauā iā i latou na valaau i lenā suafa i Ierusalema?” (Galu. 9:21) Ina ua ia faamatala atu le suia o lona loto e uiga iā Iesu, ua ia “faailoa manino atu iā i latou, o le Keriso lava lenei.” (Galu. 9:22) Ae e lē o tagata uma e mafai ona suia pe a faailoa manino atu i ai. E lē mafai ona suia ai mafaufauga o tagata uma o loo tausisi pea i a latou tū ma aganuu, po o le faamaualuga. Ae e leʻi faavaivai ai Saulo.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Galuega 9:4) ua paʻū o ia i le eleele ma faalogoina se leo o faapea mai iā te ia: “Saulo, Saulo e, aiseā ua e faasauā mai ai iā te aʻu?”
“Ua Nonofo Filemu” le Faapotopotoga
5 Ina ua taofia e Iesu Saulo i le auala i Tamaseko, e leʻi fesili atu o ia: “Aiseā ua e faasauā ai i oʻu soo?” E pei ona mātaulia i luga, na ia faapea atu: “Aiseā ua e faasauā mai ai iā te aʻu?” (Galu. 9:4) Na lagona e Iesu tigā na oo i lona ʻausoo.—Mata. 25:34-40, 45.
6 Afai e sauāina oe ona o lou faatuatua iā Keriso, ia e mautinoa o loo silafia uma e Ieova ma Iesu lou tulaga. (Mata. 10:22, 28-31) I le taimi nei, atonu e lē mafai ona aveesea tofotofoga. Ia manatua, na silafia e Iesu na aafia Saulo i le fasiotiga o Setefano, ma na ia silafia foʻi na ave faamalosi e Saulo soo faamaoni mai i o latou aiga i Ierusalema. (Galu. 8:3) Peitaʻi, e leʻi faalavelave i ai Iesu i lenā taimi. Ae e ala iā Iesu, na avatu ai e Ieova iā Setefano ma isi soo le malosi na latou manaʻomia, e tumau ai i le faatuatua.
(Galuega 10:6) O loo talimālō le tasi Simona, o lē e saunia paʻu o manu, i lenei tagata, ma o lona fale e latalata i le sami.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 10:6
Simona, o lē e saunia paʻu o manu: O sē e galue e saunia paʻu o manu, e na te faaaogā se vailaau (lime solution) e aveese ai ni fulufulu po o fasi aano ma mea lololo e pipii i paʻu o manu. Ona ia faaaogā lea o se isi vailaau malosi e faaleleia ai le paʻu o le manu, ina ia mafai ona faaaogā e gaosi ai mea. O le saunia o paʻu o manu o se galuega e namu leaga ma e manaʻomia ai le tele o le vai, ma e foliga mai o le māfuaaga lea na nofo ai Simona e latalata i le sami, atonu i se vaega maotua o le aai o Iopa. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, o se tagata e galue i tino o manu ua mamate e lē mamā o ia. (Le 5:2; 11:39) O lea, o le toʻatele o tagata Iutaia na vaai maulalo i ē e saunia paʻu o manu, ma e leʻi mananaʻo e nonofo i fale o i latou na. O le mea moni, na faatulaga e se tusi tulafono a Iutaia o le Talmud le galuega o le saunia o paʻu o manu, e sili atu ona maulalo nai lo o le galuega o le aoina o otaota o manu. Peitaʻi, e leʻi avea na uiga faailoga tagata e taofia ai Peteru mai i le nofo i le fale o Simona. O le saʻo o le vaai a Peteru i lenei tulaga na sauniunia ai o ia mo lona tofiga na sosoo ai, o le asiasi atu lea i le fale o se tagata o nuu ese. E manatu nisi tagata popoto o le upu Eleni mo “lē e saunia paʻu o manu” (byr·seusʹ), o le faaiʻu lea o Simona.
Faitau Tusi Paia
(Galuega 9:10-22) E iai se tasi soo e igoa iā Anania i Tamaseko, ma ua fetalai mai le Alii iā te ia i se faaaliga: “Anania e!” Ua ia faapea atu: “O aʻu lenei le Alii e.” 11 Ua faapea mai le Alii iā te ia: “Inā tū ia i luga ma alu i le auala e igoa o Saʻo, i le fale o Iuta ma saʻili ai le tagata e igoa iā Saulo mai i Taso. Faauta! o loo tatalo o ia 12 ma ua ia vaaia i se faaaliga le tagata e igoa iā Anania, ua sau ma faaee ona lima iā te ia ina ia toe lelei ai lana vaai.” 13 A ua tali atu Anania: “Le Alii e, ua ou faalogo i le toʻatele e uiga i lenā tagata, i le tele o mea leaga ua ia faia i ou tagata paia i Ierusalema. 14 Ua iā te ia le pule mai i le ʻaufaitaulaga sili e saisaia ai i latou ua valaau i lou suafa.” 15 A ua fetalai mai le Alii iā te ia: “Inā alu ia oe, auā o lenei tagata o le ipu ia ua filifilia mo aʻu, e talaʻi atu loʻu igoa i nuu ese faapea foʻi ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu. 16 Ou te faailoa manino atu foʻi iā te ia le tele o mea e tatau ona ia mafatia ai ona o loʻu igoa.” 17 Ona alu lea o Anania ma ulufale atu i le fale, ma faaee ona lima iā te ia ma faapea atu: “Loʻu uso e, Saulo, ua auina mai aʻu e le Alii o Iesu, lea na faaali atu iā te oe i le auala na e sau ai, ina ia e toe vaai ma faatumuina oe i le agaga paia.” 18 Ona paʻuʻū ese loa lea o mea e pei o ni una mai i ona mata, ma ua ia toe vaai ai. Ua ia tulaʻi ma ua papatisoina o ia, 19 ua ʻai ma ua toe maua lona malosi. Ua nofo foʻi o ia faatasi ma le ʻausoo i Tamaseko mo ni nai aso, 20 ona amata loa lea ona ia talaʻia Iesu i le sunako e faapea, o Ia lenei o le Alo o le Atua. 21 A ua matuā maofa i latou uma ua faalogo iā te ia, ma faapea ane: “Pe e lē o le tagata ea lenei na soona faasauā iā i latou na valaau i lenā suafa i Ierusalema, ma o le mea foʻi lea ua sau ai o ia i inei, ina ia saisaia i latou ma taʻitaʻi atu i le ʻaufaitaulaga sili?” 22 Ua atili ai ona malosi Saulo, ma ua maofa tagata Iutaia o loo nonofo i Tamaseko, a o ia faailoa manino atu iā i latou, o le Keriso lava lenei.
