Po ua Lata Ina Lē Toe Maua se Suāvai?
E tusa ai ma le alagāupu Uzbek, “pe a leai se suāvai, e leai foʻi se ola.” O le a faapea mai nisi tagata popoto, ua taunuu lea alagāupu. I tausaga uma, e tusa ma le lua miliona tagata ua maliliu ona e lē o faia lelei mea e faaalu i ai otaota vale, ma le lē mamā o le suāvai, ma o le 90 pasene o i latou, o fanau.
O FAAPEFEA ona maua le tou suāvai e faaaogā? Pe e ki mai i le paipa? Po o pei o isi nuu, e mamao le mea e ki mai ai, e umi o tau faatali se laina umī o tagata ki vai, ona tau saʻesaʻe mai foʻi lea i le fale? Po o tele itula o le aso e alu i le tau laʻuina mai o vai auā tagamea ma meaʻai? O le tulaga lenā i le tele o atunuu! Na taʻua e Diane Raines Ward i lana tusi e faatatau i le lē lava o le vai e faapea, e 40 pasene tagata i le lalolagi o loo “laʻu a latou vai mai vaieli, o vaitafe ma vaituloto, po o vai e lepa i fafo o o latou fale.” I nisi atunuu, e oo i le ono itula o galulue fafine e laʻu mai vai mo o latou aiga, ma o fagu vai lapopoʻa e latou te amoina, a oo ina tutumu, e ova i le 40 pauna (20 kilo) le mamafa.
O le mea moni, e ova ma le tasi vaetolu o tagata o le lalolagi ua matuā afāina lava, ona o le faafitauli i le mauaina o le vai mamā, toe faalētonu le mea e faaalu i ai le otaota vale. E tusa ai ma le lipoti a le Faalapotopotoga a le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi, o Aferika le nuu ua sili ona leaga i lea tulaga, ma e tusa e 6 tagata mai le toʻa 10 e faalētonu faleese, ma ua “salalau atu ai le tele o siama eseese ma meaola ninii faalafuā mai otaota o tagata . . . i le suāvai, le palapala ma taumafa.” Ua avea lea tulaga “ma māfuaaga autū o le pipisi o le manava tatā, o le faamaʻi lona lua lea i le tele o tamaiti mai atunuu tau ati aʻe e maliliu ai, ma ua pipisi mai ai ma isi faamaʻi matuiā e iai maʻi manava o le cholera, ma le schistosomiasis, faapea ma le maʻi mata.”
Ua faatusaina le tāua o le vai i le tāua o le suāuu i lenei senituri lona 21. Ae o loo faamaʻimau e atunuu lenei mea tāua, ma ua tau leai se suāvai i o latou vaitafe tetele o loo tatafe i le sami. Ua faasolo ina mātūtū vaitafe tetele, ona o loo faaaogā vai mo faatoʻaga, faapea foʻi ma le liuausa o vaitafe e iai le vai o Colorado i Amerika i sisifo, le Yangtze i Saina, le Indus i Pakisitana, le Ganges i Initia, ma le Naila i Aikupito. O faapefea ona faaleleia le faafitauli? Ae o le ā le vaifofō moni?
[Pusa/Ata i le itulau 3]
UA FAALĒTONU LE SUĀVAI
◼ “I le tausaga e 1960, e lona fā i le lalolagi aoao le telē o le vaituloto o Aral Sea, o loo i Asia Tūtotonu. Ae e oo ane i le 2007, toe 10 pasene le vai o loo totoe ai.”—Scientific American.
◼ E “mataʻutia le vave” ona laiti vai tetelē o Amerika ma Kanata—o Vai Tuloto o Erie, Huron, Michigan, Ontario, ma Superior—The Globe and Mail.
◼ Na iai se taimi na lava ai le araisa mai fale teu araisa i Deniliquin i Ausetalia, e fafaga ai tagata e 20 miliona. Peitaʻi ane, na tapunia le fale iā Tesema 2007, ona na lē toe mafai ona sapalai mai e le ʻau faifaatoʻaga le 98 pasene o le araisa. Aiseā? “Ona ua ono tausaga o le lāmala.”—The New York Times.
[Ata]
O se vaa ua paʻulia i le Aral Sea
[Ē Ana le Ata]
© Marcus Rose/Insight/Panos Pictures
[Pusa/Faafanua i le itulau 4]
“FAASOLO INA MĀTŪTŪ VAITAFE MA ĀLIA”
“O tagata e malaga i le vateatea, sa mafai ona latou iloa mai le Vai o Chad i Aferika, ae i le taimi nei, ua faigatā ona iloa mai. O loo siʻo lenei vai e nuu o [Cameroon,] Chad, Niger, ma Nigeria . . . , ma talu mai tausaga o le 1960, e 95 pasene ua faaitiitia ai le vai e maua ai. Ua faasolo ina mātūtū vaitafe ma ālia e tafe atu i le Vai o Chad ona ua faaaogā vai mai vaitafe ma ālia e fui ai faatoʻaga. O le mea e tupu, e lē o toe umi ae mātūtū le vai, ma o le a lē iloa e tupulaga fai mai le mea sa iai.”—Plan B 2.0—Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble, tusia e Lester R. Brown.
[Faafanua]
■ Vai
☒ Laau
□ Laueleele
1963
NIGER
CHAD
Vai o Chad
NIGERIA
CAMEROON
2007
NIGER
CHAD
Vai o Chad
NIGERIA
CAMEROON
[Ē Ana le Ata]
NASA/U.S. Geological Survey