Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi01 itu. 3-5
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 13—1 Nofoaiga a Tupu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 13—1 Nofoaiga a Tupu
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 8
  • Tamaʻi Ulutala
  • LE POGAI E AOGĀ AI
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 8
bsi01 itu. 3-5

Tusi o le Tusi Paia Numera 13—1 Nofoaiga a Tupu

Lē na Tusia: Esera

Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema (?)

Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 460 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: Mai i le iʻuga o le 1 Nofoaiga a Tupu 9:44: 1077–1037 T.L.M.

1. O ā auala ua avea ai le Nofoaiga a Tupu Muamua o se vaega matuā manaʻomia ma aogā o faamaumauga tauatua?

PE O le Nofoaiga a Tupu Muamua ea ua na o se faasologa o tala i gafa e aunoa ma se mea e faaosofia ai le naunau e manatunatu i ai? Pe ua na o se toe tusiaina o mea o loo i tusi o Samuelu ma Tupu? E matuā leai lava! O se vaega matuā manaʻomia lenei ma o se faamalamalamaga o le faamaumauga tauatua—sa matuā manaʻomia i aso na tusia ai i le toe faatulagaina o le nuu ma lana tapuaʻiga, ma e matuā manaʻomia ma aogā i le faaaliaina mai o se ata o le tapuaʻiga tauatua mo aso mulimuli ane ai, e aofia ai ma aso nei. O loo i le Nofoaiga a Tupu Muamua nisi o faaupuga e sili ona matagofie o viiga o Ieova o loo maua i le Tusi Paia uma lava. O loo saunia ai ni faataʻimuaga matagofie o le Malo amiotonu o Ieova, ma o le a maua aogā pe a suʻesuʻeina e i latou e faamoemoe i lena Malo. Sa faatāuaina tusi e lua o Nofoaiga a Tupu e tagata Iutaia atoa ai ma Kerisiano i le faagasolo mai o taimi. Sa viiviia e le tagata faaliliu o le Tusi Paia e suafa ia Ierome ia le Nofoaiga a Tupu Muamua ma le Lua lea na ia manatu ai i nei tusi o se “aotelega o le Feagaiga Tuai” ma na ia faalauiloa ai e faapea “o nei tusi e matuā aogā tele ma tāua, o lea, o sē e manatu faapea o ia ua masani lelei ma tusitusiga paia, ae e na te lē iloaina nei tusi, ua ia faasesēina ai ia lava.”a

2. Aiseā na tusia ai Nofoaiga a Tupu?

2 E foliga mai sa avea muamua tusi e lua o Nofoaiga a Tupu ma tusi e tasi, po o se tusi tāʻai, lea na mulimuli ane vaevaeina mo le faafaigofieina. Aiseā na tusia ai Nofoaiga a Tupu? Manatu i le faatulagaga. Ua 77 tausaga muamua atu talu ona uma le faaaunuuaina i Papelonia. Ua toe nofoia e tagata Iutaia lo latou nuu. Peitaʻi, sa iai se tulaga lamatia i le malumalu na toe fausia i Ierusalema, o le see ese lea mai le tapuaʻiga a Ieova. Sa faatonuina Esera e le tupu o Peresia e na te tofia faamasino ma ē e aʻoaʻoina le tulafono a le Atua (faapena foʻi ma tulafono a le tupu) ma ia faamatagofieina le maota o Ieova. Sa manaʻomia faasologa saʻo o gafa ua tusitusia ina ia faamautinoa ai e na o tagata lava ua faamaonia e avea ma ositaulaga ma ia faamautinoa ai foʻi ia tofi o ituaiga, lea o le a lagolagoina le ʻauositaulaga. E tusa ai ma valoaga a Ieova e faatatau i le Malo, sa matuā tāua foʻi ona iai se faamaumauga manino ma le maufaatuatuaina o le gafa o Iuta ma Tavita.

3. (a) O le ā sa naunau Esera ma faapogaia tagata Iutaia ina ia iloa? (e) Aiseā sa ia faamatilatila ai le talafaasolopito o Iuta, ma na faapefea ona ia faamamafa le tāua o le tapuaʻiga mamā?