TESEMA 10-16
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | GALUEGA 12-14
“Faia e Panapa ma Paulo Isi ma Soo i Nuu Mamao”
(Galuega 13:2, 3) A o latou auauna atu iā Ieova ma anapopogi, ua faapea mai le agaga paia: “Ia tofia Panapa ma Saulo mai i tagata uma, ina ia faia le galuega lea ua ou valaauina ai i laʻua e fai.” 3 Ona latou anapopogi lea ma tatalo, ma faaee atu o latou lima iā i laʻua ma tuuina atu i laʻua e ō.
“Faatumulia . . . i le Olioli ma le Agaga Paia”
4 Ae aiseā na faatonuina faapitoa ai e le agaga paia e tofia Panapa ma Saulo e “faia le galuega”? (Galu. 13:2) E lē o taʻua mai i le Tusi Paia. Ae tatou te iloa sa faatonuina e le agaga paia le filifilia o nei tane. E leai se faamaoniga e faapea sa lē fiafia perofeta ma faiaʻoga i Anetioka i nei filifiliga. Nai i lo o lenā, sa latou lagolagosua atoatoa i lenei tofiga. Seʻi manatu i faalogona o Panapa ma Saulo e uiga i o la uso faaleagaga, e leʻi matauʻa ae na “latou anapopogi . . . ma tatalo, ma faaee atu o latou lima iā i laʻua ma tuuina atu i laʻua e ō.” (Galu. 13:3) E tatau foʻi iā i tatou ona lagolagosua iā i latou e maua faaeaga faatiokarate, e aofia ai ma tane ua tofia e avea ma ovasia i faapotopotoga. Nai lo o le matauʻa i ē ua maua nei faaeaga, e tatau ona tatou “matuā faaaloalo iā i latou ma le alofa ona o la latou galuega.”—1 Tesa. 5:13.
(Galuega 13:12) Ina ua vaai le suikonesula i le mea ua tupu, ona talitonu ai lea o ia, ma ua ofo ai i aʻoaʻoga a Ieova.
(Galuega 13:48) Ina ua faalogo i ai i latou o nuu ese, ona latou olioli ai lea ma faamamaluina le afioga a Ieova. Ua talitonu foʻi i latou uma o ē ua saunia o latou loto mo le ola e faavavau.
(Galuega 14:1) A o iai i Ikonio, ona la ulufale faatasi atu lea i le sunako o tagata Iutaia, ma o lo la tautatala atu i upu faaoso naunau, ua talitonu ai le toʻatele o tagata Iutaia atoa ma Eleni.
“Tautatala Atu ma le Lototetele e Ala i le Pule Mai Iā Ieova”
5 Na nonofo muamua Paulo ma Panapa i Ikonio, ma sa masani i laʻua i aganuu eseese a Eleni, ma o se tasi lea o aai autū o le itumalo o Roma o Kalatia. O lenei aai, sa nonofo ai le anoanoaʻi o tagata lauiloa o Iutaia, ma le toʻatele o tagata liulotu e lē o ni Iutaia. E tusa ai ma la laʻua masani, na ulufale ai Paulo ma Panapa i le sunako ma amata ona talaʻi atu. (Galu. 13:5, 14) Na “la tautatala atu i upu faaoso naunau, ua talitonu ai le toʻatele o tagata Iutaia, atoa ma Eleni.”—Galu. 14:1.
(Galuega 14:21, 22) Ina ua uma ona la folafolaina atu le tala lelei i lenā aai, ma maua mai ai le tele o soo, ona la toe foʻi lea i Lusa, Ikonio, ma Anetioka. 22 Ua la faamalosia loto o le ʻausoo, ma faalaeiauina i latou ina ia tumau i le faatuatua ma faapea atu: “E tatau ona tatou sao atu i le malo o le Atua i le tele o puapuaga.”
Ia Auauna Faamaoni i le Atua e ui i le “Tele o Puapuaga”
4 Ina ua uma ona asiasi atu Paulo ma Panapa i Teipe, ona la “toe foʻi lea i Lusa, Ikonio, ma Anetioka. Ua la faamalosia loto o le ʻausoo, ma faalaeiauina i latou ina ia tumau i le faatuatua ma faapea atu: ʻE tatau ona tatou sao atu i le malo o le Atua i le tele o puapuaga.’” (Galu. 14:21, 22) I le taimi muamua, sa foliga mai e uigaese lenā faamatalaga. Auā o le feagai ma le “tele o puapuaga,” e foliga mai o le a mafatia ai nai lo o le faalaeiauina ai. Na faapefea la iā Paulo ma Panapa ona “faamalosia loto o le ʻausoo,” i se feʻau sa faasino atu i le tele o puapuaga?
5 E tatou te maua le tali pe a tagaʻi lelei i upu a Paulo. E leʻi faapea mai o ia: “E tatau ona tatou onosaia le tele o puapuaga.” Nai lo o lea, na faapea mai: “E tatau ona tatou sao atu i le malo o le Atua i le tele o puapuaga.” O lea, sa faamalosia e Paulo le ʻausoo e ala i le faamatilatila o le iʻuga aogā o se olaga faamaoni. O lenā taui e lē na o se talafatu, auā na fetalai Iesu: “O lē e tumau seʻia oo i le iʻuga e faaolaina o ia.”—Mata. 10:22.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Galuega 12:21-23) Ua oo i le aso atofaina, ona ofu ai lea o Herota i ofu o le tupu, ma nofo i le nofoa faamasino ma lauga atu iā i latou. 22 Ona alalaga lea o tagata ua potopoto: “O le siʻufofoga o se atua, ae lē o le leo o se tagata!” 23 Ona taia loa lea o ia e le agelu a Ieova, auā e leʻi vivii atu o ia i le Atua; ma ua ʻati o ia e anufe ma oti ai.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Galuega
12:21-23; 14:14-18. Na talia e Herota le viiga mai i tagata lea e tatau ona avatu tau lava o le Atua. E matuā ese lenā mai le teena vave ma le maumauaʻi o le viiga ma le mamalu na avatu iā Paulo ma Panapa! Po o ā lava mea ua mafai ona tatou faia i le auaunaga iā Ieova, e lē tatau ona tatou mananaʻo i le viiga.
