4 “Kena,” o le Faailoga o le Faaumatiaga Aʻiaʻi
Eperu, גי הנם (geh hin·nomʹ, “vanu o Hinoma”) Eleni, γέεννα (geʹen·na); Latina, ge·henʹna;
O le uiga o le upu “Kena” o le “vanu o Hinoma,” o le upu Eleni lea mo le upu Eperu geh hin·nomʹ. O loo taʻua i le Iosua 18:16 le “vanu o Hinoma,” ae ua faapea mai le Septuagint o “Kena.” E 12 mau o loo taʻua ai lenā faaupuga i Tusitusiga Eleni, ma o le mau muamua o le Mataio 5:22. Ua faaaogā e le Faaliliuga a le Lalolagi Fou le upu “Kena” i mau uma nei e 12: Mataio 5:22, 29, 30; 10:28; 18:9; 23:15, 33; Mareko 9:43, 45, 47; Luka 12:5; Iakopo 3:6.
Na tū le vanu o Hinoma i le itu i sisifo ma sasaʻe o Ierusalema anamua. (Iosua 15:8; 18:16; Ieremia 19:2, 6) I pulega a tupu o Iuta i tausaga na mulimuli ane, na faia ai e tagata le tapuaʻiga i le tupua faapaupau o Moloka i le nofoaga lenā, lea na susunu ai tagata i le afi e fai ma taulaga iā te ia. (2 Nofoaiga a Tupu 28:3; 33:6; Ieremia 7:31, 32; 32:35) Na faaleaga e le tupu faamaoni o Iosia lenā vanu aemaise lava le mea na taʻua o Tofeta, ina neʻi toe faia ai tapuaʻiga faapena.—2 Tupu 23:10.
Na faapea mai se alii e poto i le aganuu Iutaia o David Kimḥi (1160?-1235?) a o ia faamatalaina le Salamo 27:13, e faatatau i le talafaasolopito o “Kehinoma”: “O se nofoaga e tū i le fanua e tuaoi ma Ierusalema, o se nofoaga matagā e lafo i ai otaota ma tino o manu mamate. Na faaauau foʻi ona mumū ai le afi e susunu ai mea leaga ma ponaivi o manu mamate. O le mea lea ua faatusaina ai le faasalaga o tagata amio leaga iā Kehinoma.”
O le vanu o Hinoma na tiaʻi ai lapisi ma susunu ai otaota o Ierusalema. Na lafo i ai tino o manu mamate e faaumatia i le afi, lea na sasaa i ai le vailaau o le teiō (o le upu Peretania o le sulphur) ina ia aasa ai le afi. Na lafo ai foʻi tino o pagota na faaoo i ai le faasalaga oti, o ē na manatu i ai tagata e lē tatau ona tanu faalelei i tuugamau. E faaumatia atoa i le afi tino o pagota ma manu pe a paʻuʻū saʻo i ai. Ae afai e paʻuʻū i autafa o le vanu, e faaauau ona ʻaina e ilo o latou tino pala seʻia oo ina pepē na ilo, ae e totoe na o ponaivi. Na manatu tagata e faapea, o le faasalaga aupito i mamafa le lafoina o le tino oti o se tagata i Kena. O le vanu la o Kena ma mea na tutupu ai, na maua mai ai le uiga faafaatusa o le ʻlepa afi ua mumū i le teiō.’—Faaaliga 19:20; 20:10, 14, 15; 21:8.
E leʻi lafoina ni manu ola po o ni tagata ola i Kena ina ia susunu ola pe faapuapuagatiaina. O le mea lea, e lē avea ai lenā vanu ma faatusa o se nofoaga e lē vaaia, e faapuapuagatia ai e faavavau tino o tagata i le afi, pe ʻaina foʻi e faavavau e ilo e lē pepē. Talu ai o tino o pagota na lafo i inā e leʻi tanumia i se tuugamau, lea ua fai ma faatusa o le faamoemoe o le toetū, na faaaogā ai e Iesu ma ona soo Kena e fai ma faatusa o le faaumatiaga e faavavau, ua tafiesea mai le lagi ma le lalolagi a le Atua, po o le “oti faalua,” o le faasalaga lea e faavavau.
O nei mea uma e ōgatusa ma uiga o Ieova o le faamasinotonu ma le alofa.—Faatusatusa i le Esoto 34:6, 7; 1 Ioane 4:8.