Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
MATI 1-7
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 7-8
“Lesona e Maua Mai a o Tolauapi le Nuu o Isaraelu”
it-1 497 ¶3
Faapotopotoga
I Isaraelu, sa masani ona avea sui taʻumatuaina o ni ē e gaoioi mo ona tagata. (Esr 10:14) O lea la, o “taʻitaʻi o ituaiga” na latou aumaia foaʻi ina ua uma ona faatūina le faleʻie paia. (Nu 7:1-11) E faaopoopo atu i lena, o sui faamaonia na latou faamaufaailogaina le “feagaiga moni” i aso o Neemia, o ositaulaga, o le ʻau sā Levī ma “taʻitaʻi o le nuu.” (Ne 9:38–10:27) A o faimalaga le nuu o Isaraelu i le vao, na iai “taʻitaʻi o le faapotopotoga, o tagata ua masani ona iai i le fono, o tane taʻutaʻua” ma le 250 o ē na auai faatasi atu iā Koru, Tatano, Apiramo ma Onu e tetee iā Mose ma Arona. (Nu 16:1-3) I le piiama pea i le faatulagaga a le Atua, na tofia ai e Mose le toʻafitu sefulu o toeaina matutua o Isaraelu, e avea o ni leoleo e tauaveina “le avega o le nuu” lea e lē mafai ona ia tauaveina toʻatasi. (Nu 11:16, 17, 24, 25) O loo taʻua i le Levitiko 4:15 “toeaina o le faapotopotoga” ma e foliga mai o ē na fai ma sui o tagata, o toeaina, o ulu o o latou aiga, o faamasino ma alii.—Nu 1:4, 16; Ios 23:2; 24:1.
it-2 796 ¶1
Reupena
I le togālauapi a Isaraelu na nonofo le ituaiga o Reupena i le itu i saute o le faleʻie paia, ae i ona autafa na iai le ituaiga o Simeona ma le ituaiga o Kato. Pe a faimalaga nei ituaiga e tolu, e taʻimua le ituaiga o Reupena ona sosoo ai lea ma isi taʻimua ma o latou ituaiga. E taʻimua Iuta i o latou ituaiga, e taʻimua Isakara i o latou ituaiga a o Sepulona i o latou ituaiga. (Nu 2:10-16; 10:14-20) O le faasologa foʻi lena e faia ai a latou foaʻi i le aso na faapaiaina ai le faleʻie paia.—Nu 7:1, 2, 10-47.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Numera
8:25, 26. Ina ia faamautinoa ua tofia tane agavaa mo le faatinoina o le auaunaga a sā Levī, ma le manatu i o latou tulaga matutua, na faatonuina ai tane matutua ina ia mālōlō mai a latou auaunaga. Ae peitaʻi, e mafai ona latou tauofo e fesoasoani atu i isi sā Levī. Talu ai e lē mālōlō se isi mai le avea o sē folafola le Malo i aso nei, ua aʻoaʻo mai ai e le mataupu silisili o lenei tulafono se lesona. Ona ua matua se Kerisiano ma ua lē mafai ona faatinoina nisi o tiute tauave, e mafai lava ona ia faia se auaunaga e tusa ai ma lona malosi.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 835
Ulumatua, Uluaʻi Tama
Talu ai o atalii ulumatua i Isaraelu na avea ma ulu o o latou aiga, o lea na avea i latou ma sui o le nuu atoa. O le mea moni, na faasino atu Ieova i le nuu atoa o lana “ulumatua” ona o le feagaiga ma Aperaamo. (Eso 4:22) Ina ia faasaoina o latou ola, na poloaʻi atu ai Ieova ia faapaiaina mo ia o “tama ulumatua uma o le fanauga a Isaraelu, o tagata ma manu.” (Eso 13:2) O lea la, o atalii ulumatua na tatau ona tuutoina atu i le Atua.
MATI 8-14
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 9-10
“Le Auala e Taʻitaʻia ai e Ieova Ona Tagata”
it-1 398 ¶3
Togālauapi
O le faimalaga mai o lenei aofaʻi toʻatele mai i le isi nofoaga i le isi nofoaga, (pe tusa ma le 40 taimi na tolauapi ai Isaraelu lea na faamatalaina e Mose i le Numera 33) o se faailoaga mataʻina o le maopoopo. Pe afai o loo tumau pea le ao i luga o le faleʻie paia, e tatau ona nonofo pea le nuu i lena nofoaga. Pe a alu ese le ao, e tatau foʻi ona latou ō ese. “O le faatonuga a Ieova e latou te nonofo ai pea i o latou faleʻie, o le faatonuga foʻi a Ieova e latou te malaga ese ai.” (Nu 9:15-23) E lua ni pu siliva e faailoa atu ai nei faatonuga i le togālauapi. (Nu 10:2, 5, 6) Pe a ili faatetetete le pu, e faailoa atu ai ua tatau ona malaga ese. O le taimi muamua na tupu ai lenei mea o “le tausaga lona lua [1512 T.L.M.], i le masina lona lua, i le aso lua sefulu o le masina.” E taʻitaʻia e le atolaau o le feagaiga le faigāmalaga, ona sosoo ai lea ma ituaiga e tolu e taʻimua ai Iuta, ae mulimuli atu ai Isakara ma Sepulona. E sosoo atu ai Keresona ma Merari o ē aveina vaega o le faleʻie paia ua tofia i ai i latou. E sosoo atu ai ituaiga e tolu e taʻimua ai Reupena, ae mulimuli atu ai Simeona ma Kato. Pe a uma lena, ona sosoo atu ai lea o le aiga o Koato o ē o loo aveina mea paia, ona sosoo atu ai lea ma isi ituaiga e tolu e taʻimua ai Efaraima, ae mulimuli atu ai Manase ma Peniamina. E sosoo atu ai ma le vaega mulimuli lea e taʻimua ai Tanu, ma e mulimuli atu ai Asera ma Nafatali. O lea la, o ituaiga taʻitolu e sili ona malolosi ma toʻatele, o i latou ia e fili mai ai ʻautau e muaʻau ma muliʻau i le faigāmalaga.—Nu 10:11-28.
Po o E Iloa Atu Faamaoniga o le Taʻitaʻiga a le Atua?
E faapefea ona faaalia lo tatou talisapaia o le taʻitaʻiga a le Atua? Ua faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ia usiusitaʻi i ē o taʻimua iā te outou ma ia gauaʻi iā i latou.” (Epe. 13:17) E lē faigofie le faia faapea i taimi uma. O se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea o oe o se tagata Isaraelu i aso o Mose. Ua fai si leva ona tou savavali, ma ua tū le ao faaniutū. O le ā le umi o le a tū ai? Se aso? Se vaiaso po o ni nai masina? Atonu e te faapea, ʻPo o manaʻomia ona aveese uma aʻu mea mai le ato?’ Atonu e te aveese na o ni nai mea, ma ua oo lava ina aveese mea uma mai lau ato, ona ua e fiu e tau suʻe se mea. A o toetoe lava uma ona aveese au mea, ae ua e vaai atu loa o le a agaʻi ese le ao faaniutū—ona toe tapena foʻi lea o au mea! E faalavelave soo ma e lē faigofie lenā tulaga. Ae ui i lea, sa tatau i le nuu o Isaraelu ona latou “malaga ese loa.”—Nu. 9:17-22.
E faapefea la ona tatou tali atu i le taʻitaʻiga mai le Atua? Po o tatou faatatauina “loa”? Pe e faaauau pea ona faia mea i le auala ua tatou masani ai? Po o tatou faamasani i faatonuga o loo iai i le taimi nei, e pei o le auala e faia ai suʻesuʻega faale-Tusi Paia, le talaʻi i tagata e tautatala i se isi gagana, le faia pea o le tapuaʻiga a le aiga, le felagolagomaʻi ma le Komiti o Mataupu Tau Falemaʻi, ma le auala e ao ona amioaʻi ai i tauaofiaga? E faaalia foʻi lo tatou faatāuaina o le taʻitaʻiga a le Atua e ala i le taliaina o fautuaga. Pe a fai ni faaiʻuga tāua, e tatou te lē faalagolago i lo tatou lava poto, ae tatou te saʻili i le taʻitaʻiga mai iā Ieova ma lana faalapotopotoga. E pei ona sulu atu se tamaitiiti i mātua pe a pāpā faititili, e faapena foʻi ona tatou sulu atu i le faalapotopotoga a Ieova pe a lutia i faafitauli.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 199 ¶3
Faatasiga
Le Tāua o Faatasiga. O le tāua o le faaaogā atoatoa o sauniuniga a Ieova mo faatasiga lea e maua ai aogā faaleagaga, o loo faamatilatila mai i le faamanatuga o le Paseka i tausaga uma. O so o se tane e mamā ma e leʻi alu foʻi i se malaga ae ua ia lē tausia le Paseka, e ao ona fasiotia o ia. (Nu 9:9-14) O se vaega lenei o le feʻau a le tupu o Esekia ina ua ia valaaulia tagata o Iuta ma Isaraelu i Ierusalema mo le faamanatuga o le Paseka: “O outou le fanauga a Isaraelu e, inā toe foʻi mai ia iā Ieova . . . aua tou te faauamaaa e pei ona faia e o outou augātamā. Ia ō mai i lona malumalu lea na ia faapaiaina i aso uma lava, ma ia auauna iā Ieova lo outou Atua, ina ia liliuese ai lona toʻasā tele mai iā te outou. . . . auā e alofa fua ma e alofa mutimutivale Ieova lo outou Atua, ma e lē liliuese ona fofoga mai iā te outou, pe afai tou te toe foʻi mai iā te ia.” (2No 30:6-9) O lou lē auai ma le loto iai, ua faailoa atu ai ma le manino lou tuua o le Atua. E ui o faatasiga e pei o le Paseka e lē o toe faamanatuina e Kerisiano, ae ua talafeagai lelei ma le augani a Paulo ina ia aua le tuulafoaʻia faatasiga ma tagata o le Atua: “Ia tatou manatunatu foʻi le tasi i le isi ina ia faatupu ai le alofa ma galuega lelei, aua neʻi tuulafoaʻiina le faapotopotoina o i tatou e pei o le masani a isi, a ia fefaalaeiauaʻi, ia sili foʻi ona faia faapea auā ua outou iloa ua matuā latalata mai lava le aso.”—Epe 10:24, 25.
MATI 15-21
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 11-12
“Aiseā e Manaʻomia ai Ona ʻAlofia le Uiga Faitio?”
Aua Neʻi Avea ma Ē Faalogologo ma Faagalogalo
20 O le toʻatele lava o Kerisiano e lē taitai ona lolo atu i feusuaʻiga lē mamā. Peitaʻi, e manaʻomia ona tatou faaeteete ina ia tatou lē uia se ala e taʻitaʻia atu ai i se uiga muimui lea e mafai ona iʻu ina lē finagalo malie mai ai le Atua. Ua timaʻi mai Paulo i a i tatou: “Aua foi tatou te faaonoono i le Alii [“Ieova,” NW], pei ona faaonoono o isi o [le fanauga a Isaraelu], ma fano ai i gata. Aua foi tou te muimui, pei ona muimui o isi o i latou, ma fano ai i le na te fasiotia.” (1 Korinito 10:9, 10, LF) Na muimui le fanauga a Isaraelu iā Mose, Arona ma le Atua, i le faitio e faatatau i le manai lea na saunia faavavega. (Numera 16:41; 21:5) Pe na itiiti atu le tigā o le finagalo o Ieova i a latou muimuiga, na i lo o le tigā i a latou faitaaga? Ua faailoa mai e le tala faale-Tusi Paia le feoti o le toʻatele o tagata muimui ona o gata. (Numera 21:6) I se taimi muamua atu, e silia ma le 14,700 tagata muimui ma fouvale na faaumatia. (Numera 16:49) O lea la, seʻi aua neʻi o tatou tofotofoina le onosaʻi o Ieova e ala i le lē faaaloalo i ana sauniuniga.
ʻAua Lava Neʻi Muimui’
7 Pagā se suiga ua iai uiga o Isaraelu! Muamua sa latou lotofaafetai ma talisapaia le faasaʻolotoina o i latou mai Aikupito ma le laveaʻiga i le Sami Ulaula; lea na latou usuina ai pese o viiga iā Ieova. (Esoto 15:1-21) Peitaʻi, ina ua feagai ma tulaga lē sologa lelei i le toafa aemaise le fefefe i tagata Kanana, na suia atoa ai le agaga faafetai o tagata o le Atua, i se agaga lē faamalieina. Nai lo o le faafetaia o le Atua mo lo latou saʻolotoga, sa latou tuuaʻia o ia i lo latou manatu faapea o ia ua māfua ai ona latou matitiva ma lē tagolima. O lo latou muimui, ua faailoa mai ai le leai o se talisapaia mo sauniuniga a Ieova. E lētioa a fetalai mai o ia: “Ou te faapalepale ea seʻia afea i lenei faapotopotoga leaga, o i latou lava o ē muimui mai iā te aʻu?”—Numera 14:27; 21:5.
it-2 719 ¶4
Finauga
Muimui. O le muimui e faalotovaivaia ai ma tupu ai le fevaevaeaʻi. E leʻi leva ona taʻitaʻieseina e Ieova Isaraelu mai i Aikupito, ae latou muimui loa faasaga iā te ia ma vaavaai masei i le taʻitaʻiga na saunia e Ieova, e ala mai i ana auauna o Mose ma Arona. (Eso 16:2, 7) O a latou faitioga na lotovaivai ai Mose ma talosaga atu ai iā Ieova ia oti. (Nu 11:13-15) E ono lamatia le ola o lē o loo muimui ona o le iai o lena uiga. Na silasila Ieova i muimuiga a le nuu o Isaraelu na faia iā Mose, e tusa o loo latou fouvale i Lana taʻitaʻiga. (Nu 14:26-30) O le toʻatele na maliliu ona o le vaavaai masei.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 309
Manai
Faamatalaga. O le manai e “paʻepaʻe e pei o le fatu o le koriano” ma e “foliga” e pei o le petala. E tai pei o se gaʻo kilia e taitutusa ma se penina. O lona tofo e tai pei o “falaoa mafolafola ua iai le meli,” po o se “falaoa suamalie ua iai sina suāuu.” Pe a uma ona olo i se maa olo pe tuʻi i se tanoa, ona saka loa lea pe faia ai se keke ma ave e tao.—Eso 16:23, 31; Nu 11:7, 8.
MATI 22-28
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 13-14
“Tatou te Lototetele Ona o le Faatuatua”
Ua Loto Tele Ona o le Faatuatua ma le Mataʻu i le Atua
5 Peitaʻi o le isi toʻalua o na tagata vāai o Iosua ma Kalepo, sa naunau lava e ulu i le Nuu Folafolaina. Na la faapea atu e uiga i tagata Kanana, o “mea e ʻai mā tatou; ua mavae lo latou mamalu iā te i latou, a o loo iā te i tatou Ieova; aua tou te matataʻu iā te i latou.” (Numera 14:9) Pe na mautinoa naʻuā Iosua ma Kalepo? E leai. Na la molimauina faatasi ma le nuu atoa, le mana o Ieova a o faalumaina le nuu malosi o Aikupito ma o latou atua, e ala i Mala e Sefulu. Ona latou vaaia lea o le faaumatiaina e Ieova o Farao ma lana ʻautau i le Sami Ulaula. (Salamo 136:15) E manino mai la le leai o se faamolemolega a tagata vāai e toʻa sefulu ma isi na taaʻina ai. Na fetalai atu Ieova ma le ootia o lona finagalo: “E ui lava i faailoga uma ua ou faia iā te i latou, a e latou te lē faatuatua lava iā te aʻu seʻia afea?”—Numera 14:11.
6 Na fetalai tuusaʻo Ieova i le pogai o le faafitauli, o lo latou palaaai na iloa ai le leai o so latou faatuatua. Ioe, e iai le sootaga o le faatuatua ma le loto tele. O le mea lea na tusi ai le aposetolo o Ioane e uiga i le faapotopotoga Kerisiano ma la latou taua faaleagaga: “O lenei foʻi le manumalo e manumalo ai i le lalolagi, o lo tatou faatuatua lava.” (1 Ioane 5:4) I aso nei, o le faatuatua e pei o Iosua ma Kalepo, ua oo ai ina talaʻia le tala lelei o le Malo i le lalolagi aoao e le silia i le valu miliona o Molimau a Ieova, o ē matutua ma ē o talavou, o ē malolosi ma ē o vaivai. E leai se fili ua mafai ona taofia lenei ʻautau malosi ma loto tele.—Roma 8:31.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 740
Le Laueleele na Tuuina Atu e le Atua Iā Isaraelu
O LE laueleele lea na avatu e le Atua iā Isaraelu o se laueleele lelei. Ina ua auina atu e Mose sipai e vaavaai le Nuu Folafolaina ma mataʻitu fua o le laueleele, na latou aumaia mati, rimoni, ma le fuifui vine telē lea na amoina e ni tamāloloa se toʻalua. E ui na latou toe foʻi mai ma le fefefe ona o le vaivai o le faatuatua, ae na faapea mai le latou lipoti: “E moni o loo tafe le suāsusu ma le meli” i le laueleele na e auina atu i ai i matou.—Nu 13:23, 27.
MATI 29–APERILA 4
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 15-16
“Ia Faaeteete i le Faamaualuga ma le Soona Mautinoa Naʻuā”
Po o Silafia Oe e Ieova?
12 Peitaʻi, a o agaʻi atu le nuu o Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga, na manatu Koru o loo iai ni faafitauli i faatulagaga a le Atua. O lea na ʻau atu ai isi alii tāua o le nuu e toʻa 250 iā Koru ma taumafai e faia ni suiga. Atonu sa mautinoa naʻuā Koru ma isi e faatatau i la latou faiā ma Ieova. Na latou faapea atu iā Mose: “Ua matou fiu iā te oulua, auā e paia le faapotopotoga atoa ma ua faatasi Ieova ma i latou.” (Nu. 16:1-3) Maʻeu se uiga o le faamaualuga ma le mautinoa naʻuā! Na faapea atu Mose iā i latou: “O le a faailoa mai . . . e Ieova po o ai lē e fai mo ia.” (Faitau le Numera 16:5.) E oo ane i le iʻuga o le aso na sosoo ai, ua fasiotia Koru ma i latou uma na fouvale faatasi ma ia.—Nu. 16:31-35
Po o Silafia Oe e Ieova?
11 E matuā tuufaafeagai lava Mose ma Koru, pe a oo i le tulaga o le faaalia o le faaaloalo mo faatulagaga ma faaiʻuga a Ieova. Na iai se sootaga o a la gaoioiga, i le auala na silasila ai Ieova iā i laʻua. O Koru o se sā Levī mai le aiga o Koato, ma sa ia mauaina le tele o faaeaga, lea atonu na aofia ai le vaai i le faasaoina atu o le nuu mai le Sami Ulaula, le lagolagoina o le faamasinoga a Ieova i tagata lē usiusitaʻi o Isaraelu i le Mauga o Sinai, ma le faia o se vaega i le feaveaʻiina o le atolaau o le feagaiga. (Eso. 32:26-29; Nu. 3:30, 31) E foliga mai sa faamaoni o ia iā Ieova mo le tele o tausaga, ma na maufaatuatuaina ai o ia e le toʻatele o tagata i le togālauapi o Isaraelu.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Mautinoa ua Faamuamua Mea e Ao Ona Faamuamua!
E sili atu ona matuiā le silafaga a Ieova i le mataupu. Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea: “Ona fetalai mai ai lea o Ieova ia Mose, ʻE matuā fasiotia le tagata.’” (Numera 15:35) Aiseā na matuā matuiā ai ia Ieova lenei mea na faia e le tamāloa?
E ono aso e tatau ai i tagata ona fai ai fafie ma saunia ai mea latou te manaʻomia e pei o meaʻai, lavalava, ma fale. A o le aso lona fitu sa tatau ona tuuina atu atoatoa mo o latou manaʻoga faaleagaga. Sa lē sesē le fai fafie, ae na sesē le faaaogāina o le taimi sa tatau ona faataatia ese mo le tapuaʻiga ia Ieova e fai fafie ai. E ui lava e lē o toe nonofo Kerisiano i lalo o le Tulafono Faa-Mose, ae pe e lē aʻoaʻo mai ai ea e lenei mea na tupu ia i tatou se lesona ina ia faatulaga saʻo mea e tatau ona tatou faamuamua i aso nei?—Filipi 1:10.
APERILA 5-11
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 17-19
ʻE Fai Aʻu ma Ou Tofi’
Po o Fai Ieova ma Ou Tofi?
9 Seʻi manatu i le ʻau sa Levī, o ē e leʻi maua so latou tofi o le laueleele. Ona sa avea le tapuaʻiga mamā ma o latou taulaʻiga autū, na tatau ai ona latou faalagolago atu iā Ieova e tausia i latou, o lē na fetalai mai iā i latou: “E fai aʻu ma au vaega.” (Nu. 18:20) E ui e tatou te lē o auauna i se malumalu faaletino e pei ona faia e ositaulaga ma le ʻau sa Levī, ae e mafai ona tatou faataʻitaʻi i le agaga sa iā i latou, o le mautinoa lea e tausia e Ieova i tatou. A o tulata atu i le iʻuga, e tatou te faatalitalia o le a atili ona faigatā le olaga mo i tatou, o ē o loo tumau ona lē avea ma vaega o le lalolagi a Satani. O lea ua atili ai ona matuā tāua ona tatou faatuatuaina le Atua e na te tausia i tatou.—Faaa. 13:17.
O Ieova o Loʻu Tofi Lea
4 O le ā le uiga o lenā tofiga mo le ʻau sa Levī? Na fetalai Ieova o le a avea o ia ma o latou tofi, o lona uiga, nai lo le mauaina o se tofi o le laueleele, ua tuu mai iā i latou se faaeaga o le auaunaga e matuā tautele. O lo latou tofi o le avea lea ma “ositaulaga iā Ieova.” (Iosua 18:7) Ua taʻu mai i fuaiupu o loo siʻomia ai le Numera 18:20, e leʻi faapea na tuua ai i latou i se tulaga matitiva i le itu faaletino. (Faitau le Numera 18:19, 21, 24.) Sa tatau ona avatu i le ʻau sa Levī, “le tasi vaesefulu o mea i Isaraelu, e fai ma tofi ona o la latou galuega.” E latou te mauaina le 10 pasene mai i fua o le laueleele o Isaraelu ma lafu manu, pe afai ua faateleina a latou lafu. Ae o le mea sa tatau ona fai e le ʻau sa Levī, ia toe foaʻi atu le sefuluaʻi o mea na latou mauaina, “o mea uma e sili ona lelei,” ina ia lagolagoina ai le faiva faaositaulaga. (Nu. 18:25-29) Sa tuu atu foʻi i ositaulaga “foaʻi paia uma,” ia sa aumaia e le fanauga a Isaraelu i le Atua i le mea e tapuaʻi atu ai iā te ia. O lea la, sa iai māfuaaga lelei na tatau ai i ē na auauna i le faiva faaositaulaga, ona talitonu o le a tausia e Ieova i latou.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Masima—O se Oloa Tāua
Ua avea foʻi le masima ma faailoga o le mautū ma le tumau. O lea, i le Tusi Paia sa taʻua le feagaiga e tumau o “le feagaiga masima,” e masani ona aai faatasi tagata o loo faia le feagaiga, ma e iai i inā ma le masima, e faamautūina ai le feagaiga. (Numera 18:19) I lalo o le Tulafono Faa-Mose, sa tatau ona faaopoopo le masima i taulaga sa ofoina i le fata faitaulaga, ma e lē taumatea o loo faailoa ai le tuusaunoa mai le faaleagaina po o le pala.
APERILA 12-18
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 20-21
“Ia Faatumauina Lou Agamalu pe a Feagai ma Popolega”
Ia Saʻili le Agamalu ma Faafiafia Ieova
19 O le a tatou ʻalofia ai le faia o le tele o mea sesē. Seʻi toe mafaufau i le faaaʻoaʻoga a Mose. E tele tausaga na ia faaalia ai le agamalu ma faafiafia le finagalo o Ieova. Ae ina ua lata ina faaiʻu le savaliga a le nuu mo le 40 tausaga i le toafa, na lē faaalia ai e Mose le agamalu. O le taimi lea e leʻi leva ona maliu lona tuafafine. E lē taumatea o ia lea na faasaoina le ola o Mose i Aikupito, ma sa tanu o ia i Katesa. Ua toe faitio foʻi le nuu ma faapea mai e leʻi lelei le auala na tausia ai i latou. Na “misa tagata ma Mose” i le leai o se vai e feinu ai. E ui i vavega uma na faia e Ieova e ala iā Mose ma le taʻitaʻiga alofa a Mose mo le tele o tausaga, ae na faitio lava le nuu. E lē gata sa latou faitio e faatatau i le leai o se vai, ae sa latou faitioina foʻi Mose, e peiseaʻī o ia ua māfua ai ona latou galala i le fia feinu.—Nu. 20:1-5, 9-11.
Ia Saʻili le Agamalu ma Faafiafia Ieova
20 O le ita tele o Mose na mou ese ai ona uiga toʻafilemu. Nai lo o le usitaʻia o le faatonuga a Ieova ina ia tautala atu i le papa, ae na ia tautala ma le ita i le nuu ma faapea atu o le a ia faia se vavega. O lea, na ia tā faalua ai le papa ma ua tafe mai ai le vai. Ioe, o le faamaualuga ma le ita o Mose na ia faia ai lenā mea sesē matuiā. (Sala. 106:32, 33) E na o sina taimi e leʻi faaalia ai e Mose le agamalu, ae na lē faatagaina ai o ia ina ia ulu atu i le Nuu Folafolaina.—Nu. 20:12.
21 E iai lesona tāua e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu. Muamua, e tatau ona faia pea a tatou taumafaiga ina ia faatumauina lo tatou agamalu. Pe a tatou lē faia faapea, e vave ona toe aliaʻe o tatou uiga faamaualuga, ma tatou faia ai faamatalaga ma gaoioiga e lē atamai. Lua, pe a lofitūina i tatou i popolega, e faigatā ona tatou faaalia le agamalu. O lea, e tatau ai ona tatou taumafai malosi e faaalia le agamalu, e tusa pe e lofitūina i tatou i popolega.
O se Faamasino e Faia Pea le Mea Tonu
Muamua, e leʻi fetalai atu le Atua iā Mose e tautala i tagata, pe faamasinoina le ʻaufouvale. Lona lua, e leʻi faamamaluina e Mose ma Arona le Atua. Na fetalai le Atua: “Na oulua lē . . . faapaiaina ai aʻu.” (Nu. 20:12) I le faapea atu o Mose, “ma te faatafeina mai ea le vai,” sa foliga mai o laʻua na faia le vavega ae lē o le Atua. Lona tolu, na talafeagai ma isi faaiʻuga na faia muamua e le Atua. E leʻi faatagaina e le Atua le tupulaga muamua o tagata fouvale e ulu atu i Kanana, ma e tutusa foʻi ma lana faaiʻuga ua faia iā Mose ma Arona. (Numera 14:22, 23) Lona fā, o Mose ma Arona o ni taʻitaʻi o Isaraelu. O ē ua iai tofiga e tele, e tele mea e tāpā e le Atua mai iā i latou.—Luka 12:48.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pe e Tutusa Lau Vaaiga i Vaivaiga o Tagata ma le Silasila a Ieova?
12 Sa ono mafai ona faasala e Ieova Arona i nei mea uma i lenā lava taimi. Peitaʻi, sa silafia e Ieova o Arona e lē o se tagata leaga, e ui lava e iai taimi sa sesē ai. E foliga mai sa avea tulaga faigatā po o taaʻiga mai i isi, ma itu na liliuese ai Arona mai i le ala saʻo. Peitaʻi, ina ua faailoa atu i ai ana mea sesē, sa vave ona ia taʻutino ona sesē ma talia le fautuaga a Ieova. (Eso. 32:26; Nu. 12:11; 20:23-27) Sa taulaʻi atu Ieova i le faatuatua ma le salamō o Arona. I senituri mulimuli ane, sa manatua pea Arona ma lona aiga o ni auauna faamaoni a Ieova.—Sala. 115:10-12; 135:19, 20.
APERILA 19-25
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 22-24
“Na Liliu e Ieova le Malaia i Faamanuiaga”
Folafola Atu “le Tala Lelei E Uiga Iā Iesu”
5 I aso nei, e ui i le sauāina o tagata o le Atua, ae e lē o mafai ona taofia ai la latou talaʻiga e pei lava o le uluaʻi senituri. O le mea moni, o le tele o taimi e ave faamalosi ai Kerisiano mai i lea nofoaga i lea nofoaga—a lē o le tuuina atu i falepuipui, po o le avatu faamalosi i isi atunuu—ma ua fesoasoani lenā i le faaooina atu o le feʻau o le Malo i tagata o na oganuu fou. O se faataʻitaʻiga, i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa mafai e Molimau a Ieova ona avatu se molimau mataʻina i nofoaga o faasalaga a Nazi. Na faapea mai se tagata Iutaia na feiloaʻi ma Molimau i inā: “O le tumau faamaoni o pagota Molimau a Ieova, na ou talitonu ai e faavae lo latou faatuatua i le Tusi Paia, ma na iʻu ina avea ai aʻu ma Molimau a Ieova.”
it-2 291
Gaoioiga Valea
Gaoioiga Valea e Tetee ai Iā Ieova. Na gaoioi i se auala valea le perofeta o Palaamo e valoia le malaia o le a oo iā Isaraelu, ina ia maua ai ni tupe mai iā Palako le tupu o tagata Moapi. Peitaʻi, na faalēaogāina ma taofia e Ieova ana taumafaiga. Na tusi le aposetolo o Peteru: “O se asini e leai se leo, a ua tautala mai i le leo o se tagata, ma faasalaveia ai le gaoioiga valea a le perofeta.” O le gaoioiga valea a Palaamo, na faaaogā ai e le aposetolo le upu Eleni pa·ra·phro·niʹa lea e maua ai le manatu “o se tagata ua faalētonu le mafaufau.”—2Pe 2:15, 16; Nu 22:26-31.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Numera
22:20-22—Aiseā na matuā toʻasā ai Ieova iā Palaamo? Na taʻu atu e Ieova i le perofeta o Palaamo e lē tatau ona ia alu atu e fetuu i tagata Isaraelu. (Numera 22:12) Ae peitaʻi, na ō atu le perofeta ma tagata a Palako ma le faanaunauga e fetuu iā Isaraelu. Sa manaʻo Palaamo e faafiafia le tupu o Moapi ma maua mai ai se taui mo ia. (2 Peteru 2:15, 16; Iuta 11) E ui lava la ina faamalosia Palaamo e faamanuia iā Isaraelu na i lo o le fetuuina o i latou, ae ina ia faafiafia le tupu, na ia fautua atu ai ina ia faaaogā fafine e tapuaʻi iā Paala e mailei mai tane o Isaraelu. (Numera 31:15, 16) O le pogai lenā o le toʻasā tele o Ieova iā Palaamo, ona o lona matuā matapeʻapeʻa.
APERILA 26–ME 2
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NUMERA 25-26
“Le Gaoioiga a le Tagata e Toʻatasi na Maua ai e le Toʻatele Aogā”
“Ia Sosola Ese i le Faitaaga”
UA ALU atu se tagata faifaiva i se nofoaga e maua ai ituaiga o iʻa e manaʻo i ai. Ua ia filifili le maunu ma lafo lana ofe i le sami. Ua ia faatalitali ma le onosaʻi, ma ina ua ʻai le maunu, ua ia seʻi faafuaseʻi lana ofe ma ua mau le mātau i le gutu o le iʻa, ma maua ai loa lana iʻa.
2 I se tulaga talitutusa, e mafai foʻi ona maileia tagata. O se faaaʻoaʻoga, na toetoe a ulu atu Isaraelu i le Nuu Folafolaina ina ua latou tolauapi i Fanua Laugatasi o Moapi. Na folafola e le tupu o Moapi o le a ia avatu tupe e tele i se tamāloa e igoa iā Palaamo, pe afai e na te faamalaiaina Isaraelu. Mulimuli ane, na maua e Palaamo se auala e faamalaia ai e Isaraelu i latou lava. Sa ia filifilia ma le faaeteete le maunu. Na ia auina atu fafine talavou Moapi i le mea na tolauapi ai Isaraelu, ina ia faatosina i tamāloloa Isaraelu.—Numera 22:1-7; 31:15, 16; Faaaliga 2:14.
“Ia Sosola Ese i le Faitaaga”
4 Aiseā e matuā toʻatele ai tagata Isaraelu na aafia i le mailei a Palaamo? Talu ai e na o o latou faanaunauga manatu faapito lava na mafaufau i ai, ae na galo iā i latou mea uma na faia e Ieova mo i latou. E tele māfuaaga na tatau ai ona faamaoni tagata Isaraelu i le Atua. Na ia faasaʻolotoina i latou mai i le nofo pologa i Aikupito, fafaga i latou i le toafa, ma avatu ma le saogalemu i tuaoi o le Nuu Folafolaina. (Eperu 3:12) Peitaʻi, na tosina atu i latou i le faia o feusuaʻiga lē mamā. Na tusi le aposetolo o Paulo: “Aua foʻi neʻi faaauau ona tatou faitaaga, e pei ona faitaaga o nisi o i latou, ma fano ai.”—1 Korinito 10:8.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 359 ¶1-2
Tuaoi
E lua ni mea moni na faatautaia ai le auala na vaevaeina ai le laueleele i ituaiga taʻitasi: o le iʻuga o le vili ma le toʻatele o le ituaiga. O le vili e na te faasinoina le vaega o le laueleele mo ituaiga eseese. O lena auala na iloa ai le tofi o se ituaiga i le laueleele, a lē o le itu i Mātū, le itu i Saute, le itu i Sisifo, po o le itu i Sasaʻe i le talafatai pe i vaega maugā. O le iʻuga o le vili e mai iā Ieova ma na faia ina ia puipuia ai ituaiga mai i le fuā po o le femisaaʻi. (Fat 16:33) E tusa ai ma lenei auala, na taʻitaʻia foʻi e le Atua mea na tutupu i ituaiga taʻitasi ina ia ōgatusa ma le valoaga faagaeeina, na valoia e le augātamā o Iakopo a o leʻi maliu lea e faamauina i le Kenese 49:1-33.
Pe a māeʻa ona faasino mai e le vili le itulagi o le fanua mo se ituaiga, ona fua loa lea o le telē o le laueleele e ala i le faaaogā o le mea moni lona lua: le toʻatele o le aofaʻi o tagata. “E ao ona outou vaevaeina le laueleele iā te outou lava, e fai ma fanua e tusa ma o outou aiga e ala i le faia o le vili. O le aiga e toʻatele e ao ona outou faateleina lo latou tofi, ma o le aiga e toʻalaiti, e ao ona outou faaitiitia lo latou tofi. O le mea ua faasaga i ai le vili mo ia, o le fanua lenā e fai mo ia.” (Nu 33:54.) E tumau pea le itulagi ua tofia i ai se ituaiga e tusa ai ma le vili, ae e mafai ona fetuunaʻi le telē o le fanua. O lea, ina ua iloa e telē le fanua na maua e Iuta, na faaitiitia ona fanua e ala i le toe tofia o isi vaega mo le ituaiga o Simeona.—Ios 19:9.