(Galuega 13:9) Ua faatumulia Saulo o lē ua igoa foʻi iā Paulo, i le agaga paia ma ua pulatoʻa atu iā te ia
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 13:9
Saulo o lē ua igoa foʻi iā Paulo: Na amata mai i lenā taimi ona taʻua Saulo o Paulo. Na fanau mai le aposetolo o se Eperu ae o ia foʻi o se tagatānuu Roma. (Ga 22:27, 28; Fil 3:5) E foliga mai na iai lava lona igoa Eperu o Saulo ma lona igoa Roma o Paulo a o laʻitiiti. O se tulaga masani i tagata Iutaia i lenā taimi le taʻilua o igoa, aemaise lava i latou e leʻi nonofo i Isaraelu. (Ga 12:12; 13:1) O se faaaʻoaʻoga, e foliga mai o nisi o tauaiga o Paulo na iai foʻi o latou igoa Roma po o igoa Eleni. (Ro 16:7, 21) I le avea ai ma “aposetolo o nuu ese,” na faatonuina Paulo e folafola atu le tala lelei i tagata e lē o ni Iutaia. (Ro 11:13) E foliga mai na filifili Paulo e faaaogā lona igoa Roma; atonu na ia manatu e faigofie ai ona talia o ia e tagata o isi atunuu. (Ga 9:15; Ka 2:7, 8) Na faapea mai nisi, na faaaogā e Paulo lona igoa Roma e faaalia ai lona faaaloalogia o Sekio Paulo. Ae e foliga mai e lē o le tulaga lenā, talu ai na faaaogā pea e Paulo lona igoa Roma e oo lava i le taimi na ia tuua ai Kuperu. Na manatu nisi na ʻalofia e Paulo le faaaogā o lona igoa Eperu, talu ai o le faaleoga i le gagana Eleni e talitutusa ma le upu Eleni e faasino atu i se tagata (po o se manu), e faalialiavale pe a savali.
Paulo: I Tusitusiga Paia Eleni, o le igoa Pauʹlos, e sau mai i le faa-Latina Paulus, o lona uiga o le “Laʻitiiti.” E 157 taimi o loo faasino atu ai i le aposetolo o Paulo, ae e na o le faatasi ona faasino atu i le suikonesula o Kuperu o Sekio Paulo.—Ga 13:7.
Faitau Tusi Paia
(Galuega 12:1-17) O le taimi tonu lenā ua taumafai malosi ai le tupu o Herota e sauāina nisi o le faapotopotoga. 2 Ua ia fasiotia Iakopo le uso o Ioane i le pelu. 3 Ina ua ia iloa ua faafiafiaina ai tagata Iutaia i lea mea, ona ia puʻe foʻi lea iā Peteru. (O aso na o falaoa e lē faafefeteina.) 4 Ua maua o ia ma ua tuu i le falepuipui, ma tuuina atu o ia ia leoleoina e fitafita e taʻi toʻafā, e feauauaʻi i a latou tiute e fā, ma lona manatu e avatu o ia i luma o tagata pe a mavae le paseka. 5 O lea, ua taofia ai Peteru i le falepuipui, a ua tatalo faatauanau le faapotopotoga i le Atua mo ia. 6 Ua oo i le taimi e avatu ai o ia e Herota i luma o tagata. I lenā pō ua moe Peteru, ua saisaitia i filifili e lua i le va o ni fitafita se toʻalua, ma o loo tutū leoleo i le faitotoʻa e leoleo le falepuipui. 7 Faauta, o loo tū mai le agelu a Ieova, ma ua susulu mai le malamalama i le potu o le falepuipui. Ua ia tā le itu o Peteru, ua fafagu iā te ia ma faapea atu: “Ia e tū vave i luga!” ona paʻuʻū ese lea o filifili mai i ona lima. 8 Ua faapea atu le agelu iā te ia: “Ia fusi lou ofu ma nonoa ou seevae.” Ona ia faia lea faapea. Mulimuli ane, ona ia toe fai atu lea iā te ia: “Ia fai lou ofu tele ma mulimuli mai iā te aʻu.” 9 Ona alu lea o ia i fafo ma ua mulimuli atu o ia iā te ia, ae ua lē iloa e ia e moni le mea ua tupu e ala i le agelu. O le mea moni, ua manatu o ia o loo ia vaaia se faaaliga. 10 Ua la pāsia fitafita muamua ma le vaega lona lua, ma ua oo atu i le faitotoʻa uʻamea e agaʻi atu i le aai, ona matala fua lea iā i laʻua. Ua la ō i fafo ma agaʻi atu i se tasi auala, ona tuua loa lea o ia e le agelu. 11 Ua iloa nei e Peteru le mea ua tupu ma faapea ifo: “Ua ou iloa nei, ua auina mai e Ieova lana agelu e laveaʻi iā te aʻu mai i le lima o Herota, ma mea uma ua faatalitalia e tagata Iutaia.” 12 Ina ua uma ona manatunatu o ia i nei mea, ona alu ai lea i le fale o Maria le tinā o Ioane, o lē e igoa foʻi iā Mareko, o i inā o loo potopoto ai nisi ma tatalo. 13 Ua tuʻituʻi atu o ia i le faitotoʻa o le pā, ona sau ai lea o le auauna teine e igoa iā Rosa i le faitotoʻa e vaai, 14 ma ina ua ia iloa o le leo lea o Peteru, ona matuā fiafia lea o ia ma ua tamoʻe e taʻu atu le tala e faapea, o loo tū Peteru i le faitotoʻa, ae na te leʻi tatalaina le faitotoʻa o le pa. 15 Ua latou fai mai iā te ia: “Ua e valea.” Ae ua ia matuā finau atu e saʻo lana tala. Ona latou faapea ane lea: “O lana agelu.” 16 A ua tuʻituʻi atu pea Peteru. Ina ua latou tatala le faitotoʻa o le pa, ua latou vaaia ai o ia ma ua matuā ofo ai. 17 Ae ua talo atu o ia iā i latou e aua le pisa, ona ia faamatala auʻiliʻili atu lea o le aveesea mai o ia e Ieova mai i le falepuipui, ma faapea atu: “Ia taʻu atu nei mea iā Iakopo ma le ʻauuso.” Ona alu ai lea o ia i fafo ma malaga atu i se isi mea.
TESEMA 17-23
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | GALUEGA 15-16
“Se Faaiʻuga Autasi na Faavae i le Afioga a le Atua”
(Galuega 15:1, 2) Ua ō ifo nisi tagata mai i Iutaia ma aʻoaʻo atu i le ʻauuso e faapea: “Afai e lē peritomeina outou e tusa ai ma le tū a Mose, e lē mafai ona faaolaina outou.” 2 Peitaʻi, ina ua fevaevaeaʻi i latou ma fefinauaʻi ma Paulo ma Panapa, ona latou fuafua lea ina ia ō Paulo, Panapa, ma nisi o i latou i le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema e faatatau i lenei finauga.
“Ua Fevaevaeaʻi”
8 Ua faapea atili mai Luka: ʻIna ua fevaevaeaʻi ma fefinauaʻi nei tagata ma Paulo ma Panapa, ona fuafua lea e toeaina ina ia ō Paulo, Panapa, ma nisi o i latou i le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema e faatatau i lenei finauga.’ (Galu. 15:2) O le ʻfevaevaeaʻi ma le fefinauaʻi’, na atagia ai faalogona malolosi, ma talitonuga maumaututū o itu uma e lua, ma e leʻi mafai ona foʻia e le faapotopotoga i Anetioka le mataupu. Ona o le naunau e tausia le filemu ma le autasi, na fuafua ai ma le atamai e le faapotopotoga, e avatu le fesili “i le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema,” o ē o loo faia aʻe ai le vaega pule. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i toeaina i Anetioka?
(Galuega 15:13-20) Ina ua uma atu a la upu, ona tali mai lea o Iakopo e faapea: “Le ʻauuso e, ia faalogo mai iā te aʻu. 14 Ua uma ona faamatala auʻiliʻili atu e Simeona e faapea, o le uluaʻi taimi lea ua silasila ai le Atua i nuu ese, ina ia filifilia mai ai ni tagata mo lona suafa. 15 Ua tusa lenei mea ma upu a le ʻau Perofeta e pei ona tusia, 16 ʻPe a mavae nei mea, ou te toe sau ma toe fausia le faleʻie o Tavita ua paʻū; ou te toe atiaʻe foʻi mea ua lepetia ma toe faatūina, 17 ina ia mafai ai e ē ua totoe o nei tagata, ona matuā saʻili iā Ieova faatasi ai ma tagata o atunuu uma, o tagata ua valaauina i loʻu igoa, ua fetalai mai ai Ieova, o lē ua faia nei mea 18 na iloa mai i aso anamuā.’ 19 O lea la, o laʻu filifiliga, ia aua neʻi faapopoleina ai tagata o nuu ese, o ē ua liliu atu i le Atua, 20 ae ia tusi atu iā i latou ina ia taumamao mai i mea ua leaga ona o le ifo i tupua, ma le faitaaga, ma mea ua titina, ma le toto.
E Faatāua e Kerisiano Moni le Afioga a le Atua
6 O le mau na fesoasoani e foʻia ai le mataupu, o le Amosa 9:11, 12, lea o loo sii mai i le Galuega 15:16, 17, e faapea: “Ou te toe sau ma toe fausia le faleʻie o Tavita ua paʻū; ou te toe atiaʻe foʻi mea ua lepetia ma toe faatūina, ina ia mafai ai e ē ua totoe o nei tagata, ona matuā saʻili iā Ieova faatasi ai ma tagata o atunuu uma, o tagata ua valaauina i loʻu igoa, ua fetalai mai ai Ieova.”
7 Ae atonu e faapea mai se tasi, ʻE lē o taʻu mai i le mau e faapea e lē tatau ona peritomeina ē e talitonu mai Nuu Ese.’ E moni, ae peitaʻi, na malamalama Kerisiano Iutaia i le manatu. E leʻi manatu i latou i tagata mai Nuu Ese ua uma ona peritomeina, o ni tagata mai ʻi isi atunuu,’ ae na latou talia o i latou o ni uso. (Eso. 12:48, 49) O se faaaʻoaʻoga, e tusa ai ma le faaliliuga a Bagster o le Septuagint, ua faapea mai le Eseta 8:17: “O le toʻatele foʻi o tagata o Nuu Ese ua uma ona peritomeina, na avea ma tagata Iutaia.” O lea la, na manino le manatu ina ua folafola mai i Tusitusiga Paia, o le a avea i latou na totoe o le fale o Isaraelu (tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese na liulotu ma peritomeina) faatasi ma “tagata o atunuu uma” (tagata o Nuu Ese e lē peritomeina), o ni tagata mo le suafa o le Atua. Sa lē manaʻomia ona peritomeina ni tagata mai Nuu Ese ina ia avea ai ma Kerisiano.
(Galuega 15:28, 29) Auā ua tonu i le agaga paia ma i matou nei, ia lē faaopoopo atu nisi avega iā te outou, ae e na o nei mea e tatau, 29 ia faaauau ona taumamao mai i mea ua faataulaga mo tupua, ma le toto, ma mea ua titina, ma le faitaaga. Afai tou te matuā taumamao mai i nei mea, ona lelei ai lea o outou. Ia outou manuia!”
(Galuega 16:4, 5) A o latou ō atu i aai, ua latou tuuina atu iā i latou i inā o poloaʻiga na faia e le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema, ina ia latou tausia. 5 O le mea lea, ua faaauau ai ona faamalosia le faatuatua o faapotopotoga, ma faatuputeleina ai mai i lea aso i lea aso.
“Faamalosiau i Faapotopotoga”
18 E tele tausaga o galulue faatasi Paulo ma Timoteo. I le avea o ni faifeʻau femalagaaʻi, na la faia ai le tele o tofiga eseese e fai ma sui o le vaega pule. Ua faapea mai le Tusi Paia: “A o latou ō atu i aai, ua latou tuuina atu iā i latou i inā o poloaʻiga na faia e le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema, ina ia latou tausia.” (Galu. 16:4) E manino mai, sa mulimuli le faapotopotoga i le faatonuga mai i aposetolo ma toeaina i Ierusalema. Ma o le iʻuga “ua faaauau ai ona faamalosia le faatuatua o faapotopotoga, ma faatuputeleina ai mai i lea aso i lea aso,” ona o le usiusitaʻi.—Galu. 16:5.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Galuega 16:6-9) Ua latou ui atu i Ferukia ma le atunuu o Kalatia, auā ua faasāina i latou e le agaga paia ona talaʻi atu le upu i le itumalo o Asia. 7 Ina ua ō ifo foʻi i Musia, ua latou taumafai e ō atu i Pitunia, peitaʻi e leʻi faatagaina i latou e Iesu e ala i le agaga. 8 Ua latou pasia Musia ma ō ifo i Teroa. 9 Ua maua e Paulo se faaaliga i le pō: o loo tū se tasi tamāloa Maketonia ma ʻaiʻoi ane iā te ia: “Ia e sau i Maketonia e fesoasoani mai iā i matou.”
Ia Iloa Mai i Aposetolo o Iesu le Auala e Faaauau ai Ona Mataala
8 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei tala? Ia mātau, na faatoʻā taʻitaʻia Paulo e le agaga o le Atua ina ua amata ona alu lana malaga mo Asia ma na faatoʻā avatu lava e Iesu le faatonuga iā Paulo ina ua latalata i Pitunia. Na faatoʻā faatonu foʻi e Iesu Paulo e alu i Maketonia, ina ua taunuu i Teroa. I le avea ai o Iesu ma Ulu o le faapotopotoga, e ono faapena foʻi le auala e na te faatonutonuina ai i tatou. (Kolo. 1:18) O se faataʻitaʻiga, atonu o loo e mafaufau e te paeonia pe siitia atu i se vaipanoa o loo matuā manaʻomia ai ni tagata talaʻi. Atonu e faatoʻā taʻitaʻia lava oe e Iesu e ala i le agaga o le Atua, pe afai e fai sau taumafaiga e faatino lou sini. O se faataʻitaʻiga: E faatoʻā mafai lava e se avetaavale ona liliu lana taavale agaʻi i le itu tauagavale po o le taumatau, pe afai o loo alu le taavale. I se auala talitutusa, e ono faasino mai e Iesu le auala e faalautele ai la tatou faiva, ae seʻi vaganā ua tatou gaoioi muamua—pe afai o loo tatou matuā taumafai lava e ausia lo tatou sini.