3 Sa matuā faanaunau lava Esera e toe faagaeetia tagata Iutaia toe faafoʻisia, ina ia ala mai i lo latou tulaga lē manatu mamafa ma faapogaia i latou ia iloa e faapea o i latou moni lava o suli o le agalelei faifua o Ieova ua folafolaina i le feagaiga. O lea la, i Nofoaiga a Tupu, sa ia faataatia atu ai ia i latou se tala atoa o le talafaasolopito o le nuu, atoa ai ma le amataga mai o le fanau a tagata, amata mai lava i le uluaʻi tagata, o Atamu. Ona o le malo o Tavita sa avea ma taulaʻiga o manatu, na ia faamatilatila mai ai la le talafaasolopito o Iuta, e toetoe lava a aunoa ma le taʻua o le faamaumauga o le malo o ituaiga e sefulu lea e aunoa ma se mea lelei e mafai ona taʻua. Sa ia faamatalaina mai ia tupu sili atu ona lelei o Iuta a o auai i le fausia po o le toe fausiaina o le malumalu ma taʻimua ma le maelega i le tapuaʻiga i le Atua. Sa ia faasino mai i agasala faalelotu ia na māfua ai le paʻū o le malo, ae sa ia faamamafaina foʻi folafolaga a le Atua mo le toe faafoʻisiaina. Sa ia faamamafa le tāua o le tapuaʻiga mamā e ala i le taulaʻi atu o manatu i le tele o auʻiliʻiliga e faatatau i le malumalu, o ona ositaulaga, o sā Levī, o fatupese, ma le tele lava o isi mea. E mautinoa sa matuā faalaeiauina ai lava tagata Isaraelu i le iai o se faamaumauga faaletalafaasolopito lea sa taulaʻi atu i le māfuaaga o lo latou toe faafoʻisia mai i le tafeaga—le toe faafoʻisiaina o le tapuaʻiga ia Ieova i Ierusalema.

4. O ā ni faamaoniga e manatu ai o Esera le tusitala o Nofoaiga a Tupu?

4 O le ā se faamaoniga e faapea o Esera na tusia le Nofoaiga a Tupu? O fuaiupu mulimuli e lua o le Nofoaiga a Tupu e Lua e tutusa lelei ma fuaiupu amata e lua o le Esera, ma e gata le Nofoaiga a Tupu e Lua i le ogatotonu o le fuaiupu lea o loo faauma i le Esera 1:3. O le tusitala la o Nofoaiga a Tupu o ia foʻi lena na tusia le Esera. E faamaonia atili foʻi lenei mea i le tutusa o le auala o loo tusia ai, le gagana, o faaupuga, ma le sipelaina o Nofoaiga a Tupu ma le Esera. O nisi o faaupuga i tusi nei e lua e lē maua lava i se isi tusi o le Tusi Paia. O Esera la, lē na tusia le tusi o Esera, o ia foʻi lea na tusia Nofoaiga a Tupu. E lagolagoina lenei faaiʻuga e talatuu a Iutaia.

5. O ā ni agavaa faaleagaga ma faaletino o Esera?

5 E leai se tasi sa sili ona agavaa e tuufaatasia lenei talafaasolopito moni aʻiaʻi ma saʻo na i lo Esera. “Auā na saunia e Esera lona loto e saili i le tulafono a Ieova ma fai ai, ma aʻoaʻo atu i Isaraelu i le tulafono, ma faamasinoga.” (Esera 7:10) Sa fesoasoani Ieova ia te ia e ala i le agaga paia. Sa mātauina e le pule o le lalolagi mai Peresia le iai o le atamai o le Atua ia Esera ma tofia atu ai loa ia te ia e pule i le tele o mea i le itumalo o Iuta. (Esera 7:12-26) Ina ua faaauupegaina la i le pule tauatua ma le pule mai le malo, sa ono mafai e Esera ona aoaoina ma tuufaatasia ana faamatalaga mai i tusitusiga sili ona lelei sa mafai ona maua.

