Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
IUNI 1-7
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 44-45
“Ua Faamagalo e Iosefa Ona Uso”
(Kenese 44:1, 2) Mulimuli ane, ua ia faatonuina le tamāloa o lē e na te vaaia lona maota, e faapea: “Ia faatutumu taga a tamāloloa i meaʻai i le tele e latou te mafaia ona ave, ma tuu tupe a le tagata lava ia i le gutu o lana lava taga. 2 Ae ia tuu laʻu ipu, le ipu siliva i le gutu o le taga a le uii ma le tupe mo ana meaʻai.” Ona faia lea e le tamāloa e pei ona faatonuina ai o ia e Iosefa.
“Po o Aʻu ea e Suitulaga i le Atua?”
Sa gaoioi loa Iosefa. Sa tuliloa e fitafita ona uso, taofia i latou, ma tuuaʻia i le gaoia o le ipu. Ina ua maua le ipu i le ato a Peniamina, sa toe aauina uma atu i latou iā Iosefa. Ua maua nei e Iosefa le avanoa e iloa ai ituaiga tagata moni e iai ona uso. Sa pei Iuta o sa latou failauga. Sa ia ʻaiʻoi atu mo se faamagaloga, ma na oo lava ina ofo atu e fai i latou uma ma pologa i Aikupito. Ae na teena e Iosefa ma faapea atu ia toe foʻi i latou uma, ae tuu na o Peniamina i Aikupito e fai ma pologa.—Kenese 44:2-17.
Na tali atu Iuta i se tali e ootia ai le loto e faapea: “Ua toe o ia le tama a lona tinā, ma ua matuā alofa lona tamā iā te ia.” E mautinoa na matuā pāʻia le loto o Iosefa i na faamatalaga. Sa pele Rasela iā Iosefa e pei foʻi ona pele iā Iakopo. O Iosefa o le tama matua a Rasela le avā pele a Iakopo, ma o lē na maliu ina ua ia fanauina Peniamina. Talu ai o i laʻua uma o lo la tinā o Rasela, o le pogai lea atonu na atili ai ona pele Peniamina iā Iosefa.—Kenese 35:18-20; 44:20.
Na augani atu Iuta iā Iosefa ia aua neʻi faapologaina Peniamina, ae na ofo atu o ia e fai ma pologa e sui aʻi Peniamina. Sa ia toe faia se isi ōlega faamomoiloto: “E faapefea ona ou alu atu i loʻu tamā ae e lē o iā te aʻu le tama, ma iʻu ai ina ou vaai atu i le mala e oo i loʻu tamā?” (Kenese 44:18-34) O faamaoniga ia o se tagata ua sui. E lē gata ua salamō o ia, ae ua ia faaalia foʻi le tigā alofa, le lē manatu faapito, ma le agalelei.
Ua lē mafai e Iosefa ona tatali ona faalogona ootia ma faaali atu loa. Ua ia faatonu ana auauna uma e ō ese, ona tagi leotele lea ma ua lagona mai i le maota o Farao. Sa ia faapea atu loa: “O aʻu o Iosefa lo outou uso.” Ua ia opo i ona uso o ē ua meia, ma faamagalo i latou i mea uma na latou faia iā te ia. (Kenese 45:1-15) Sa ia faaalia le uiga o Ieova, o lē e lotofaamagalo. (Salamo 86:5) Pe e tatou te faia foʻi faapena?
(Kenese 44:33, 34) Faamolemole lava, ia tuu aʻu e fai ma pologa iā te oe e sui ai le tama, ae ia toe foʻi le tama ma ona uso. 34 E faapefea ona ou alu atu i loʻu tamā ae e lē o iā te aʻu le tama, ma iʻu ai ina ou vaai atu i le mala e oo i loʻu tamā?”
(Kenese 45:4, 5) Ua fai atu Iosefa i ona uso: “Faamolemole, sōsō mai iā te aʻu.” Ona latou sōsō atu lea iā te ia. Ua ia faapea atu: “O aʻu o Iosefa lo outou uso, o lē na outou faatau atu i Aikupito. 5 Aua tou te faanoanoa, ma aua foʻi tou te feita iā te outou lava, ona o lo outou faatauina o aʻu i inei; auā na auina mai aʻu e le Atua e muamua iā te outou ina ia faasaoina ai ola.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 44:13) Ona latou saeia lea o o latou ofu tele ua taʻitasi ma faaee lana avega i luga o lana asini, ma toe foʻi atu i le aai.
it-2 813
Saeia le Ofu Tele
O se faailoga taatele lenā o le faanoanoa o tagata Iutaia ma isi atunuu i Sasaʻe, aemaise lava pe a faalogo ua maliu se tauaiga vavalalata. I le tele o tulaga, e masani ona saeia le pito i luma o le ofu tele seʻia oo i le fatafata, ae e lē saeia atoa le ofu ma lē mafai ai ona toe ofuina.
O le taimi muamua na taʻua ai lenei tū i le Tusi Paia, o le faaaʻoaʻoga a Reupena le atalii matua o Iakopo, ina ua toe foʻi mai ma iloa ua leai se Iosefa i le lua. Na ia saeia lona ofu ma faapea mai: “Auoi, ua leai se tama! A o aʻu, o le ā nei laʻu mea o le a fai?” I le avea ai o se ulumatua, na iā te ia le matafaioi o le vaavaaia o lona uso laʻitiiti. Ina ua taʻu atu iā Iakopo ua fasiotia lona atalii, na ia saeia foʻi ona ofu, ma ofu i le ʻie talatala ma faavauvau pea. (Ke 37:29, 30, 34) I Aikupito, na faaalia e uso o Iosefa lo latou faanoanoa ina ua tuuaʻia Peniamina o se gaoi, e ala i le saeia o latou ofu tele.—Ke 44:13.
(Kenese 45:5-8) Aua tou te faanoanoa, ma aua foʻi tou te feita iā te outou lava, ona o lo outou faatauina o aʻu i inei; auā na auina mai aʻu e le Atua e muamua iā te outou ina ia faasaoina ai ola. 6 O le tausaga lona lua lenei o le oge i le lalolagi, ma o loo totoe isi tausaga e lima e lē toe suaina ai le laueleele pe faia ai foʻi se seleselega. 7 Ua auina mai aʻu e le Atua e muamua iā te outou ina ia faatotoe ai nisi o outou i le lalolagi, ma faasaoina ai outou i se laveaʻiga tele. 8 O lea, e lē o outou na auina mai aʻu i inei, ae o le Atua moni, ina ia tofia aʻu e fai ma tamā o Farao, ma alii i lona maota atoa, o lē foʻi e pule i le atunuu atoa o Aikupito.
E Inosia Fua e Aunoa ma ni Māfuaaga
15 O le ā e fesoasoani iā i tatou ia aua ai neʻi afāina i faalogona tigā iā i latou e ʻinoʻino mai fua? Ia manatua o o tatou fili sili o Satani ma temoni. (Efeso 6:12) E ui lava ina sauāina ma le iloa e nisi i tatou, ae o le toʻatele lava o ē tetee i tagata o le Atua, e latou te faia ona o lo latou lē malamalama po o le faia ona ua faaaogā i latou e nisi. (Tanielu 6:4-16; 1 Timoteo 1:12, 13) Ua finagalo Ieova ina ia “faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.” (1 Timoteo 2:4) O le mea moni, o nisi na tetee muamua mai ua avea nei ma o tatou uso Kerisiano ona na latou mātauina a tatou amioga lelei. (1 Peteru 2:12) E lē gata i lea, e mafai foʻi ona tatou aʻoaʻoina se lesona mai le faaaʻoaʻoga a Iosefa le atalii o Iakopo. E ui lava sa matuā puapuagatia Iosefa ona o ona ʻafa uso, ae e leʻi teufatu e Iosefa ni lagona ita iā i latou. Aiseā? Ona sa ia iloa na iai le taʻitaʻiga a Ieova i le mea na tupu, ma na Ia faafoeina mea ina ia faataunuuina ai Lana fuafuaga. (Kenese 45:4-8) E mafai foʻi e Ieova ona faamamaluina lona suafa ona o ni puapuaga lē tonu tatou te ono fesagaʻia.—1 Peteru 4:16.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 45:1-15) Ina ua faalogo Iosefa i ia faamatalaga, ona lē mafai ai lea ona taofiofia ona faalogona i luma o ē o loo tutū i ona autafa. Ua ia leotele atu: “Ia ō ese uma tagata mai i oʻu luma!” E leʻi tū mai foʻi se isi a o faailoa atu e Iosefa o ia i ona uso. 2 Ua amata ona leotele aʻe lana tagi, ua faalogo i ai tagata Aikupito, ma ua logotala ai foʻi tagata i le maota o Farao i lenei mea. 3 Ona fai atu lea o Iosefa i ona uso: “O aʻu o Iosefa. Po o soifua mai pea loʻu tamā?” Ae ua lē magagana ona uso i se tali e fai atu iā te ia, ona ua meia i latou iā te ia. 4 Ua fai atu Iosefa i ona uso: “Faamolemole, sōsō mai iā te aʻu.” Ona latou sōsō atu lea iā te ia. Ua ia faapea atu: “O aʻu o Iosefa lo outou uso, o lē na outou faatau atu i Aikupito. 5 Aua tou te faanoanoa, ma aua foʻi tou te feita iā te outou lava, ona o lo outou faatauina o aʻu i inei; auā na auina mai aʻu e le Atua e muamua iā te outou ina ia faasaoina ai ola. 6 O le tausaga lona lua lenei o le oge i le lalolagi, ma o loo totoe isi tausaga e lima e lē toe suaina ai le laueleele pe faia ai foʻi se seleselega. 7 Ua auina mai aʻu e le Atua e muamua iā te outou ina ia faatotoe ai nisi o outou i le lalolagi, ma faasaoina ai outou i se laveaʻiga tele. 8 O lea, e lē o outou na auina mai aʻu i inei, ae o le Atua moni, ina ia tofia aʻu e fai ma tamā o Farao, ma alii i lona maota atoa, o lē foʻi e pule i le atunuu atoa o Aikupito. 9 “Ia faavave ona outou ō atu i loʻu tamā, ma outou fai atu iā te ia, ʻO le tala lenei a lou atalii o Iosefa: “Ua tofia e le Atua aʻu e fai ma alii i Aikupito atoa. Sau ia iā te aʻu. Aua e te tuai mai. 10 E te nofo i le laueleele o Kosena, ia e nofo latalata mai ai iā te aʻu, o oe ma ou atalii, o atalii o ou atalii, o au lafu mamoe ma lafumanu, ma mea uma ua iā te oe. 11 Ou te avatu foʻi iā te oe meaʻai i inā, auā ua toe lima tausaga o totoe o le oge; ina neʻi faamativaina ai oe ma lou aiga, ma fano ai au mea uma.”’ 12 Ua iloa mai e o outou mata ma mata o loʻu uso o Peniamina, o loʻu lava gutu o loo tautala atu iā te outou. 13 Ia outou taʻu atu i loʻu tamā loʻu mamalu i Aikupito, ma mea uma ua outou vāai i ai; ia outou faavave ma aumai loʻu tamā i inei.” 14 Ona ia fusi lea o le ua o Peniamina lona uso ma tagi, ua tagi foʻi Peniamina i lona ua. 15 Ua ia sogi i ona uso uma ma tagi ona o i latou, ona talanoa atu lea o ona uso iā te ia.
IUNI 8-14
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 46-47
“Na Faasaoina e Iosefa Lona Aiga Mai i le Oge”
(Kenese 47:13) Ua matuā leai ni meaʻai i le atunuu atoa, ona ua matuā mataʻutia le oge; ua lailoa le atunuu o Aikupito ma le atunuu o Kanana ona o le oge.
Faasaoina o le Ola i le Taimi o le Oge
2 Na iʻu tausaga mau e fitu, ma na amata loa le oge e pei ona muaʻi valoia mai e Ieova—o le oge e lē na o Aikupito, a e na oo ʻi le lalolagi uma.’ Ina ua amata ona alalaga mai tagata matelaina o Aikupito, ia Farao mo ni meaʻai, ona fai atu lea o Farao ia i latou: “Ia outou o atu ia Iosefa; o le mea e fai atu ai o ia ia te outou, ia outou faia.” Na faatau atu e Iosefa saito i tagata Aikupito seia oo ina leai ni a latou tupe. Ona ia talia loa lea o a latou lafu manu e totogi ai. Mulimuli ane, na o mai tagata ia Iosefa, ma faapea mai: “Ia e faatauina atu i matou ma lo matou fanua i meaʻai, ona fai lea o i matou ma auauna a Farao” Ona faatau ai lea e Iosefa le fanua uma lava o Aikupito mo Farao.—Kenese 41:53-57; 47:13-20.
(Kenese 47:16) Ua fai atu Iosefa: “Ia aumai a outou lafumanu, ae ou te avatu iā te outou meaʻai e sui ai a outou lafumanu pe afai ua leai ni tupe.”
(Kenese 47:19, 20) Aiseā o le a matou feoti ai i luma o ou fofoga, o i matou lava, ae tuufua o matou fanua? Ia faatauina atu i matou ma o matou fanua i meaʻai, ona fai lea o i matou ma pologa a Farao, o i matou ma o matou fanua; ma e tuu mai iā i matou o fatu e totō, ina ia matou ola ai ma lē feoti ma lē ʻainā ai le fanua.” 20 Ua faatau e Iosefa o fanua uma o tagata Aikupito mo Farao, auā ua taʻitasi tagata Aikupito ma faatau atu lona fanua, ona ua vevela tele le oge iā i latou; ma ua umia ai e Farao fanua uma.
(Kenese 47:23-25) Ona faapea atu lea o Iosefa i le nuu: “Silasila foʻi, ua ou faatauina i le asō outou ma o outou fanua mo Farao. O fatu ia mo outou ma ia outou totō i le fanua. 24 Pe a fua mai, ia outou avatu le tasi vaelima iā Farao, a o le fā vaelima e ave ma outou e fai ma fatu e totō i le fanua, ma fai ma a outou meaʻai, ma i latou ua i o outou fale, ma mea e ʻai ma a outou fanau.” 25 Ona latou fai mai lea: “Ua e faasaoina o matou ola. Ia fiafia mai lo matou alii iā i matou, e fai foʻi i matou ma pologa a Farao.”
Ua Faataunuu e le Malo le Finagalo o le Atua i le Lalolagi
11 Fau ma soloi. Ua mafatia le lalolagi i se oge faaleagaga. Na lapataʻi mai le Tusi Paia: “ʻFaauta foʻi! O le a oo mai aso,’ ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ʻou te auina atu ai le oge i le laueleele, o le oge e lē i meaʻai, ma le galala e lē i le vai, a o le fia faalogologo i afioga a Ieova.’” (Amo. 8:11) Po o mafatia tagata o le Atua i se oge faaleagaga? Na valoia mai e Ieova le eseesega o ona tagata ma ona fili: “E aai aʻu auauna, a o outou e tou te fia aai. E feinu aʻu auauna, a o outou e tou te fia feinu. E fiafia aʻu auauna, a o outou e tou te māsiasi.” (Isa. 65:13) Po ua e mātauina le faataunuuga o na upu?
12 Ua tatou maua le fau ma soloi o meaʻai faaleagaga. E ui i le galala faaleagaga o lenei lalolagi, ae ua tatou maua le anoanoaʻi o meaʻai faaleagaga, e ala mai i lomiga faale-Tusi Paia, lipine ua puʻeina ma vitiō, sauniga ma tauaofiaga, ma mataupu o loo i luga o la tatou tuatusi. (Eseki. 47:1-12; Ioe. 3:18) Pe e te lē fiafia ea i le vaaia o le faataunuuga o na valoaga a le Atua i aso taʻitasi o lou olaga? Po ua faamautinoa o loo fafagaina oe e lē aunoa i le laoai a Ieova?
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 46:4) Ou te alu ifo faatasi ma oe i Aikupito ma ou te toe aumaia foʻi oe, e tuu foʻi e Iosefa ona lima i luga o ou mata.”
it-1 220 ¶1
Uiga ma Gaoioiga
Tuu lima i luga o mata o le tagata ua maliu. Ina ua taʻu atu e Ieova iā Iakopo, ʻe tuu e Iosefa ona lima i luga o ou mata’ (Ke 46:4), na faailoa atu ai e tatau ona tapuni e Iosefa mata o Iakopo pe a maliu, o se matafaioi na faia e le atalii ulumatua. E foliga mai na faailoa atu e Ieova iā Iakopo, o le tofi o le ulumatua e tatau ona maua e Iosefa.—1No 5:2.
(Kenese 46:26, 27) O i latou uma ia, na ō mai ma Iakopo i Aikupito, na tupuga mai iā te ia, e ese mai i avā a atalii o Iakopo. O tagata uma e toʻaono sefulu ono. 27 O atalii o Iosefa na fanaua mai iā te ia i Aikupito e toʻalua. O i latou uma mai i le aiga o Iakopo na ō atu i Aikupito e toʻafitu sefulu.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Ga 7:14
E toʻafitu sefulu lima tagata: Atonu e lē o sii mai e Setefano se mau patino mai i Tusitusiga Paia Eperu, ina ua ia taʻua e tusa ma le 75 le aofaʻi o le aiga o Iakopo i Aikupito. E lē o maua lenei numera i Tusitusiga Paia Eperu a le ʻau Masoreta. Ua faapea mai le Ke 46:26: “O i latou uma ia, na ō mai ma Iakopo i Aikupito, na tupuga mai iā te ia, e ese mai i avā a atalii o Iakopo. O tagata uma e toʻaono sefulu ono.” Ua faapea mai le fuaiupu 27: “O i latou uma mai i le aiga o Iakopo na ō atu i Aikupito e toʻafitu sefulu.” I inei, o loo faitauina ai tagata i auala eseese se lua. O le fuainumera muamua, o loo faitau ai na o ē na tupuga mai iā Iakopo, ae o le fuainumera lona lua, o le aofaʻiga atoa o i latou na ō atu i Aikupito. O loo taʻua i le Eso 1:5 ma le Te 10:22 le aofaʻi o ē na tupuga mai iā Iakopo e “70.” Na taʻua foʻi e Setefano le fuainumera lona tolu lea e aofia ai isi mai i tauaiga o Iakopo. O nisi na faapea mai na aofia ai atalii ma atalii o atalii o Iosefa, o Manase ma Efaraima lea na taʻua i le faaliliuga o le Septuagint o le Ke 46:20. Na faapea mai isi na aofia ai āva a atalii o Iakopo lea e lē o aofia ai i le fuainumera o loo i le Ke 46:26. O lea, o le numera “75” atonu o le aofaʻiga atoa lenā. O lenei aofaʻiga atonu na faavae mai i kopi o Tusitusiga Paia Eperu, lea sa iai i le uluaʻi senituri T.A. Ae mo le tele o tausaga, na iloa e tagata atamamai o le numera “75” lea na taʻua i le Ke 46:27 ma le Eso 1:5, o loo iai i le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint. E faaopoopo atu i ai, i le senituri lona 20 na maua ai ni vaega o le tusi tāʻai o le Sami Mate o le Eso 1:5 i le faa-Eperu, o loo faaaogā ai foʻi le aofaʻiga “75.” Atonu o se tasi o na tusitusiga anamua na faavae aʻe ai le aofaʻiga na taʻua e Setefano. E tusa lava po o fea o nei manatu e saʻo, ae o le aofaʻiga na taʻua e Setefano ua faaalia ai se isi auala e faitau ai le aofaʻiga atoa o ē na tupuga mai iā Iakopo.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 47:1-17) Ua sau Iosefa ma taʻu atu iā Farao e faapea: “Ua ō mai, loʻu tamā, o oʻu uso, o a latou lafu mamoe, o a latou lafumanu ma mea uma ua iā i latou mai i le laueleele o Kanana, ma ua iai nei i latou i le laueleele o Kosena.” 2 Ona ave lea e Iosefa o le toʻalima o ona uso ma aumaia i latou i luma o Farao. 3 Ua fesili mai Farao i ona uso: “O ā a outou galuega e fai?” Ona latou tali atu lea iā Farao: “O tausi lafu mamoe au auauna nei, o matou atoa ma o matou augātamā.” 4 Ua latou fai atu iā Farao: “Ua matou ō mai e aumau o ni tagata ese i lenei laueleele, ona ua leai se vao e aai ai le lafu a au auauna, auā ua matuā mataʻutia tele le oge i Kanana. Faamolemole, afai e te finagalo i ai, seʻi nonofo au auauna i le laueleele o Kosena.” 5 Ua fai mai Farao iā Iosefa: “Ua ō mai lou tamā ma ou uso i inei iā te oe. 6 Ua i ou luma le laueleele o Aikupito. Ia e tuuina atu lou tamā ma ou uso e nonofo i le vaega lauolaola o le laufanua. Ia nonofo i latou i le laueleele o Kosena, afai foʻi e te iloa o iai iā i latou ni tagata totoa, ia e tofia i latou e fai ma ē e pule i aʻu povi.” 7 Ua aumai e Iosefa lona tamā o Iakopo ma faafeiloaʻi atu o ia iā Farao, ona faamanuia atu lea o Iakopo iā Farao. 8 Ua fesili mai Farao iā Iakopo: “Ua fia nei tausaga o lou soifua?” 9 Ona fai atu lea o Iakopo iā Farao: “O aso ma tausaga o loʻu olaga, o le umi foʻi lenā na ou aumau ai o se tagata ese, e selau tolu sefulu tausaga. E itiiti ma lutia i faafitauli aso o tausaga o loʻu olaga, ma e leʻi aulia aso o tausaga o oʻu tamā i o latou aso na aumau ai o ni tagata ese.” 10 Ona faamanuia lea e Iakopo o Farao ma alu ese mai i luma o Farao. 11 O lea, ua tuuina atu e Iosefa lona tamā ma ona uso e nonofo i le atunuu o Aikupito ma ua avatu e fai mo i latou le vaega lauolaola o le laufanua, i le laueleele o Ramese e pei ona poloaʻi mai ai Farao. 12 Ua faaauau ona avatu e Iosefa meaʻai i lona tamā, i ona uso ma tagata uma o le aiga o lona tamā, e tusa ma le aofaʻiga o fanau. 13 Ua matuā leai ni meaʻai i le atunuu atoa, ona ua matuā mataʻutia le oge; ua lailoa le atunuu o Aikupito ma le atunuu o Kanana ona o le oge. 14 Ua alu atu Iosefa ma ao tupe uma ua maua i Aikupito ma Kanana ia na avatu e tagata e faatau ai meaʻai, ua aumaia pea e Iosefa nei tupe i le maota o Farao. 15 Ua oo ina uma tupe mai i Aikupito ma Kanana, ona ō mai lea o tagata Aikupito iā Iosefa ma faapea mai: “Ia aumai iā i matou ni meaʻai! Aiseā o le a matou feoti ai i ou luma ona ua leai ni tupe?” 16 Ua fai atu Iosefa: “Ia aumai a outou lafumanu, ae ou te avatu iā te outou meaʻai e sui ai a outou lafumanu pe afai ua leai ni tupe.” 17 Ua latou aumai a latou lafumanu iā Iosefa; ma ua avatu pea e Iosefa iā i latou o meaʻai e fesuiaʻi ma a latou solofanua, o mamoe ma ʻoti, o povi atoa ma asini, ua ia avatu pea iā i latou o meaʻai e fesuiaʻi ma a latou lafumanu i lenā tausaga.
IUNI 15-21
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 48-50
“E Tele Mea Lelei e Aʻoaʻoina Mai i Tagata Matutua”
(Kenese 48:21, 22) Ua mavae lea, ona faapea atu lea o Isaraelu iā Iosefa: “Vaai oe, o le a ou oti, ae o le a faatasi pea le Atua ma outou, ma toe faafoʻi outou i le laueleele o o outou augātamā. 22 A o aʻu, ou te avatu iā te oe se isi fasi fanua e sili atu i lea ua maua e ou uso, lea na ou aumaia mai i lima o tagata Amorī e ala i laʻu pelu ma laʻu ʻaufana.”
it-1 1246 ¶8
Iakopo
A o lata ina maliu Iakopo, na ia faamanuia atu i atalii o lona atalii o Iosefa, ma e ala i le taʻitaʻiga a le Atua na ia faamuamua ai Efaraima iā Manase lona uso ulumatua. Ona ia faapea atu lea iā Iosefa, o lē o le a mauaina vaega e lua o le tofi o le ulumatua: “Ou te avatu iā te oe se isi fasi fanua e sili atu i lea ua maua e ou uso, lea na ou aumaia mai i lima o tagata Amorī e ala i laʻu pelu ma laʻu ʻaufana.” (Ke 48:1-22; 1No 5:1) Talu ona faatau mai e Iakopo se vaega o le fanua e lata i Sekema mai i atalii o Hamoro (Ke 33:19, 20), e foliga mai o lenei folafolaga iā Iosefa o se faaaliga o le faatuatua o Iakopo, lea na ia tautala faavaloaga ai e uiga i le toe nofoia o Kanana i le lumanaʻi e i latou e tupuga mai iā te ia, e tai pei ua uma ona faataunuu e ala i lana pelu ma le ʻaufana. O vaega e lua o le laueleele na maua e Iosefa, na aofia ai fanua lea na avatu i ituaiga o Efaraima ma Manase.
(Kenese 49:1) Ua aami e Iakopo ona atalii ma faapea atu: “Ia potopoto mai, ae seʻi oʻu taʻu atu le mea o le a tupu iā te outou i aso o i luma.
it-2 206 ¶1
Aso o i Luma
Le Valoaga a Iakopo a o Lata Ina Maliu. Ina ua fai atu Iakopo i ona atalii, “Ia potopoto mai, ae seʻi oʻu taʻu atu le mea o le a tupu iā te outou i aso o i luma,” na uiga atu i ana upu o le a faataunuuina i se taimi i le lumanaʻi. (Ke 49:1) I le lua senituri muamua atu, na faailoa mai ai e Ieova iā Aperamo (Aperaamo) le augātamā o Iakopo, o le a faapuapuagatia lana fanau mo le 400 tausaga. (Ke 15:13) O lea la, “o aso o i luma” lea na faasino atu ai Iakopo, na amata ina ua māeʻa le faapuapuagatia i le 400 tausaga. Na faatalitalia foʻi le faataunuuga mulimuli o le valoaga lea e aofia ai le “Isaraelu a le Atua.”—Ka 6:16; Ro 9:6.
(Kenese 50:24, 25) Mulimuli ane ona fai atu lea o Iosefa i ona uso: “Ua lata ina ou oti; ae e mautinoa o le a silasila mai le Atua iā te outou, ma o le a ia aveina aʻe outou mai i lenei laueleele, i le laueleele na ia tautō e avatu iā Aperaamo, Isaako ma Iakopo.” 25 Ua fai atu Iosefa i atalii o Isaraelu ia tautō e faapea: “E mautinoa e silasila mai le Atua iā te outou. O lea, e ao ona outou ave aʻe oʻu ponaivi mai i inei.”
O Ē ua Afu le Soifua—O se Faamanuiaga i Talavou
10 E mafai foʻi ona avea i latou ua loa le soifua ma aafiaga lelei i uso tapuaʻi. Na faia e le atalii o Iakopo o Iosefa ina ua loa lona soifua se gaoioiga faigofie o le faatuatua, lea e iai sona aafiaga malosi i le faitau miliona o tagata tapuaʻi moni, na soifua ina ua mavae lona maliu. E 110 tausaga o Iosefa, ina ua ia “poloaʻi atu . . . iā i latou i ona ivi,” o lona uiga pe a tuua e tagata Isaraelu Aikupito, e ao ona ō ma ave ona ivi. (Eperu 11:22; Kenese 50:25) O lenā poloaʻiga na avatu ai se faamoemoe i tagata Isaraelu a o avea i latou ma pologa mo le tele o tausaga ina ua maliu Iosefa, e faamautinoa ai e oo mai lo latou laveaʻiina.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 49:19) “A o Kato, e osofaʻia o ia e le ʻaufaomea, ae na te osofaʻia i latou o loo i le pito i tua.
E Faamanuiaina Ē e Faamamaluina le Atua
4 A o leʻi ulu atu i le Nuu Folafolaina, na talosaga atu tagata o le ituaiga o Isaraelu o Kato, ina ia latou faamautū i laufanua lelei mo lafumanu i le itu i sasaʻe o le vaitafe o Ioritana. (Numera 32:1-5) O le faamautū i inā o le a feagai ai ma ni luʻi tugā. O ituaiga e nonofo i le itu i sisifo, e malupuipuia i latou e le vanu o Ioritana—o se mea e punitia ai mai osofaʻiga a vaegaau. (Iosua 3:13-17) Ae e tusa ai ma laufanua i le itu i sasaʻe o le Ioritana, na faapea mai se tusi na tusia e George Adam Smith: “E laugatasi uma [laufanua nei], e toetoe a leai se mea e punitia ai nei laufanua tetele o Arapi. O le iʻuga, e lē malupuipuia i latou i taimi uma mai osofaʻiga a tagata maumausolo fia aai, o nisi e osofaʻia e se vaega toʻatele i tausaga taʻitasi ina ia fafaga ai a latou lafumanu.”—The Historical Geography of the Holy Land.
5 E faapefea ona feagai le ituaiga o Kato ma nei omiga faigatā? I senituri muamua atu, na valoia e lo latou augātamā o Iakopo a o latalata ina maliu e faapea: “O Kato, e malo se ʻau iā te ia; a o ia, e iʻu ina malo lava ia.” (Kenese 49:19) O le uluaʻi taimi e faitauina ai na upu, e aliali mai o se tulaga faanoanoa. Ae o le mea moni, o loo faasino atu i se faatonuga ina ia tau le ituaiga o Kato faasaga i ia ʻau. Na faamautinoa i ai e Iakopo, afai latou te faia faapea, o le a māsiasi tagata osofaʻi ma tuumuli ai, ae o le a tuliloaina i latou e le ʻau Kato ma malo ai.
(Kenese 49:27) “O Peniamina, o le luko na te faaauau ona saeia. I le taeao e na te ʻai le manu ua maua, a o le afiafi e na te vaevaeina mea ua faoa.”
it-1 289 ¶2
Peniamina
O le tomai e tau ai o ē na tupuga mai iā Peniamina, na iloa i le valoaga a Iakopo a o lata ina maliu, lea na ia faapea atu ai e faatatau i lona atalii pele: “O Peniamina, o le luko na te faaauau ona saeia. I le taeao e na te ʻai le manu ua maua, a o le afiafi e na te vaevaeina mea ua faoa.” (Ke 49:27) Na mātauina le tomai o le ʻautau a Peniamina i le faaaogāina o le maatā, sasauina o le maatā a lē o le lima taumatau po o le agavale “ae e lē misi.” (Fam 20:16; 1No 12:2) O Euta o se tagata e lima tauagavale, lea na fasiotia le Tupu o Ekelona, e mai i le ituaiga o Peniamina. (Fam 3:15-21) E ao foʻi ona mātauina i le valoaga, “i le taeao” po o le amataga o tupu o Isaraelu, na tofia ai mai i le ituaiga o Peniamina, e ui “e aupito i itiiti o ituaiga,” Saulo le atalii o Kiso, e avea ma tupu muamua o Isaraelu, o lē na avea o se tagata tau malosi faasaga iā Filisitia. (1Sa 9:15-17, 21) E faapena foʻi “i le afiafi,” na tofia e Isaraelu mai i le ituaiga o Peniamina, le masiofo o Eseta ma le Palemia o Moretekai, na gaoioi e faasao mai le fanauga a Isaraelu mai i le faaumatiaina e le emepaea o Peresia.—Est 2:5-7.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 49:8-26) “A o oe Iuta, e faaneenee atu ou uso iā te oe. E oo lou lima i tua o ua o ou fili. E faapaʻuʻū faō atalii o lou tamā iā te oe. 9 O Iuta o le tamaʻi leona. Loʻu atalii e, e te ʻai i mea na saeia, ona e toe alu aʻe ai lea. E te taoto ma faaloloa lou tino e pei o se leona. E pei foʻi o le leona, o ai sē e lototele e faaita iā te ia? 10 E lē liliuese le tootoo mai iā Iuta, ma le tootoo a le taʻitaʻi mai i ona vae, seʻia maliu mai Sailo; ma e usiusitaʻi foʻi nuu iā te ia. 11 Ua ia nonoa lana asini i le vine ma le tama a lana lava asini fafine i se vine e lelei, e na te tāina ona ofu i le uaina ma lona ofu tele i le toto o fua o le vine. 12 Ua mūmū ona mata ona o le uaina, ma ua papaʻe ona nifo ona o le suāsusu. 13 “O Sepulona, o le a nofo o ia i nuu e latalata i le matafaga, ma e latalata ane o ia i le talafatai i le mea e taula ai vaa, ma o lona tuaoi o loo i le itulagi e agaʻi atu i Saitonu. 14 “O Isakara, o le asini malosi, o loo taoto i le va o ato e lua ia e ave ai avega. 15 E na te iloa e lelei le mea e mālōlō ai, ma e matagofie le laueleele; e punou ifo o ia ina ia amo avega i ona tauʻau, ma o le a faatigāina o ia i galuega mamafa. 16 “O Tanu, o se tasi o ituaiga o Isaraelu, e na te faamasino i ona tagata. 17 Ia pei Tanu o se gata i autafa o le auala, o se gata feʻai i le auala, e na te ūina le mulivae o le solofanua, ina ia paʻū ai i tua lē o loo tiʻetiʻe ai. 18 Ieova e, ou te faatalitali i le faaolataga mai iā te oe. 19 “A o Kato, e osofaʻia o ia e le ʻaufaomea, ae na te osofaʻia i latou o loo i le pito i tua. 20 “E lololo meaʻai e maua mai iā Asera, e na te avatu mea lelei o mea e fiafia i ai se tupu. 21 “O Nafatali o se ʻaila e saosaoa ma tiotio. O lē e tautala i upu e logomālie. 22 “O Iosefa o le lālā o le laau e fua mai ai ni fua. O ia o le lālā o le laau lea e ola i tafatafa o se vaipuna, ma ua oo atu ona lālā i luga o le pā. 23 Ae na faaauau ona osofaʻia o ia e i latou e fanafana aū, na latou fana atu iā te ia ma teuloto lo latou ita iā te ia. 24 A ua tumau pea lana ʻaufana, ma ua malolosi pea ona lima. O le Leoleo Mamoe, o le Maa o Isaraelu, e tupu mai i aao o Lē e Malosi o Iakopo. 25 O ia o le meaalofa mai i le Atua, o lē na tapuaʻi i ai lou tamā, o lē foʻi e fesoasoani iā te oe; e faatasi o ia ma Lē e ona le malosi uma lava, e faamanuia le Atua iā te oe i faamanuiaga mai i lugā, o faamanuiaga foʻi mai i vai loloto i lalo o le laueleele, ma faamanuiaga o susu ma le faaautama. 26 O faamanuiaga ua tuuina atu e lou tamā, e sili lea i lo o mea lelei o mauga o le vavau, e sili foʻi i le matagofie o aʻega ia e iai mo se taimi umi. E faaauau ona iai nei faamanuiaga i luga o le ulu o Iosefa, e oo lava i le tumuaʻi o lē ua filifilia mai i ona uso.
IUNI 22-28
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 1-3
“E Avea Aʻu ma Lē Ou te Loto i Ai”
(Esoto 3:13) Ae ua faapea atu Mose i le Atua moni: “Ae faapefea pe a ou alu atu i le fanauga a Isaraelu ma ou faapea atu iā i latou, ʻO le Atua o o outou augātamā ua na auina mai aʻu iā te outou,’ ae latou te faapea mai iā te aʻu, ʻO ai lona suafa?’ O le ā la laʻu tala e fai atu iā i latou?”
Ia Faamamalu le Suafa Paia o Ieova
4 Faitau le Esoto 3:10-15. Sa faatonu e Ieova Mose ina ua 80 ona tausaga, e ʻaumaia lona nuu mai Aikupito.’ Na fesili atu Mose i le Atua po o ai lona suafa. Aiseā na fesili ai Mose e ui ua loa ona iloa e tagata Isaraelu le suafa o le Atua? Sa ia fia malamalama atili e faatatau i le Atua e ona lenā suafa. Sa taumafai Mose e faamautinoa i le nuu o Isaraelu, o Ieova e laveaʻiina i latou. Sa umi se taimi o faapologaina i latou, atonu sa latou lē mautonu ai pe mafai ona taunuu lenā tulaga. Sa tapuaʻi foʻi nisi o i latou i atua faapaupau o Aikupito.—Eseki. 20:7, 8.
(Esoto 3:14) Ua fetalai mai le Atua iā Mose: “E AVEA AʻU MA LĒ OU TE LOTO I AI.” Ua ia toe fetalai mai: “Ia faapenei ona e fai atu i le fanauga a Isaraelu, ʻ E AVEA AʻU MA LĒ OU TE LOTO I AI, o ia lea ua na auina mai aʻu iā te outou.’”
kr 43, pusa
LE UIGA O LE SUAFA O LE ATUA
O LE suafa o Ieova e faasino atu i se veape Eperu o lona uiga “e avea.” Ae e talitonu le toʻatele o le uiga o le suafa o le Atua, “E Gaoioi o Ia e Tusa ai ma Tulaga Manaʻomia.” E talafeagai lenā faamatalaga ma le tulaga o Ieova o Lē na foafoaina mea. O ia na foafoaina le vateatea ma meafaiola atamamai uma, ma o loo faaauau foʻi ona ia faataunuuina lona finagalo ma ana fuafuaga.
O le ā le uiga o le tali a Ieova i le fesili a Mose o loo i le Esoto 3:13, 14? Na fesili Mose: “Ae faapefea pe a ou alu atu i le fanauga a Isaraelu ma ou faapea atu iā i latou, ʻO le Atua o o outou augātamā ua na auina mai aʻu iā te outou,’ ae latou te faapea mai iā te aʻu, ʻO ai lona suafa?’ O le ā la laʻu tala e fai atu iā i latou?” Na tali mai Ieova: “E Avea Aʻu ma Lē Ou te Loto i Ai.”
E leʻi fesili Mose iā Ieova e faailoa mai lona suafa, auā ua leva ona iloa e Mose ma le fanauga a Isaraelu le suafa o le Atua. Na manaʻo Mose e faailoa mai e le Atua se mea e faatatau i le ituaiga o Atua e iai o ia, lea e faaatagia mai i le uiga o lona suafa, e mafai ona faamalosia ai lo latou faatuatua. O lea na tali mai ai Ieova: “E Avea Aʻu ma Lē Ou te Loto i Ai.” Na faailoa mai e Ieova se mea moni e faatatau iā te ia, ma o le tele o taimi na avea Ieova ma so o se mea e loto i ai, ina ia faataunuu ai lona finagalo. O se faaaʻoaʻoga, i le taimi o Mose ma le fanauga a Isaraelu, na avea Ieova o se Faitulafono, o Sē laveaʻi ma Saunia mea, ma isi lava auala. Na avea Ieova ma so o se mea e loto i ai, ina ia faataunuu ai ana folafolaga i ona tagata. E lē gata i lea, e aofia ai foʻi mea e finagalo Ieova e faia e ana foafoaga ina ia faataunuuina ai lona finagalo.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 2:10) Ua matua le tamaitiiti. Ona ia avatu lea o ia i le afafine o Farao, ma ua fai o ia ma ana tama; ua ia faaigoa iā te ia o Mose ma ua faapea ane: “Auā na ou ave aʻe o ia mai i le vai.”
g04 4/8 6 ¶5
Mose—Tagata po o se Talafatu?
Pe e faigatā ona talitonu na mafai e se purinisese i Aikupito ona ave se tamaitiiti e fai ma ana tamafai? E leai, auā na aʻoaʻoina i lotu Aikupito, o gaoioiga agalelei e mafai ai ona sao atu i le lagi. Na taʻua e le tagata atamai o Joyce Tyldesly e faatatau i le vaetamaina e faapea: “Na tutusa aiā tatau a fafine ma tamāloloa i Aikupito. Na tutusa a latou aiā faaletulafono ma le tamaoaiga, lea . . . na mafai ai e fafine ona vaetama tamaiti.” Na faamauina i le Adoption Papyrus, na vaetama e se fafine Aikupito ana pologa. Na taʻua i le The Anchor Bible Dictionary e faatatau i le tausiaina o Mose e lona tinā moni e faapea: “O le totogiina o le tinā moni o Mose e tausia o ia . . . o se auala masani lenā i le vaetamaina o tamaiti i Mesopotamia anamua.”
(Esoto 3:1) Ua fai Mose ma leoleo mamoe o le lafu a le tamā o lana avā, o Ietero le ositaulaga i Mitiana. A o ia tataʻi atu le lafu i le itu i sisifo o le toafa, ona ia oo atu lea i le mauga o le Atua moni, e taʻua o Horepa.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esoto
3:1—O le ā le ituaiga ositaulaga e iai Ietero? I taimi o augātamā, sa auauna ai se ulu o se aiga e avea ma ositaulaga mo lona aiga. O Ietero la, o se ulu o augātamā o le ituaiga o Mitiana. Ona o tagata Mitiana o tagata e tupuga mai iā Aperaamo e ala iā Kitura, atonu la e iai so latou malamalamaga e faatatau i le tapuaʻiga iā Ieova.—Kenese 25:1, 2.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 2:11-25) Ua oo i aso ua matua ma malosi ai Mose, ona ia alu atu lea e asiasi i ona uso, ma vaai i avega mamafa o loo latou tauaveina; ma ua ia iloa atu ai se tagata Aikupito o loo fasia se tagata Eperu, o se tasi o ona uso. 12 Ua fetilofaʻi solo ma ua leai se tasi na te iloa atu. Ona ia tā lea i le tagata Aikupito ma oti ai, ma ua ia nanā o ia i le oneone. 13 Ae i le aso na sosoo ai, ua alu atu o ia ma iloa ai ni tamāloloa Eperu se toʻalua o loo fetauaʻi. Ona ia fai atu lea i lē ua sesē: “Aiseā ua e tā ai i lou tuaoi?” 14 Ua ia tali mai: “O ai na tofia oe e fai ma perenise ma faamasino iā i maʻua? Po ua e fuafua ea e fasioti iā te aʻu e pei ona e fasiotia o le tagata Aikupito?” Ua fefe Mose ma faapea ifo: “E lē taumatea ua iloa lenei mea!” 15 Ua logotala Farao e uiga i lenei mea, ma ua ia fia fasioti iā Mose; ae ua sola Mose mai iā Farao ma alu atu e nofo i le laueleele o Mitiana; ina ua oo o ia i inā ona ia nofo lea e lata ane i se vaieli. 16 E toʻafitu afafine o le ositaulaga o Mitiana, ma e pei ona masani ai, ua latou ō mai ma asu aʻe vai e faatumu ai faatanoa e faainu ai le lafu a lo latou tamā. 17 E pei ona masani ai, e ō mai leoleo mamoe ma tutuliese i latou ma a latou lafu. Ona tulaʻi lea o Mose ma fesoasoani i ia fafine ma faainu i a latou lafu. 18 Ua latou ō mai i le fale i lo latou tamā o Reuelu, ma ua ia fai atu ma le ofo: “Aiseā ua outou vave mai ai i le fale i lenei aso?” 19 Ua latou fai mai: “Ua laveaʻi i matou e se tagata Aikupito mai i lima o leoleo mamoe, ma ua ia asu aʻe foʻi vai mo i matou ma ia faainu ai le lafu.” 20 Ona ia fai atu lea i ona afafine: “O fea la o iai o ia? Aiseā ua outou lē ō mai faatasi ai ma ia? Inā ō atu ma aami o ia ina ia ʻai sana meaʻai.” 21 Mulimuli ane, ua malie Mose e nofo faatasi ma le tamāloa, ma ua ia avatu lona afafine o Sepora e fai ma avā a Mose. 22 Mulimuli ane ua ia fanaua se tama tama, ma ua faaigoa e Mose o ia o Keresoma, auā ua ia faapea ane: “Ua ou aumau i le nuu ese.” 23 Ua mavae atu le tele o aso, ona oti ai lea o le tupu o Aikupito, ae ua faaauau ona mafatia le fanauga a Isaraelu ona o le nofo pologa, ua feoi ona o tulaga leaga, ma ua oo atu la latou alaga mo se fesoasoani i le Atua moni, ona o lo latou nofo pologa. 24 Ua oo ina faafofoga le Atua i lo latou feoi ma ua ia manatua lana feagaiga na faia ma Aperaamo, o Isaako ma Iakopo. 25 Ua silasila ifo le Atua i le tulaga o le fanauga a Isaraelu ma ua liuliualo mai le Atua iā i latou.
IUNI 29–IULAI 5
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 4-5
“Ou te Fesoasoani iā te Oe pe a E Tautala”
(Esoto 4:10) Ona fai atu lea o Mose iā Ieova: “Faamolemole Ieova e, e lē o aʻu o se failauga agavaa, talu mai ananafi, po o tala atu o ananafi, talu mai foʻi ona e fetalai mai i lau auauna, auā e lē lelei saʻu failauga.”
(Esoto 4:13) A ua fai atu o ia: “Ieova e, ou te faamālūlū atu, faamolemole ia e auina atu se tasi o lē ua e finagalo i ai.”
O le ā le Silafaga a Ieova i Faamolemolega?
“Ou te lē agavaa.” Atonu e te manatu e te lē agavaa e avea ma tagata talaʻi o le tala lelei. Sa manatu nisi auauna faamaoni a Ieova i taimi o le Tusi Paia, e latou te lē agavaa e taulima tofiga na tuuina mai e Ieova iā i latou. O se faataʻitaʻiga o Mose. Ina ua maua e Mose se tofiga mai iā Ieova, na faapea atu o ia: “Faamolemole Ieova e, e lē o aʻu o se failauga agavaa, talu mai ananafi, po o tala atu o ananafi, talu mai foʻi ona e fetalai mai i lau auauna, auā e lē lelei saʻu failauga.” E ui na faamalosi mai Ieova iā te ia, ae na tali atu Mose: “Ieova e, ou te faamālūlū atu, faamolemole ia e auina atu se tasi o lē ua e finagalo i ai.” (Eso. 4: 10-13) O le ā le tali mai a Ieova?
(Esoto 4:11, 12) Ona fetalai mai lea o Ieova iā te ia: “O ai na faia le gutu o le tagata, po o ai foʻi na faia o ē e gūgū, o ē e tutuli, o ē e lelei le vaai, po o ē ua pō le vaai? Pe e le o aʻu ea, o Ieova na faia ia mea? 12 O lea, inā alu ia, ou te fesoasoani iā te oe pe a e tautala, ma aʻoaʻo atu foʻi iā te oe i upu e te tautala ai.”
Po o E Iloa Atu “Lē e lē o Vaaia”?
5 Na aʻoaʻoina e le Atua Mose i se lesona tāua, a o leʻi toe foʻi atu i Aikupito. Na faamauina mulimuli ane e Mose lenā lesona i le Iopu 28:28: “O le mataʻu iā Ieova, o le atamai lea.” Ina ia fesoasoani iā Mose e maua le mataʻu tatau ma gaoioi ma le atamai, na faia ai e Ieova se faaeseesega i le va o tagata ma ia o Lē e ona le malosi uma lava. Na fesili atu Ieova iā Mose: “O ai na faia le gutu o le tagata, po o ai foʻi na faia o ē e gūgū, o ē e tutuli, o ē e lelei le vaai, po o ē ua pō le vaai? Pe e le o aʻu ea, o Ieova na faia ia mea?”—Eso. 4:11.
6 O le ā le lesona? Sa lē tatau ona fefe Mose, auā na auina atu o ia e Ieova. Sa mafai e Ieova ona foaʻi atu le malosi iā Mose ina ia faaoo atu ai Lana feʻau. E lē o le taimi muamua foʻi lea ua lamatia ai ola o tagata o le Atua i Aikupito. Atonu na manatua e Mose le auala na puipuia ai e Ieova Aperaamo, Iosefa, faapea foʻi ma ia i taimi o pulega a isi Farao ua mavae atu. O lea, e matuā leai lava se mana o Farao pe a faatusatusa atu iā Ieova. (Kene. 12:17-19; 41:14, 39-41; Eso. 1:22–2:10) O le faatuatua o Mose iā Ieova o “Lē e lē o vaaia,” na alu atu ai ma le lototele iā Farao, ma faailoa atu i ai upu uma na poloaʻi mai ai Ieova e fai atu.
(Esoto 4:14, 15) Ona tele lea o le toʻasā o Ieova iā Mose ma fetalai mai: “Pe e lē o lou uso ea Arona, o se tasi o le ʻau sa Levī? Ou te iloa e lelei lava lana failauga. O loo sau o ia e faafeiloaʻi iā te oe. Pe a vaai mai o ia iā te oe, e fiafia ai lona loto. 15 Ia e tautala atu iā te ia ma faamatala atu upu e ao ona tautala ai lona gutu; ou te faatasi ma oe pe a e tautala atu, ma pe a tautala atu foʻi o ia, ou te aʻoaʻo foʻi iā te oulua i mea lua te faia.
O le ā le Silafaga a Ieova i Faamolemolega?
E leʻi tuua e Ieova Mose e aua neʻi faia lona tofiga. Peitaʻi na tofia e Ieova Arona e fesoasoani iā Mose i le faataunuuina o le galuega. (Eso. 4:14-17) E lē gata i lea, a o faagasolo tausaga, na lagolagoina e Ieova Mose ma saunia mea uma na ia manaʻomia ina ia taulau ai ona faataunuu ona tofiga mai i le Atua. I aso foʻi nei, e mautinoa o le a uunaʻia e Ieova uso talitonu ua iai le tomai, ina ia fesoasoani atu iā te oe i le faia o lau faiva. Ae sili ai, ua faamautinoa mai i le Afioga a le Atua o le a fesoasoani Ieova iā i tatou, ina ia agavaa e faia le galuega na ia faatonuina i tatou e fai.—2 Kori. 3:5; tagaʻi i le pusa “Tausaga e Sili Ona Fiafia o Loʻu Olaga.”
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 4:24-26) Ua i le ala o ia i le mea e api ai, ua fetaiaʻi Ieova ma ia ma ua saʻili pea e ia se auala e fasiotia ai o ia. 25 Mulimuli ane, ona tago lea o Sepora i se maa e maʻai ona pito ma tipi ai le paʻu o le tino o lana tama, ua ia lafo atu i ona vae ma faapea atu: “Ua avea oe o se alii faaipoipo iā te aʻu e ala i lenei toto.” 26 Ua ia faamamulu o ia. Ua faapea atu Sepora: “O se alii faaipoipo e ala i lenei toto,” ona o le peritomega.
Fesili Mai le ʻAufaitau
O le faaupuga a Sepora e faapea, “o le tane toto lima lava oe iā te aʻu” o se faaupuga e lē masani ona faia e se tasi. Ae o le ā ua faaalia ai i lenei faaupuga e uiga iā Sepora? O lona gauaʻi atu i mea na manaʻomia e le feagaiga o le peritomeina, na faailoa atu ai e Sepora se faiā faale-feagaiga ma Ieova. O le feagaiga o le Tulafono lea na osia mulimuli ane ma le nuu o Isaraelu, na faaalia ai e faapea, i se faiā faale-feagaiga, ua manatu ai iā Ieova o se tane, ma i le isi vaega o se avā. (Ieremia 31:32) I lea, i le taʻua o Ieova (e ala i lana agelu) o se “tane toto lima,” e foliga mai na faailoa atu ai e Sepora lona lava gauaʻi atu i faaupuga o lenā feagaiga. E peiseaī na ia talia le tulaga e pei o se avā i le feagaiga o le peritomeina, ae pei Ieova o se tane. Po o le ā lava le tulaga, ae o lana gaoioiga maumauaʻi o le usiusitai i mea na manaʻomia e le Atua, na lē toe lamatia ai le ola o lana tama.
(Esoto 5:2) Ae ua faapea mai Farao: “O ai Ieova ou te faalogo ai i lona leo ma tuu atu tagata Isaraelu e ō? Ou te lē iloa lava Ieova, ma ou te lē tuuina atu foʻi tagata Isaraelu e ō.”
it-2 12 ¶5
Ieova
O le “iloa,” e lē uiga atu i le tau ina masani pe malamalama i se mea po o se tagata. Na iloa e Napalu o se tamāloa valea le igoa o Tavita ae sa ia fesili pea, “O ai Tavita?” i se uiga e faapea, “O le ā le mea e taʻu mai ai lenā tagata?” (1Sa 25:9-11; faatusatusa i le 2Sa 8:13.) E faapena foʻi le tala a Farao iā Mose: “O ai Ieova ou te faalogo ai i lona leo ma tuu atu tagata Isaraelu e ō? Ou te lē iloa lava Ieova, ma ou te lē tuuina atu foʻi tagata Isaraelu e ō.” (Eso 5:1, 2) O le mea moni, na uiga atu Farao e na te lē iloa Ieova o le Atua moni ma o sē e iai le pule i le tupu o Aikupito ma ana mataupufai, pe e iai sona malosi e fai ai Lona finagalo lea na folafola atu e Mose ma Arona. Ae o le a iloa e Farao ma Aikupito atoa, faatasi ma tagata Isaraelu le uiga moni o lenā suafa ma le ituaiga Atua e iai o ia. E pei ona faailoa atu e Ieova iā Mose, o le a faia Lona finagalo iā Isaraelu, i le faasaoina o i latou, ma avatu iā i latou le Nuu Folafolaina, ma faataunuu ai i inā Lana feagaiga ma o latou augātamā. I lenei auala, e pei ona fetalai le Atua, “E tou te iloa ai o aʻu lava o Ieova lo outou Atua.”—Eso 6:4-8.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 4:1-17) A ua tali atu Mose: “Ae faapefea pe afai latou te lē talitonu iā te aʻu ma lē faalogo i loʻu leo? Auā latou te faapea mai nei, ʻE leʻi faaali atu Ieova iā te oe.’” 2 Ua fetalai mai Ieova iā te ia: “O le ā lenā mea o loo i lou lima?” ua ia tali atu: “O le tootoo.” 3 Ona ia fetalai mai lea: “Ia togi i le eleele.” Ua ia togi le tootoo i le eleele ona liu gata ai lea; ona amata lea ona sola ese ai Mose. 4 Ua fetalai mai Ieova iā Mose: “Ia aapa atu lou lima ma tago i lona siʻusiʻu.” Ua aapa atu lona lima ma uu lona siʻusiʻu, ona toe liu tootoo ai lea i lona alofilima. 5 “Ia faia faapea, ina ia latou talitonu ai na faaali atu iā te oe Ieova le Atua o o latou augātamā, le Atua o Aperaamo, le Atua o Isaako ma le Atua o Iakopo.” 6 Ua toe fetalai mai Ieova iā te ia: “Faamolemole ia tuu lou lima i totonu o le gauga i le fatafata o lou ofu.” Ona tuu lea o lona lima i totonu o le gauga o lona ofu. Ina ua seʻi mai i fafo lona lima, vaai foʻi, ua lepela lona lima e pei o le kiona! 7 Ona ia fetalai mai lea: “Ia toe tuu lou lima i le gauga o lou ofu.” Ona ia toe tuu lea o lona lima i le gauga o lona ofu. Ina ua seʻi mai lona lima, ua toe lelei e pei o lona tino! 8 “Pe a faapea e latou te lē talitonu iā te oe ma e lē uaʻi atu i le faamaoniga o le faailoga muamua, e mautinoa lava o le a latou talitonu i le faamaoniga o le faailoga mulimuli. 9 Peitaʻi ane, pe afai e latou te lē talitonu foʻi i ia faailoga e lua ma e lē faalogo i lou leo, ona e asu ane lea o ni vai mai i le Vaitafe o le Naila ma sasaa i le eleele mātūtū; o le vai e te asuina mai i le Vaitafe o le Naila o le a liutoto lava i luga o le eleele mātūtū.” 10 Ona fai atu lea o Mose iā Ieova: “Faamolemole Ieova e, e lē o aʻu o se failauga agavaa, talu mai ananafi, po o tala atu o ananafi, talu mai foʻi ona e fetalai mai i lau auauna, auā e lē lelei saʻu failauga.” 11 Ona fetalai mai lea o Ieova iā te ia: “O ai na faia le gutu o le tagata, po o ai foʻi na faia o ē e gūgū, o ē e tutuli, o ē e lelei le vaai, po o ē ua pō le vaai? Pe e le o aʻu ea, o Ieova na faia ia mea? 12 O lea, inā alu ia, ou te fesoasoani iā te oe pe a e tautala, ma aʻoaʻo atu foʻi iā te oe i upu e te tautala ai.” 13 A ua fai atu o ia: “Ieova e, ou te faamālūlū atu, faamolemole ia e auina atu se tasi o lē ua e finagalo i ai.” 14 Ona tele lea o le toʻasā o Ieova iā Mose ma fetalai mai: “Pe e lē o lou uso ea Arona, o se tasi o le ʻau sa Levī? Ou te iloa e lelei lava lana failauga. O loo sau o ia e faafeiloaʻi iā te oe. Pe a vaai mai o ia iā te oe, e fiafia ai lona loto. 15 Ia e tautala atu iā te ia ma faamatala atu upu e ao ona tautala ai lona gutu; ou te faatasi ma oe pe a e tautala atu, ma pe a tautala atu foʻi o ia, ou te aʻoaʻo foʻi iā te oulua i mea lua te faia. 16 E tautala atu o ia i le nuu e fai ma ou sui; e avea o ia ma fofoga taumomoli mo oe, ma e fai oe ma sui o le Atua iā te ia. 17 E te uu lenei tootoo i lou lima ina ia e faia ai faailoga.”