(Galuega 16:37) Ae ua faapea atu Paulo iā i latou: “Ua latou sasaina i maʻua i luma o tagata, o i maʻua o tagata Roma e leai se sala, ma tuuina i maʻua i le falepuipui; a o lenei po ua mananaʻo ea e tatala faalilolilo i maʻua? E leai! Ia fai i ai e ō mai e tatala i maʻua.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 16:37
o i maʻua o tagata Roma: O lona uiga o ni tagatānuu Roma. O Paulo o se tagatānuu Roma ma e foliga mai e faapena foʻi Sila. I le tulafono a Roma, o so o se tagatānuu Roma e tatau ona aloaʻia sona faamasinoga ma e lē tatau ona faasalaina i luma o tagata ae e leʻi faamaonia sana solitulafono. I le avea ai o se tasi ma tagatānuu Roma, e iā te ia aiā tatau ma faamanuiaga i so o se vaipanoa o le emepaea o Roma e alu i ai. E usiusitaʻi o ia i tulafono a Roma, ae e lē o tulafono o aai o itumalo o Roma. A molia, e ono malie o ia e faia lona faamasinoga e tusa ai ma tulafono a na itumalo. Peitaʻi, e iai pea lana aiā e filifili ai e faia lona faamasinoga i se faamasinoga a Roma. Pe a faasala i le oti se tasi, e iai lana aiā e apili ai lana mataupu i le emeperoa. E tele vaipanoa o le emepaea o Roma na oo i ai le talaʻiga a le aposetolo o Paulo. E tolu taimi ua faamauina na ia faaaogā ai lana aiā o se tagatānuu Roma. (1) Ina ua ia faailoa atu i alii faamasino i Filipi, ua latou lē amanaʻia lana aiā tatau e ala i le sasaina o ia. (2) Na ia faailoa atu lona tulaga o se tagatānuu o Roma ina ia ʻalofia ai le sauāina o ia i Ierusalema. (3) Sa ia talosaga e tuu atu lona faamasinoga e faia e le emeperoa o Roma, o Kaisara.—Galuega 16:37-39; 22:25-28; 25:10-12.
Faitau Tusi Paia
(Galuega 16:25-40) Ae i le vaeluapō, ua tatalo ai Paulo ma Sila ma usu viiga i le Atua; ma ua faalogo foʻi i ai isi pagota. 26 Ona faafuaseʻi lea ona lūlū se mafuiʻe malosi, ma ua lūlūina ai faavae o le falepuipui. Ua matalatala ai faitotoʻa uma, ma mamulu ai mea ua saisaitia ai i latou uma. 27 Ona ala lea i luga o le leoleo o le falepuipui, ma iloa ai ua matalatala faitotoʻa. Ua seʻi aʻe lana pelu o le a pule i lona ola, auā ua manatu ua sosola pagota. 28 Peitaʻi, ua alaga Paulo ma faapea atu: “Aua neʻi e faia lenā mea iā te oe, o loo matou iai uma lava i inei!” 29 Ua ia fai atu e aumai ni molī ma ua oso mai i totonu, ona faapaʻū atu lea i luma o Paulo ma Sila, ma ua gatete o ia. 30 Ua ia aumaia i laʻua i fafo ma faapea mai: “Lua susuga e, o le ā se mea e ao ona ou faia ina ia faaolaina ai aʻu?” 31 Ua la tali atu: “Ia e talitonu i le Alii o Iesu Keriso, ona faaolaina ai lea o oe ma lou aiga.” 32 Ua la taʻu atu le afioga a Ieova iā te ia ma lona aiga. 33 Ua ia aveina foʻi i laʻua i lea lava taimi o le pō, ma mulumulu o la manuʻa, ona papatisoina ai loa lea o ia ma lona aiga atoa. 34 Ua ia aumaia i laʻua i lona fale ma laulau atu meaʻai mo i laʻua. Ua matuā olioli o ia ma lona aiga auā o lea ua ia talitonu i le Atua. 35 Ina ua ao, ona aauina mai lea e alii faamasino ia leoleo e faapea mai: “Inā tatala atu ia na tagata.” 36 Ona taʻu mai lea e le leoleo o le falepuipui a latou upu iā Paulo e faapea: “Ua aauina mai e alii faamasino ia tagata e tatala iā te oulua. O lea la, inā ō mai ia, ma ia lua ō ma le filemu.” 37 Ae ua faapea atu Paulo iā i latou: “Ua latou sasaina i maʻua i luma o tagata, o i maʻua o tagata Roma e leai se sala, ma tuuina i maʻua i le falepuipui; a o lenei po ua mananaʻo ea e tatala faalilolilo i maʻua? E leai! Ia fai i ai e ō mai e tatala i maʻua.” 38 Ua taʻu atu e leoleo nei faamatalaga i alii faamasino. Ona fefefe ai lea o i latou ina ua faalogo o ni tagata Roma i laʻua. 39 O le mea lea, ua latou ō mai ai ma ʻaiʻoi mai iā i laʻua, ma tatalaina i laʻua. Ua latou talosaga mai foʻi ina ia la tuua le aai. 40 Peitaʻi, ua la tuua le falepuipui ma ō atu i le fale o Litia, ma ina ua la feiloaʻi atu i le ʻauuso, ua la faalaeiau atu iā i latou, ona la ō ai loa lea.
TESEMA 24-30
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | GALUEGA 17-18
“Faaaʻoaʻo i le Aposetolo o Paulo i le Aʻoaʻo ma le Talaʻi”
(Galuega 17:2, 3) Ua ulufale atu Paulo e tusa ai ma lana masani, ma e tolu foʻi sapati o fetufaaʻi o ia ma i latou i Tusitusiga Paia, 3 ua ia faamatala atu ma faamaonia e ala i mea ua tusia, e tatau ona tigāina o le Keriso ma toe faatūina mai i le oti, ma faapea atu: “O le Keriso lenei, o Iesu, o lē ua ou faailoa atu iā te outou.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 17:2, 3
fetufaaʻi: E leʻi tau ina taʻu atu e Paulo le tala lelei. Na ia faamatala ma faailoa atu faamaoniga mai i Tusitusiga Paia, o lona uiga o Tusitusiga Paia Eperu. E leʻi tau ina faitau atu; na ia fetufaaʻi ma i latou, ma na fua le auala na talanoa ai i le tulaga o le ʻau faalogologo. O le veape Eleni di·a·leʹgo·mai e uiga atu i le “fefaasoaaʻi o faamatalaga, fetalanoaaʻi, soālaupule.” E faailoa mai ai ni tagata o loo talanoa. O le upu Eleni foʻi lenei o loo faaaogā i le Ga 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
faamaonia e ala i mea ua tusia: O le upu Eleni pe a faaliliuina i le upu i le upu o lona uiga ia “tuu i tafatafa (tuu i le itu).” E ono faasino atu i le faatusatusa ma le faaeteete e Paulo o valoaga e faatatau i le Mesia i Tusitusiga Paia Eperu, ma mea na tutupu i le soifuaga o Iesu, e faailoa ai le auala na faataunuuina ai e Iesu na valoaga.
(Galuega 17:17) Ona ia fetufaaʻi lea ma tagata Iutaia i le sunako, ma isi tagata o ē e tapuaʻi i le Atua, ma i latou uma e feiloaʻi i ai i aso uma i le maketi.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 17:17
le maketi: I le itu i mātū i sisifo o le Acropolis, na iai le maketi (faa-Eleni, a·go·raʹ) o Atenai, o se nofoaga e tusa ma le 12 eka le telē. O lenei maketi e lē na o se nofoaga mo fefaatauaʻiga o oloa. Na avea foʻi ma nofoaga autū e talanoaina ai mataupu tau tamaoaiga, faapolotiki, ma le faaleaganuu. Sa fiafia tagata Atenai e faapotopoto i lenei nofoaga lauiloa, ma talanoaina ai aʻoaʻoga a tagata.
(Galuega 17:22, 23) Ona tū lea o Paulo i le ogatotonu o Areopako ma faapea atu: “Tagata Atenai e, ua ou iloa i mea uma lava, ua sili atu lo outou matataʻu i atua nai lo o isi tagata. 23 Auā a o oʻu savali ane ma vaavaai totoʻa i mea o loo outou tapuaʻi i ai, ua ou iloa ai se fata faitaulaga ua tusia ai ʻMo le Atua e Lē Iloa.’ O lenei, o ia ua outou tapuaʻi i ai ma le lē iloa, ou te faailoa atu nei iā te outou.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 17:22, 23
Mo le Atua e Lē Iloa. O upu Eleni A·gnoʹstoi the·oiʹ o se vaega o le faamatalaga na tusia i luga o se fata faitaulaga i Atenai. Na faaalia e tagata Atenai le matataʻu i atua e ala i le fausia o le tele o malumalu ma fata faitaulaga, e oo lava i fata faitaulaga mo uiga masani e pei o le Taʻutaʻua, Faamaulalo, Malosi, Faatalitonu, ma le Tigā Alofa. Na latou faia foʻi se fata faitaulaga “mo le Atua e Lē Iloa,”ona atonu na popole ina neʻi iai se atua e misi ma iʻu ina toʻasā ai lenā atua iā i latou. O le faia o lenā fata faitaulaga, na latou faailoa mai ai o loo iai se Atua lea e latou te lē iloaina. Na faaaogā loa ma le atamai e Paulo lenā fata faitaulaga e fai ma faavae o lana talaʻiga, e tataʻi ai lana ʻaufaalogologo i le Atua moni lea e latou te leʻi iloa i lenā taimi.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Galuega 18:18) Ua nofo ai pea i inā Paulo i aso e tele. Ona faamavae lea o ia i le ʻauuso, ma folau atu i Suria faatasi ai ma Pisila ma Akula, ma ua ʻoti faapupuu lona ulu i Kenikerea ona o lana tautoga na fai.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Galuega
18:18—O le ā le tautoga sa faia e Paulo? Na faapea mai nisi tagata popoto sa faia e Paulo le tautoga o tagata Naseri. (Nu. 6:1-21) Peitaʻi, e lē o taʻua i le Tusi Paia po o le ā le tautoga na faia e Paulo. E lē gata i lea, e lē o taʻua mai i le Tusi Paia pe na faia le tautoga a o leʻi liliu Paulo pe ina ua uma ona liliu, po o faatoʻā amata po o ua faaiʻu foʻi le faia o le tautoga. Po o le ā lava le tulaga sa iai, ae e lē o se agasala le faia o lea tautoga.
(Galuega 18:21) a ua faamavae atu ma faapea atu iā i latou: “Ou te toe foʻi mai iā te outou pe a finagalo i ai Ieova.” Ona folau atu ai lea o ia mai i Efeso
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 18:21
pe a finagalo i ai Ieova: O lo o faamatilatila i lenei faaupuga le tatau ona faaaofia o le finagalo o le Atua, i so o se mea e tatou te faia pe fuafua e fai. Na teuloto e le aposetolo o Paulo lenei mataupu silisili. (1Ko 4:19; 16:7; Epe 6:3) Na faalaeiauina foʻi e le soo o Iakopo lana ʻaufaitau: “Pe a finagalo i ai Ieova, e tatou te maua le ola, ma faia ai lea mea ma lea mea.” (Ia 4:15) E lē o se faaupuga e tau ina fai; o se tasi e fai atu ma le faamaoni “pe a finagalo i ai Ieova,” e tatau ona gaoioi o ia e ōgatusa ma le finagalo o Ieova. O lenei faaupuga e lē tau manaʻomia ona faaleo atu i taimi uma, ae o se mea e tatau ona mafaufau i ai i le tele o taimi.
Faitau Tusi Paia
(Galuega 17:1-15) Ua malaga atu i laʻua e ui atu i Amefipoli ma Apolonia, ma taunuu atu ai i Tesalonia, o i inā e iai le sunako o tagata Iutaia. 2 Ua ulufale atu Paulo e tusa ai ma lana masani, ma e tolu foʻi sapati o fetufaaʻi o ia ma i latou i Tusitusiga Paia, 3 ua ia faamatala atu ma faamaonia e ala i mea ua tusia, e tatau ona tigāina o le Keriso ma toe faatūina mai i le oti, ma faapea atu: “O le Keriso lenei, o Iesu, o lē ua ou faailoa atu iā te outou.” 4 Ona talitonu ai lea o nisi o i latou ma aufaatasi atu iā Paulo ma Sila, atoa foʻi ma le toʻatele o tagata Eleni o ē tapuaʻi i le Atua, faapea foʻi ma le toʻatele o tamaʻitaʻi tāua. 5 Peitaʻi ane, ua lotoleaga tagata Iutaia, ma latou aamia ni tagata amioleaga o ē e tafafaovale i le maketi, ua faapotopoto mai iā i latou ma ua faavevesi ai le aai. Ona latou osofaʻia lea o le fale o Iasona, ma taumafai e aumai i laʻua i tagata faatupu vevesi. 6 Ina ua lē maua i laʻua, ona fetoso lea e nei tagata ia Iasona ma nisi o le ʻauuso i alii pule o le nuu, ma alalaga atu: “O lea ua tatou faatasi ma tagata faatupu vevesi i le lalolagi atoa, 7 ma ua talia ma le agalelei i latou e Iasona. Ua tetee atu foʻi nei tagata uma i poloaʻiga a Kaisara ma faapea atu, ua iai se isi tupu, o Iesu lea.” 8 Ua latou matuā faavevesi le motu o tagata ma alii pule o le nuu, ina ua latou faalogo i nei mea; 9 ma ina ua lava le tupe na totogi e Iasona ma isi e tatala ai i latou, ona tuu atu lea o i latou e ō. 10 Ina ua pō, ona aauina atu loa lea e le ʻauuso o Paulo ma Sila i Perea, ma ina ua taunuu, ona ō atu ai lea o i laʻua i le sunako o tagata Iutaia. 11 Ua sili atu ona naunau na tagata e suʻesuʻe nai lo i latou o i Tesalonia, auā ua latou taliaina le upu ma le fiafia tele, ua latou matuā iloiloina Tusitusiga Paia i aso taʻitasi pe e moni nei mea. 12 Ona talitonu ai lea o le toʻatele o i latou, faapea foʻi le toʻatele o fafine ma tamāloloa aloaʻia o Eleni. 13 Ae ina ua iloa e tagata Iutaia mai i Tesalonia ua folafola atu e Paulo le afioga a le Atua i Perea, ona latou ō mai foʻi lea ua faaoso ma faaita le motu o tagata. 14 Ona auina atu loa lea e uso ia Paulo ina ia alu atu i tai, ae ua nonofo ai pea Sila ma Timoteo. 15 Ae peitaʻi, o ē ua momolia Paulo, ua latou ave iā te ia e oo i Atenai, ona ia poloaʻi atu lea iā i latou, ina ia ō mai vave Sila ma Timoteo iā te ia, ona latou ō ai lea.
TESEMA 31–IANUARI 6
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | GALUEGA 19-20
“Ia Uaʻi iā te Outou Lava, ma le Lafu Mamoe Uma”
(Galuega 20:28) O lea, ia outou uaʻi iā te outou lava, ma le lafu mamoe uma, o ē ua tofia i ai outou e le agaga paia e fai ma ovasia, ina ia leoleo le faapotopotoga a le Atua, lea ua ia faatauina mai i le toto o lona lava Alo.
“Ia Leoleo i le Lafu Mamoe a le Atua o Loo Outou Tausia”
5 Na tusi Peteru e ao i toeaina ona ʻleoleoina le lafu mamoe a le Atua o loo latou tausia.’ E tāua tele ona latou iloa, o Ieova ma Iesu Keriso e ana le lafu mamoe. E manaʻomia ona tali atu toeaina i le Atua e tusa ai ma le auala o loo latou vaavaaia ai lana lafu. Seʻi faapea ua manaʻo sau uō e te vaaia lana fanau a o malaga ese. Po o le a e lē tausia lelei lana fanau ma fafaga i latou? Afai e maʻi se tasi o lana fanau, po o le a e lē faamautinoa ua ia maua se fesoasoani mai i se fomaʻi? E faapena foʻi toeaina o le faapotopotoga, e ao ona latou “leoleo le faapotopotoga a le Atua, lea ua ia faatauina mai i le toto o lona lava Alo.” (Galu. 20:28) E latou te manatua ua faatauina mamoe taʻitoʻatasi i le toto tāua o Iesu Keriso. Talu ai e tali atu toeaina i le Atua, o lea e latou te fafagaina ai, puipuia ma tausia le lafu.
(Galuega 20:31) “O lea, ia outou mataala ai ma ia manatua, e tolu tausaga o oʻu apoapoaʻi atu pea ma loimata i tagata taʻitoʻatasi i le ao ma le pō.
O Toeaina—O se ʻʻAufaigaluega mo lo Tatou Olioli’
15 O toeaina o ni ē e galulue mamafa. O nisi taimi e latou te lē momoe ona o le popole i o latou uso ma tuafāfine. Pe atonu foʻi e toe feala i le leva o le pō e tatalo mo i latou, pe ave foʻi i ai le fesoasoani pe a manaʻomia. (2 Kori. 11:27, 28) E pei o Paulo, e fiafia toeaina e fesoasoani i isi. Na ia tusi atu iā i latou i Korinito e faapea: “Ua ou naunau tele e faaaogā mea uma ua iā te aʻu, ma loʻu malosi atoa ona o o outou ola.” (2 Kori. 12:15) O le alofa o Paulo i ona uso, na ia faaalu ai lona malosi e fesoasoani ai iā i latou. (Faitau le 2 Korinito 2:4; Fili. 2:17; 1 Tesa. 2:8) O le māfuaaga lea na alofagia ai e le ʻauuso Paulo.—Galu. 20:31-38.
(Galuega 20:35) Ua ou faaali atu iā te outou i mea uma lava, o galuega faapenei e tatau ona outou fesoasoani atu ai iā i latou ua vaivai, ma ia manatua foʻi upu a le Alii o Iesu, ina ua ia fetalai mai, ʻE sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.’”
“Ua Mamā Aʻu Mai i le Toto o Tagata Uma”
20 Sa matuā eseese le olaga o Paulo, ma olaga o i latou na mulimuli ane faaaogā sesē le lafu e saʻilia ai o latou lava lelei. Sa galue o ia e tausia o ia lava, ina ia lē avea ma avega mamafa i le faapotopotoga. O ana mea na fai mo ona uso talitonu, e lē ina ia maua ai ni ana meafaitino. Na uunaʻia e Paulo toeaina i Efeso, ia faaalia le agaga faataulaga. Na ia taʻu atu iā i latou: “E tatau ona outou fesoasoani atu . . . iā i latou ua vaivai, ma ia manatua foʻi upu a le Alii o Iesu, ina ua ia fetalai mai, ʻE sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.’”—Galu. 20:35.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Galuega 19:9) Ae ina ua lotomaaa pea nisi ma lē talitonu, ma fai upuleaga i Le Ala i luma o tagata, ona tuumuli lea o ia mai iā i latou, ma aveese le ʻausoo, ua lauga atu foʻi o ia i aso uma i le faleaʻoga o Turano.
“Ua Matuā Tupu Tele . . . ma ua Manumalo” e ui i Teteega
11 Atonu na lauga atu Paulo i lenā faleaʻoga i aso taʻitasi, mai i le 11:00 i le taeao seʻia oo i le 4:00 i le afiafi. (Galu. 19:9, fpl.) E foliga mai o le taimi lenā o le aso e sili ona toʻafilemu, ae sili foʻi ona vevela, a o mālōlō le toʻatele mai i a latou galuega mo se taumafataga. Seʻi manatu, pe ana mulimuli Paulo i lenā faasologa pisi mo le lua tausaga, o lona uiga la e na te faaalu le silia i le 3,000 itula e aʻoaʻo atu ai. O le tasi lenei o auala na tupu tele ai ma salalau atu le afioga a Ieova. Sa galue mamafa ma fetuutuunaʻi Paulo. Sa fetuunaʻi e Paulo lana faasologa, ina ia fetaui lana faiva ma manaʻoga o tagata o le nuu. O le ā le iʻuga? “Ua faalogo i le upu a le Alii, o tagata uma o i le itumalo o Asia, o tagata Iutaia atoa foʻi ma Eleni.” (Galu. 19:10) Maʻeu se molimau māeʻaeʻa na ia avatu!
(Galuega 19:19) O le mea moni, e toʻatele i latou o ē na faia faiga faaagaga, ua faaputuputu faatasi a latou tusi, ma susunu ai i le afi i luma o tagata uma. Ua latou faitauina foʻi le tau ma iloa ai, e tusa ma le lima sefulu afe tupe siliva.
“Ua Matuā Tupu Tele . . . ma ua Manumalo” e ui i Teteega
15 O le faalumaina o atalii o Seva, na iʻu ai ina matataʻu le toʻatele i le Atua, ma uunaʻia ai foʻi isi e talitonu ma lafoaʻi faiga faaagaga. Na matuā taaʻina aganuu a Efeso i faiga faataulāitu. Sa tusia i tusi le tele o faiga faalauatau ma tapui, faapea foʻi upu faataulāitu sa lagi faapese. Na uunaʻia le toʻatele o tagata Efeso e aumai a latou tusi e faatatau i faiga faataulāitu, ma susunu i luma o le lautele—e ui o nei tusi e faitau afe tālā le tau pe a faatusatusa i aso nei. Ua taʻua e Luka e faapea: “Ua matuā tupu tele ai le afioga a Ieova, ma ua manumalo.” (Galu. 19:17-20) Maʻeu se manumalo ofoofogia o le upu moni mai i aʻoaʻoga pepelo ma faiga faatemoni! Na faataatia e na tagata faamaoni se faaaʻoaʻoga lelei mo i tatou i aso nei. Ua faapena foʻi ona tatou ola i se lalolagi ua matuā aafia i faiga faaagaga. Pe a tatou maua se mea e fesootaʻi atu ma faiga faaagaga, e tatau ona tatou faia e pei ona sa faia e tagata Efeso—ia aveese loa lava! Seʻi o tatou taumamao mai i nei faiga inosia e tusa lava po o le ā le tulaga.
Faitau Tusi Paia
(Galuega 19:1-20) I le faagasologa o aso, a o iai Apolo i Korinito, ua malaga atu ai Paulo i uta ma alu ifo i Efeso, ona maua ai lea e ia o ni soo; 2 ma ua ia fai atu iā i latou: “Pe na outou maua le agaga paia, ina ua outou talitonu?” Ua latou tali mai iā te ia: “Matou te leʻi faalogo lava pe faapefea ona maua le agaga paia.” 3 Ona ia fai atu lea: “O le papatisoga a ai na papatisoina ai outou?” Ua latou fai mai: “O le papatisoga a Ioane.” 4 Ua fai atu Paulo: “Na papatiso Ioane i le papatisoga lea e fai ma faailoga o le salamō, ma ia taʻu atu i tagata ina ia talitonu i lē o loo mulimuli mai, o Iesu lea.” 5 Ina ua faalogo i lenei mea, ona papatisoina lea o i latou i le suafa o le Alii o Iesu. 6 Ua faaee atu lima o Paulo iā i latou, ona alu ifo lea o le agaga paia i o latou luga, ma latou tautatala ai i gagana eseese ma fai valoaga. 7 O le aofaʻi o i latou, e tusa ma le toʻasefulu lua tane. 8 Ua ulu atu o ia i le sunako, ma tautala atu ma le lototele mo le tolu masina. Ua lauga atu o ia ma le maumauaʻi e faatatau i le malo o le Atua. 9 Ae ina ua lotomaaa pea nisi ma lē talitonu, ma fai upuleaga i Le Ala i luma o tagata, ona tuumuli lea o ia mai iā i latou, ma aveese le ʻausoo, ua lauga atu foʻi o ia i aso uma i le faleaʻoga o Turano. 10 Na faia lenei mea mo tausaga e lua, ma ua faalogo i le upu a le Alii, o tagata uma o i le itumalo o Asia, o tagata Iutaia atoa foʻi ma Eleni. 11 Ua faia pea e le Atua galuega mamana i lima o Paulo, 12 e oo lava i fasiʻie ma ofu mai i lona tino, e ave i tagata mamaʻi, ona teʻa ese ai lea o latou maʻi, ma ō ese mai ai agaga leaga. 13 A o nisi tagata o Iutaia o loo feoaʻi, o ē e tutulia temoni, ua latou taumafai foʻi e faaaogā le suafa o le Alii o Iesu i ē ua iai na agaga leaga, i le faapea atu: “Ou te matuā fai atu iā te outou, i le suafa o Iesu, lea o loo talaʻia e Paulo.” 14 Ua faia foʻi lenei mea e atalii e toʻafitu o Seva, o se faitaulaga sili, o ia foʻi o se Iutaia. 15 A ua tali mai le agaga leaga iā i latou: “Ou te iloa Iesu, ma ou te masani foʻi iā Paulo; a o ai la outou?” 16 Ona oso mai ai lea iā i latou o le tagata ua iai le agaga leaga, ma manumalo ai iā i latou uma, ma ua latou toʻilalo ai, ona sosola ese lea o i latou mai i le fale, ua lē lavalavā ma ua manunuʻa. 17 Ua iloa e tagata uma lenei mea, o tagata Iutaia atoa ma tagata Eleni o loo nonofo i Efeso; ona matataʻu ai lea o i latou uma, ma ua faamamaluina ai le suafa o le Alii o Iesu. 18 Ona ō mai lea o le toʻatele o ē e talitonu, ma taʻutino mai a latou agasala, ma faailoa mai foʻi a latou mea sesē. 19 O le mea moni, e toʻatele i latou o ē na faia faiga faaagaga, ua faaputuputu faatasi a latou tusi, ma susunu ai i le afi i luma o tagata uma. Ua latou faitauina foʻi le tau ma iloa ai, e tusa ma le lima sefulu afe tupe siliva. 20 Ua matuā tupu tele ai le afioga a Ieova, ma ua manumalo.