6. Aiseā tatou te ono mautinoa ai i le saʻo o le Nofoaiga a Tupu?

6 Sa avea Esera o se tagata saʻiliʻili loloto uigaese. Sa ia suʻesuʻea ma saʻiliʻilia faamaumauga ua leva o le talafaasolopito o Iutaia ia sa tuufaatasia e perofeta maufaatuatuaina o ē sa soifua a o tutupu ia mea, atoa ma mea na tuufaatasia e ofisa o le malo ma i latou sa tausia tala faamaumauina a le lautele. O nisi o tusitusiga sa ia tagaʻi i ai atonu o ni tusi faalemalo mai i Isaraelu ma Iuta, o ni faamaumauga i gafa o aiga, o talafaasolopito sa tusia e perofeta, atoa ma ni tusi sa i ulu o ituaiga po o ulu o aiga. Sa faasino mai e Esera e lē itiiti mai i le 20 o na puna o faamatalaga.b E ala i le faasino i nei puna maʻoti, na tuu atu ai e Esera i se auala faamaoni le avanoa i tagata i lona vaitaimi e siaki ai faamaumauga na ia faaaogāina pe afai latou te mananaʻo e faia faapea, ma o se tasi lenei o faamaoniga malosi i le moni aʻiaʻi ma le maufaatuatuaina o lana faamatalaga. E mafai foʻi e i tatou i aso nei ona mautinoa le saʻo o tusi o le Nofoaiga a Tupu i le māfuaaga lava e tasi sa mautinoa ai tagata Iutaia i aso o Esera.

7. O anafea na tusia ai Nofoaiga a Tupu, o ai sa manatu i ai e moni aʻiaʻi, ma o le ā le vaitaimi o loo aofia ai?

7 Talu ai o Esera na “alu ae nai Papelonia” i lona fitu o tausaga o le nofoaiga a le tupu Peresia o Aretaseta Logimase, i le 468 T.L.M., ma e leai ni faamaumauga a Esera o taʻua ai le taunuu atu mataʻina o Neemia i le 455 T.L.M., sa ao la ona māeʻa ona tusia Nofoaiga a Tupu i le vā o ia tausaga, atonu pe tusa o le 460 T.L.M., i Ierusalema. (Esera 7:1-7; Nee. 2:1-18) Sa talia e tagata Iutaia i aso o Esera Nofoaiga a Tupu o se vaega moni lava o ‘Tusi Paia uma lava ia e mai le agaga o le Atua ma e aogā.’ Sa latou taʻua le tusi o le Div·rehʹ Hai·ya·mimʹ, o lona uiga “O Mataupufai o Aso,” o lona uiga, o le talafaasolopito o aso po o taimi. Pe tusa o le 200 tausaga mulimuli ane ai, na taliaina ai e le ʻaufaaliliu o le Septuagint faa-Eleni ia Nofoaiga a Tupu o se vaega moni o le kanona o le Tusi Paia. Sa latou vaevaeina le tusi i vaega e lua ma talu ai sa manatu i ai e faaopoopo i tusi o Samuelu ma Tupu ia po o le Tusi Paia atoa sa iai i lena taimi, sa latou taʻua le tusi o le Pa·ra·lei·po·meʹnon, o lona uiga, “O Mea ua Lē Amanaʻia (E Leʻi Taʻua; Lē Aofia Ai).” E ui lava ina e lē talafeagai le igoa, ae na faaalia i la latou faiga e faapea sa latou manatu i Nofoaiga a Tupu e moni aʻiaʻi, ma o se Tusitusiga Paia na faagaeeina. A o sauniunia le Vulgate i le faa-Latina, na faatūina e Ierome le manatu: “Atonu e sili ai ona tatou taʻua [nei tusi] o le Khro·ni·konʹ o le talafaasolopito tauatua atoa.” E foliga mai o iinei na maua mai ai le taʻu “Chronicles” i le faa-Peretania po o “Nofoaiga a Tupu.” A taʻua se chronicle o se faamaumauga o mea na tutupu i le faasologa na tutupu ai. Ina ua uma ona taʻua le faasologa o ona gafa, ona taulaʻi patino atu lava lea o le Nofoaiga a Tupu muamua i le taimi o le tupu o Tavita, mai le 1077 T.L.M. seʻi oo i lona maliu.

LE POGAI E AOGĀ AI

22. Sa faapefea ona faalaeiauina tagata Isaraelu i aso o Esera e ala i le Nofoaiga a Tupu Muamua?

22 E anoanoaʻi aogā sa maua mai e tagata Isaraelu i aso o Esera mai i lana tusi. I le iai ia i latou o lenei talafaasolopito maopoopo atoa ma ona manatu manino ma le mautinoa, sa latou talisapaiaina le alofa mutimutivale o Ieova ia i latou ona o lona faamaoni i le feagaiga o le Malo sa osia ma le tupu o Tavita, atoa ai ma le taʻuleleia o Lona lava suafa. Ona sa faalaeiauina ai, sa mafai ona latou faia le tapuaʻiga mamā ia Ieova faatasi ai ma se maelega toe faafouina. Sa faamalosia e faamaumauga o gafa ia lo latou talitonuina o le ʻauositaulaga o ē sa auauna i le malumalu na toe fausia.

23. Sa faapefea ona faaaogāina e Mataio, Luka, ma Setefano ia le Nofoaiga a Tupu Muamua?

23 Sa matuā aogā tele foʻi le Nofoaiga a Tupu muamua i le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano. Sa mafai e Mataio ma Luka ona sii mai lona talaaga o gafa ina ia manino ona faamautūina e faapea o Iesu Keriso o le “atalii o Tavita” ma o le Mesia e iai le aiā faaletulafono. (Mata. 1:1-16; Luka 3:23-38) Ina ua faauma lana molimau faaiʻu, sa taʻua ai e Setefano le talosaga o Tavita e fausia se fale mo Ieova ma o Solomona na fausiaina. Ona ia faaalia lea e faapea “o le Silisili ese, e le afio o ia i malumalu e faia e lima,” ua faaalia ai o le malumalu i aso o Solomona sa faaataina ai mea e sili atu ona mamalu i le lagi.—Galu. 7:45-50.

24. O ā ni mea o le faaaʻoaʻoga mataʻina a Tavita tatou te ono faataʻitaʻia i aso nei?

24 Ae faapefea Kerisiano moni i aso nei? E ao ona ati aʻe ma faaolaola lo tatou faatuatua e le Nofoaiga a Tupu Muamua. E anoanoaʻi mea e mafai ona tatou faataʻitaʻia mai le faaaʻoaʻoga mataʻina a Tavita. I le matuā lē pei o Saulo lē faatuatua, sa ia fesili i le Atua i taimi uma lava! (1 No. 10:13, 14; 14:13, 14; 17:16; 22:17-19) I le aumaia o le atolaau a Ieova i Ierusalema, i ana salamo o viiga, i lona faamaopoopoina o sā Levī mo le auaunaga, ma i lona talosaga e fausia se fale mamalu mo Ieova, sa faaalia ai e Tavita lona faamuamua o Ieova ma le tapuaʻiga ia te Ia i lona manatu. (16:23-29) Sa aunoa o ia ma se faitio. Na te leʻi saʻilia foʻi ni faaeaga faapitoa mo ia ae sa na o le saʻili lava e fai le finagalo o Ieova. O lea la, ina ua tofia atu e Ieova le fausiaina o le fale i lona atalii, sa ia faatonu atu ma le lotoatoa lona atalii ma avatu lona taimi, lona malosi, atoa ma lona tamaoaiga i le sauniunia o le galuega lea o le a faataunuu pe a mavae lona oti. (29:3, 9) O se matuā faataʻitaʻiga matagofie lava lenei o le tuutoina atu!—Epe. 11:32.

25. O le ā le ituaiga talisapaia e faatatau i le suafa o Ieova ma le Malo e ono faagaeeina i tatou e le Nofoaiga a Tupu Muamua e fai?

25 Ona oo mai ai lea i le tumutumuga i mataupu faaiʻu. O le gagana matagofie lea sa viia ai e Tavita Ieova ma faamamaluina ai lona “suafa mamalu” e ao ona faagaeeina ai i tatou e talisapaia ma le olioli lo tatou faaeaga i aso nei o le faalauiloa atu o le mamalu o Ieova atoa ma lona Malo e ala ia Keriso. (1 No. 29:10-13) Tau ina ia pei lo tatou faatuatua ma le olioli o lea sa ia Tavita, a o tatou faailoa atu le faafetai mo le Malo e faavavau o Ieova e ala i le tuu atu o i tatou i le auaunaga ia te Ia. (17:16-27) Ma le mautinoa lava, ua faamamaluina atili na i lo se isi lava taimi e le Nofoaiga a Tupu Muamua ia le matua o le Tusi Paia, le Malo o Ieova e ala i lana Fanau folafolaina, ua tuua ai i tatou e faatalitali i nisi faailoaina mataʻina mai o fuafuaga a Ieova.

[Faaopoopoga i lalo]

a Clarke’s Commentary, Tusi II, itulau 574.

b Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 444-445.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga