Bijbel Wortubuku
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W Y Z
A
Abadon.
A Hebrew wortu afadon wani taki „pori”. A kan abi fu du tu nanga „a presi pe a skin fu libisma e pori gwe”. A wortu disi de fu feni feifi leisi na ini den Hebrew Buku fu Bijbel. Na fo fu den presi a skrifi makandra nanga den wortu „grebi” noso „dede” (Ps 88:11; Yob 26:6; 28:22; Odo 15:11). Na ini den tekst disi a wortu afadon e sori go na a pori di a skin fu wan sma e pori, baka te a dede. Na ini Openbaring 9:11 a wortu „Abadon” na a nen fu na „engel fu a dipi peti”.
Aion.
A Griki wortu disi abi fu du nanga a ten di wan prenspari sani psa, noso a ten di wan prenspari sma ben e libi. Dati meki wi e taki fu eksempre fu „a ten fu Noa” noso „a ten fu a kba”. Son leisi a wortu disi abi fu du tu nanga den maniri di sma abi na ini wan spesrutu pisi ten, noso a fasi fa den e tyari densrefi na ini a pisi ten dati.—Mt 24:3; Ro 12:2.
Alamot.
A wortu disi wani taki „meisje” noso „yongu uma”. A kan taki disi e sori go na a sopraan sten fu yongu uma. Sma ben e gebroiki a wortu disi fu sori taki sma ben musu singi nanga wan hei sten noso taki a poku ben musu prei hei.—1Kr 15:20; Ps 46:Bw.
Areopagus.
Wan hei bergi na a noord-westsei fu a tempel di den ben kari Akropolis èn di ben de na Ateine. A Grankrutu di ben e hori konmakandra drape ben nen Areopagus tu. Den Stoisi koniman nanga den Epikurus koniman ben tyari Paulus go na a Areopagus fu meki a ferteri den san a ben e bribi.—Tor 17:19.
B
Bai puru na nowtu.
A reti noso a frantwortu di sma ben abi fu bai wan famiriman baka di ben tron wan srafu, noso fu bai wan gron noso famirigudu baka fu wan famiri di ben lasi den sani disi (Lef 25:25-27, 47-54). Den wortu disi abi fu du tu nanga a gwenti di sma ben abi fu trow nanga a frow fu wan famiriman di dede èn di no ben kisi pkin ete.—Ru 4:7-10.
Besnèi.
Disi na te den koti a fes’sei-buba fu a syenpresi fu wan mansma puru. Gado ben taigi Abraham nanga den bakapkin fu en taki den ben musu du a sani disi. Ma Kresten no abi fu du dati moro. Na difrenti presi Bijbel e gebroiki a wortu disi na wan agersi fasi tu.—Ge 17:10; 1Kor 7:19; Fp 3:3.
E
Edom.
Efod.
Wan krosi di den priester ben e weri (Bakratongo: schort). A granpriester ben e weri wan spesrutu sortu efod. Na fes’sei fu na efod disi den ben fasi wan borsusaka di ben abi 12 diriston na tapu (Eks 28:4, 6). Son leisi sma di no ben de priester ben e weri efod tu (1Sa 2:18; 2Sa 6:14).—Luku „Tra prenspari sani” B5.
Epikurus koniman.
Den man disi ben de bakaman fu a Griki filosofiaman Epikurus di ben e libi na ini a pisi ten fu 341-270 Fosi Krestes. Den sma disi ben e bribi taki libisma de na grontapu soso fu abi prisiri.—Tor 17:18.
Eunuch.
Na so sma e kari wan man te den koko fu en koti puru. Na ini owruten sma ben meki den sortu man disi sorgu gi den uma fu wan kownu. Ma son leisi sma ben e kari tra heihei man di ben e wroko gi a kownu, „eunuch” tu, aladi den koko fu den no ben koti puru. Na ini Bijbel a wortu disi gebroiki na agersi fasi tu gi sma di e dwengi den firi fu den fu di den wani du moro gi Gado.—Mt 19:12; Est 2:15; Tor 8:27.
F
Faste.
Disi na te wan sma e besroiti fu no nyan fu wan pisi ten. Den Israelsma ben e faste na a dei te a granpriester ben e tyari ofrandi fu tapu den sondu fu a pipel. Den ben e faste tu te den ben de na nowtu, te den ben e sari, noso te den ben e suku yepi na Gado. Den Dyu ben abi fo spesrutu dei fu faste fu memre fo prenspari ten di bigi ogri ben miti den. Kresten no abi fu faste.—Esr 8:21; Yes 58:6; Lu 18:12.
Ferbontu.
Disi na wan kruderi noso wan kontrakti na mindri Gado nanga libisma, noso na mindri tu sma noso wan grupu sma. Te den ben e meki wan ferbontu, den ben e pramisi fu du wan sani, noso fu no du wan sani. Son leisi na wán sma noso wán grupu nomo ben e pramisi fu du wan sani. Tra leisi na ala tu sma noso grupu ben e pramisi fu du wan sani. Boiti den ferbontu di Gado ben meki nanga libisma, Bijbel e taki tu fu ferbontu na mindri mansma, lo, pipel, noso grupu fu sma. Wan tu ferbontu di tyari wini gi furu sma, na den wan di Gado ben meki nanga Abraham, David, a pipel Israel (a Wet-ferbontu), nanga na Israel fu Gado (a nyun ferbontu).—Ge 9:11; 15:18; 21:27; Eks 24:7; 2Kr 21:7.
Fortresi.
Den Hebrew wortu di vertaal nanga „fortresi” abi fu du nanga wan foto noso wan presi pe feanti no man go na insei so makelek èn den no man teki en abra so gaw. Fortresi ben de presi pe sma ben kan go kibri na ini ten fu feti. Den ben abi deki skotu, toren gi waktiman nanga srudati, bigi portu èn presi pe den ben e kibri n’nyan nanga watra. Son fortresi ben abi watra noso wan bigi dan na den lontu. Na son foto, soleki a foto Susan, a pisi pe a kownu ben e tan ben bow leki wan fortresi tu (Est 1:2; Ne 1:1). Efu den feanti ben broko kon na ini a foto, dan disi ben de a lasti presi pe sma ben kan go kibri èn pe den ben kan feti nanga den feanti. Fu di fortresi ben de presi fu kibri gi feanti, meki son leisi Bijbel e gebroiki a wortu disi na agersi fasi tu.—Ps 18:2; Yl 3:16.
G
Gadri fu Salomo.
Na ini a ten fu Yesus, disi ben de wan presi na owstusei fu a bigi dyari fu a tempel pe sma ben kan waka ondro wan dak na mindri pilari. Furu sma ben e bribi taki a ben de wan pisi fu a tempel di Salomo ben bow. Na drape Yesus ben waka na ini „a kowru ten fu a yari” èn na drape den fosi Kresten ben e kon makandra fu anbegi Gado (Yoh 10:22, 23; Tor 5:12).—Luku „Tra prenspari sani” B11.
Gehena.
Disi na a Griki nen fu a Lagipresi fu Hinom di ben de na zuidsei èn zuid-westsei fu owruten Yerusalem (Yer 7:31). Na agersi fasi son profeititori e taki dati disi na wan presi pe sma ben o trowe dedeskin (Yer 7:32; 19:6). Ma nowan bewijs de taki sma ben e trowe meti nanga libisma na a presi disi fu pina den noso fu bron den libilibi. Dus Gehena no kan de wan presi di libisma no man si èn pe den sili fu libisma e pina fu têgo na ini wan faya. Di Yesus nanga den disipel fu en ben e taki fu Gehena, den ben e gebroiki a wortu disi na agersi fasi fu taki fu têgo pori noso „a di fu tu dede”. Dati na te wan sma o dede fu têgo èn a no o kisi wan opobaka.—Opb 20:14; Mt 5:22; 10:28.
Gitit.
Sma no sabi san a wortu disi wani taki, aladi a gersi leki a kmoto fu a Hebrew wortu gat. Son sma e bribi taki Gitit ben de wan melodie fu den poku di den ben e singi te den ben e meki win, fu di a wortu gat e sori go na a sani di sma ben e gebroiki fu masi droifi.—Ps 81:Bw.
Grebi.
Te a wortu disi no skrifi nanga wan hoofdletter, dan a abi fu du nanga na olo pe den beri wan dede sma. Ma te a skrifi nanga wan hoofdletter, dan a abi fu du nanga a situwâsi fu ala dedesma. Bijbel e agersi a situwâsi fu den dedewan nanga wan presi pe den no man du noti moro èn den no sabi noti moro. Na ini Hebrewtongo Bijbel e kari en „Syeol” èn na ini Grikitongo „Hades”.—Ge 47:30; Pr 9:10; Tor 2:31.
H
Hades.
A Griki wortu disi wani taki a srefi leki a Hebrew wortu syeol. A vertaal nanga a wortu „Grebi” èn a skrifi nanga wan hoofdletter fu sori taki disi a no na olo pe sma beri wan dede sma, ma na a situwâsi fu ala dedesma.—Luku GREBI.
Herodes.
Disi na a nen fu wan famiri di ben e tiri den Dyu. Na a regering fu Rome ben gi den a makti disi. Na Herodes a Bigiwan ben bow a tempel na Yerusalem èn na en ben taigi sma fu kiri den pkin-nengre fu di a ben wani kiri Yesus (Mt 2:16; Lu 1:5). Herodes Arkelayus nanga Herodes Antipas ben de manpkin fu Herodes a Bigiwan èn den ben e tiri son pisi fu a kontren pe den p’pa ben e tiri (Mt 2:22). Antipas, di Bijbel e kari „kownu”, ben e tiri na ini den dri nanga afu yari di Yesus ben du en diniwroko te go miti a pisi ten di Tori fu den apostel kapitel 12 e taki fu en (Mr 6:14-17; Lu 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Tor 4:27; 13:1). Baka dati Herodes Agrepa I, a granpkin fu Herodes a Bigiwan, ben e tiri. Ma a no tiri langa fu di na engel fu Gado kiri en (Tor 12:1-6, 18-23). En manpkin Herodes Agrepa II bigin tiri baka en. A tiri te go miti a ten di den Dyu opo densrefi teige a regering fu Rome.—Tor 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.
Higayon.
A wortu disi e sori fa a poku musu prei. A kan taki na ini Psalm 9:16 Higayon e sori taki a pisi disi fu a poku ben musu prei rustig èn taki na soso a harpu musu prei tapu lagi toon. Kande a e sori tu taki a poku ben musu stop eife, so taki sma kan denki fu a boskopu fu a singi.
Hurudu.
Luku PORNEYA.
Huru-uma.
A Griki wortu di den gebroiki gi huru-uma, na porne. A e kon fu wan wortu di wani taki „seri”. A abi fu du nanga wan sma di abi seks sondro fu trow, spesrutu te a e seri en skin. Furu tron Bijbel gebroiki a wortu disi gi umasma, ma a gebroiki en tu gi mansma di ben e seri den skin. A Wet fu Moses ben e krutu sma di ben e du a sani disi. Den sma fu tra kondre ben abi a gwenti fu poti den sma disi na ini den tempel fu meki moni. Ma na ini Israel nowan sma ben mag poti a moni fu so wan man noso uma leki bijdrage na ini a santa oso fu Yehovah (De 23:17, 18; 1Kw 14:24). Bijbel e gebroiki a wortu disi na agersi fasi tu te a e taki fu sma, pipel nanga organisâsi di e anbegi falsi gado noso tra sani, aladi den e taki dati den e anbegi Gado. Fu eksempre, a buku Openbaring e kari den falsi kerki wan huru-uma di nen „Babilon a Bigiwan”. A e kari den wan huru-uma fu di den e bemui nanga den tiriman fu grontapu fu man kisi makti nanga gudu.—Opb 17:1-5; 18:3; 1Kr 5:25.
K
Kampufesa.
Sma ben e kari a fesa disi a Fesa fu Tabernakel tu, noso a Fesa fu a n’nyan di den koti na den gron. Den ben hori a fesa disi tapu 15-21 Etanim, na a kba fu a ten te den ben e wroko gron na ini Israel. A ben de wan ten fu prisiri èn fu taki Yehovah tangi taki a ben meki n’nyan gro na den gron. Na a pisi ten fu a fesa disi, den sma ben e tan na ini kampu fu memre a ten di den ben kmoto na Egepte. Disi ben de wan fu den dri fesa na Yerusalem pe ala den mansma fu Israel ben musu go, soleki fa a Wet ben taki.—Le 23:34; Esr 3:4.
Kesed.
A Hebrew wortu kesed wani taki lobi nanga switifasi di e tan fu ala ten. Bijbel e gebroiki a wortu disi te a e taki fu wan sma di e tai hori na wan trawan fu di a lobi en nanga en heri ati. A no o gwe libi a trawan, awinsi san e psa. Son leisi a wortu kesed vertaal nanga den wortu „bun-ati”, „du bun”, „lobi”, „sar’ati” nanga „switifasi”. Bijbel gebroiki a wortu disi furu tron te a e taki fu a lobi di Gado abi gi libisma. Ma a e gebroiki en tu te a e taki fu a lobi di libisma abi gi makandra.—Ge 32:10; Eks 34:6; Ru 3:10.
Koraal-ston.
Koraal-ston na den bonyo fu wan sortu pkin meti di e libi na ini se. A tranga leki ston èn a kan abi difrenti kloru soleki redi, weti nanga blaka. Koraal-ston ben lai na ini a Redi Se. Na ini Bijbel ten redi koraal-ston ben diri èn sma ben e meki krara nanga tra moimoi sani nanga en.—Odo 8:11.
Krestes.
Krisolit-ston.
Wan diriston di abi wan geri noso grun kloru. Yu kan luku psa na ini a ston disi.
L
Lefiatan.
Kande disi na wan meti di e libi na ini watra noso na presi pe watra de. Na Yob 3:8 nanga 41:1 a sori leki a meti disi na wan bigi sortu kaiman noso wan bun bigi meti di e libi na ini watra èn di tranga srefsrefi. A kan taki na ini Psalm 104:26 a meti disi na wan sortu walvis. Tra tekst na ini Bijbel e taki fu a meti disi na agersi fasi èn a no de krin fu sortu meti a e taki drape.—Ps 74:14; Yes 27:1.
M
Mahalat.
Soleki fa a sori, dan a wortu disi di skrifi na den biginwortu fu Psalm 53 nanga 88, abi fu du nanga poku. A kan taki a kmoto fu a Hebrew wortu di wani taki „kon swaki” noso „kon siki”. Sobun, a kan taki a melodie fu a poku disi na wan sariwan. Disi ben o fiti fu di den sani di skrifi na ini den tu psalm disi na sari tori tu.
Malkam.
Mankaw fu a sabana.
Disi ben de wan bun bigi mankaw di ben e libi na ini owruten. Sma no ben man tèm en. A ben hei sowan 2 meter, a ben langa sowan 3 meter èn a ben wegi sowan 900 kilo.
Masi aleisi; Presi fu masi aleisi.
Sma ben e du a sani disi fu puru den siri aleisi fu den aleisitiki. Furu tron den ben e gebroiki wan tiki fu naki na aleisi puru. Ma efu den ben abi furu aleisi, dan den ben e tyari en go na wan presi fu masi aleisi. Nofo tron a presi disi ben lontu èn a gron ben tranga. Sma ben e panya den aleisitiki na gron, dan den ben e meki kaw noso buriki hari wan sortu planga na tapu na aleisi. Nofo tron a pisi gron disi ben de na wan hei presi pe winti ben e wai.—Le 26:5; Yes 41:15; Mt 3:12.
Maskil.
A Hebrew wortu disi skrifi na a bigin fu 13 psalm, ma a no krin san a wani taki. Kande a wani taki „wan puwema di e meki yu prakseri dipi fu sani”. Son Bijbel ondrosukuman taki dati a wortu maskil gersi wan tra wortu di vertaal nanga den wortu „wroko nanga koni”.—2Kr 30:22; Ps 32:Bw.
Miktam.
Miriston.
Disi na wan plata lontu ston di den ben poti tapu wan tra ston fu miri sani soleki aleisi kon tron blon. Den ben poti wan tiki na mindrisei fu a ston na ondrosei, so taki a ston na tapsei no ben o skoifi te den ben e drai en lontu. Na ini Bijbel ten furu umasma ben e gebroiki anumiri. Fu di wan osofamiri ben abi den anumiri fanowdu fu kan meki brede ibri dei, meki a Wet fu Moses ben taki dati nowan sma ben mag teki na anumiri noso wan miriston fu wan trawan leki panti. Sma ben e meki meti soleki kaw nanga buriki drai den ston fu den moro bigi miri.—De 24:6; Mr 9:42.
Molek.
Wan gado fu den Amonsma. A kan taki a gado disi na a srefi leki Malkam, Milkom nanga Molok. A kan tu taki disi no ben de a nen fu wan gado, ma taki dati ben de wan fasi fa den ben e kari gado. A Wet fu Moses ben e taki dati wan sma ben musu kisi dedestrafu efu a ben gi en pkin leki ofrandi na Molek.—Le 20:2; Yer 32:35; Tor 7:43.
Mut-Laben.
A wortu disi skrifi na den biginwortu fu Psalm 9. Sma e taki dati a wortu disi wani taki „a dede fu a manpkin”. Son sma e bribi taki „Mut-Laben” na a nen noso den biginwortu fu wan melodie di furu sma ben sabi èn di den ben gebroiki te den ben singi a psalm disi.
N
Nefesj.
Na ini Bijbel a Hebrew wortu nefesj nanga a Griki wortu psuke wani taki „wan sani di e blo” noso „wan sani di de na libi”. Dati meki nofo tron den tu wortu disi abi fu du nanga (1) libisma, (2) meti, noso (3) a libi fu wan libisma noso wan meti (Ge 1:20; 2:7; Nu 31:28; 1Pe 3:20). Na ini a Nyun-Grontapuvertaling den tu wortu disi vertaal nanga difrenti wortu di e sori krin san den wani taki na ini den difrenti tekst. Nefesj nanga psuke vertaal nanga wortu soleki „libi”, „libisani”, „libisma”, „sma”, „meti”, èn son leisi den vertaal gewoon nanga a wortu „mi”. Na ini son Bijbel den wortu nefesj nanga psuke vertaal nanga den wortu „sili” noso „yeye”. Furu sma e denki taki den wortu disi abi fu du nanga wan sani di e libi go doro, baka te wan sma dede. Ma te wi e luku fa Bijbel e gebroiki den wortu nefesj nanga psuke, dan wi e si taki den abi fu du nanga sani di man dede (Ge 19:19, 20; Ps 22:29; Ese 18:4, 20; Mt 10:28; Yoh 12:25; Yak 5:20). Bijbel e sori krin taki wan dede sma no sabi noti, a no man denki èn a no man du noti (Ps 146:4; Pr 9:5, 10). Na son presi nefesj nanga psuke vertaal nanga den wortu „yu heri libi” fu sori taki yu musu du wan sani nanga yu heri ati (De 6:5; Mt 22:37). Son leisi den wortu disi abi fu du nanga a firi noso a lostu fu wan libisma. A kan abi fu du tu nanga wan meti, wan dede sma, noso wan dedeskin.—Nu 6:6; Odo 23:2; Yes 56:11; Hag 2:13.
Nehilot.
A wortu disi skrifi na den biginwortu fu Psalm 5, ma a no krin san a wani taki. Son sma e bribi taki na wan nen fu wan sortu trompet noso froiti. Den e taki dati a kmoto fu a Hebrew wortu kalil (froiti). Ma a kan taki a wortu „Nehilot” na wan melodie. Sobun, a ben e sori fa sma ben musu prei a poku.
Neitinem.
Disi na sma di no ben de Israelsma, ma di ben e yepi nanga a wroko na ini a tempel. A Hebrew wortu neitinem wani taki „sma di den gi”. Sobun, den ben de sma di trawan ben gi fu wroko na ini a tempel. Soleki fa a sori, dan furu Neitinem ben de bakapkin fu den Gibeonsma. Yosua ben gi den Gibeonsma a wroko fu koti udu, fu syow watra gi a pipel èn fu tyari watra go na a altari fu Yehovah.—Yos 9:23, 27; 1Kr 9:2; Esr 8:17.
O
Ooievaar.
Disi na wan bigi fowru nanga langa futu. A gersi wan nengrekopu èn nofo tron den w’wiri fu en weti. A lobi tan na presi pe watra de èn a e sorgu den pkin fu en bun. A fowru disi kan hei moro leki wán meter. Te a bradi den tranga frei fu en, den kan langa sowan tu meter.—Yob 39:13.
P
Parel.
Disi na wan lontu sani di gersi wan krara. A de fu feni na ini son skropu na ini a se. Nofo tron a weti èn a e brenki pkinso.
Pinapostu.
A Griki wortu stauros wani taki postu di e tnapu let’opo. Den ben kiri Yesus na so wan postu. Hondrohondro yari fosi Krestes, den sma fu difrenti kondre ben e gebroiki a kroisi te den ben e anbegi den falsi gado fu den. Ma nowan bewijs de taki a Griki wortu stauros wani taki kroisi. A wortu „pinapostu” e sori precies san stauros wani taki, fu di a e sori taki sma ben o pina den bakaman fu Yesus èn taki den ben o gi den syen (Mt 16:24; Heb 12:2).—Luku POSTU.
Porneya.
Bijbel e gebroiki a Griki wortu disi gi sani di abi fu du nanga seks èn di de teige den wet fu Gado. Wan tu fu den sani disi na te wan sma e waka gi en trowpatna (sutadu), te wan sma e seri en skin, te wan sma abi seks sondro fu trow, te wan sma abi seks nanga meti, noso te wan sma e libi wan homo-sekslibi. Na ini a buku Openbaring a wortu disi gebroiki na agersi fasi tu. Drape a abi fu du nanga a fasi fa den falsi kerki fu grontapu (Babilon a Bigiwan) e bemui nanga den tiriman fu grontapu fu man kisi gudu nanga makti (Opb 14:8; 17:2; 18:3; Mt 5:32; Tor 15:29; Ga 5:19).—Luku HURU-UMA.
Postu.
Son kondre ben abi a gwenti fu anga ogrisma, noso a dedeskin fu ogrisma na wan postu di ben tnapu let’opo. Den ben du disi fu warskow trawan, noso fu gi a dedesma syen. Te den Asiriasma ben e go feti nanga wan kondre, dan den ben abi a gwenti fu du ogr’ati sani nanga sma. Wan fu den sani di den ben e du na taki den ben e anga den sma di den ben wini na postu di ben abi wan srapu punt. Den ben sutu a postu disi go na ini den sma bere te na den borsu. Ma a wet fu den Dyu ben taki dati efu wan sma ben du seryusu sondu soleki fu kosi Gado noso fu dini tra gado, dan den ben musu ston en kiri fosi noso den ben musu kiri en na wan tra fasi. Baka dati den ben musu anga a dedeskin na wan postu noso wan bon fu warskow tra sma (De 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9). Son leisi den Romesma ben e tai wan sma na wan postu nanga t’tei. A kan taki so wan sma ben tan na libi wan tu dei ete. Te fu kba a sma ben dede fu di angri ben e kiri en, watra ben e kiri en, a ben abi pen èn a son ben naki en. Son leisi den ben e spikri den anu nanga futu fu wan strafman na a postu. Na dati den ben du nanga Yesus (Lu 24:20; Yoh 19:14-16; 20:25; Tor 2:23, 36).—Luku PINAPOSTU.
Pren.
Wan opo presi na ini wan foto, kande krosbei fu wan portu fu a foto. Sma ben gwenti miti makandra drape fu du bisnis èn fu arki den sma di ben e leisi èn ferklari Gado wet gi a pipel (Ge 23:10-18; Ne 8:1-3; Yer 5:1). Den owru man fu a foto ben gwenti kon makandra drape tu fu koti krutu.—Ru 4:1, 2, 11.
Psuke.
LUKU NEFESJ.
R
Rahab.
Rowkrosi.
A krosi di sma ben e gebroiki fu meki rowkrosi ben grofgrofu èn sma ben gwenti meki en fu dungru krabita-w’wiri. Nanga a krosi disi den ben e meki sani tu soleki aleis’saka nanga tas fu syow sani. Boiti dati, sma ben e weri a krosi disi fu sori taki den ben e sari, fu sori taki den ben abi berow noso fu sori taki a hati den taki den ben du wan sani (Ge 37:34; Lu 10:13). Son leisi den profeiti ben e weri en fu warskow sma taki ogri ben o miti den. Sma ben e weri en tu na ini muilek ten noso te den ben yere wan takru nyunsu.—2Kw 19:2; Ps 35:13; Da 9:3.
S
Santa pilari.
Disi na wan pilari di tnapu let’opo. Furu tron a ben meki fu ston èn a ben gersi a syenpresi fu Bâal noso wan tra falsi gado.—Eks 23:24.
Santa postu.
A Hebrew wortu asera abi fu du nanga (1) wan postu di sma ben e gebroiki fu anbegi na umagado Asera, (2) wan popki fu na umagado Asera srefi. Sma ben e bribi taki a gado disi ben e gi den furu pkin. Soleki fa a sori, dan den postu disi ben e tnapu let’opo. Nofo tron wan pisi fu den postu disi noso a heri postu ben meki fu udu. A kan taki den ben de bon noso gewoon postu sondro moimoi sani.—De 16:21; Kru 6:26; 1Kw 15:13.
Satrap.
Sela.
A wortu disi de fu feni na ini Psalm nanga Habakuk. Den ben e gebroiki en na ini poku noso puwema. Sma e denki taki a wortu disi ben e sori pe sma ben musu stop fu singi noso fu prei a poku, so taki den ben kan denki dipi fu san den yere. Na so den ben e poti krakti tapu a boskopu fu a singi noso a puwema. A Griki Septuaginta vertaal a wortu disi nanga diapsalma. Disi wani taki dati den sma ben stop singi eife aladi a poku ben e tan prei.—Ps 3:4; Hab 3:3.
Seraf-engel.
Disi na yeye di de lontu a kownusturu fu Yehovah na hemel. A Hebrew wortu serafim wani taki „den wan di e bron”. Soleki fa a sori, dan Gado gi den yeye disi wan posisi di hei srefsrefi. Na den musu sorgu taki ala sma na ini hemel nanga grontapu sabi taki Yehovah santa èn taki a musu kisi glori.—Yes 6:2-7.
Sikariaman.
Disi ben de wan grupu Dyu di ben e libi na a ten fu den fosi Kresten. Den ben opo densrefi teige lanti èn den ben abi a gwenti fu kiri den politiek man di no ben wani teki a sei fu den.
Singi fu den sma di e kren go na a foto.
Disi na den biginwortu fu Psalm 120-134. Sma abi difrenti denki fu san den biginwortu disi wani taki. Ma furu sma e denki taki den Israelsma ben e singi den 15 psalm disi fu di den ben e prisiri fu go na Yerusalem fu hori den dri bigi fesa di den ben musu hori ala yari. Kande den kari den singi disi ’Singi fu den sma di e kren go na a foto’ fu di den sma ben abi fu kren go na Yerusalem di ben de na ini a hei bergikontren fu Yuda.
Sirtis.
Wan pisi fu a se pe wan lo santibangi de krosbei fu a sesyoro fu Libia na Noord-Afrika. Fu di a watra fu a se e wasi den santibangi go na wan tra presi ala yuru, meki yu no man sabi precies pe den santibangi de. Dati meki den sipiman fu owruten ben e frede taki den ben o fasi na tapu den santibangi te a sipi fu den ben go na ini a birti dati (Tor 27:17).—Luku „Tra prenspari sani” B13.
Smoko-ofrandi.
A Hebrew wortu di vertaal nanga smoko-ofrandi na katar. A abi fu du nanga a smoko fu wan ofrandi di sma ben e bron gi a gado fu den. Nofo tron sma ben e bron wierook, meti noso wan tra sani leki smoko-ofrandi (1Kr 6:49; Yer 44:15). Te a smoko fu so wan ofrandi ben e opo go na loktu, dan a ben de leki wan switi smeri gi Gado.—Ge 8:20, 21; Le 26:31; Ef 5:2.
Snoga.
A wortu disi wani taki „tyari kon makandra noso sma di kon makandra”. Ma furu tron te Bijbel e gebroiki a wortu disi, a abi fu du nanga wan presi pe den Dyu ben e kon makandra fu begi, fu kisi leri èn fu leisi Gado Wortu. Na ini a ten fu Yesus ibri bigi foto na ini Israel ben abi wán snoga èn den moro bigi foto ben abi moro leki wán snoga.—Lu 4:16; Tor 13:14, 15.
Stoisi koniman.
Disi ben de wan grupu Griki filosofiaman di ben e bribi taki wan sma no musu wroko nanga en firi. Na presi fu dati a musu wroko soso nanga en ferstan èn nanga den wet fu a natuur. Na so w’wan wan sma ben kan de koloku. Den ben feni taki wan sma koni trutru te a no e sori nowan firi soleki pen noso prisiri.—Tor 17:18.
Swarfu.
Wan geri sortu ston noso puiri di e bron makelek èn di abi wan tranga smeri. Bijbel e gebroiki a wortu disi fu sori taki wan sani kisi pori krinkrin.
Syeminit.
A wortu disi wani taki „a di fu aiti”. A kan taki disi ben abi fu du nanga den lagi toon fu poku. Den e gebroiki a wortu disi gi instrument di e prei bas. Den e gebroiki a wortu disi tu gi poku pe den instrument e prei tapu wan lagi toon èn pe sma e singi lagi.—1Kr 15:21; Ps 6:Bw.; 12:Bw.
Syeol.
T
Toren.
Wan gebow noso pisi fu wan gebow di hei moro den tra sani na en lontu. Sma ben abi toren na ini den droifidyari pe waktiman ben kan tnapu luku efu fufurman noso meti ben e kon na ini a dyari. Srudati ben e tnapu na tapu toren fu luku efu feanti e kon noso fu feti nanga feanti. Na ini den sabana yu ben abi toren tu pe sma ben kan lon go kibri.
Tutu.
Disi na a tutu fu wan meti. Sma ben e gebroiki en fu poti sani na ini soleki dringi, oli, enki nanga make-up. Den ben gebroiki den tu leki instrument fu prei poku noso leki trompet fu warskow sma (1Sa 16:1, 13; 1Kw 1:39; Ese 9:2). Na wan agersifasi a wortu „tutu” abi fu du nanga krakti èn a wini di wan sma wini wan feti.—De 33:17; Mik 4:13; Sak 1:19.
U
Urim nanga Tumim.
A granpriester ben e gebroiki den sani disi leki wan sortu lot fu kon sabi fa Yehovah ben e denki fu wan prenspari tori di ben abi fu du nanga a pipel. Na Urim nanga a Tumim ben de na ini a borsusaka fu a granpriester te a ben go na ini a tabernakel. A sori leki den no gebroiki den sani disi moro, baka di den Babilonsma pori Yerusalem.—Eks 28:30; Ne 7:65.
V
Vlas.
Disi na wan sortu grasi di sma ben e prani sensi owruten. Den ben e gebroiki en fu meki linnen-krosi.
Y
Yedutun.
A wortu disi de na den biginwortu fu Psalm 39, 62 nanga 77. Sma no sabi krin san a wani taki. A sori leki den biginwortu disi ben e sori sma fa den ben musu prei a poku fu den psalm disi noso sortu instrument den ben musu gebroiki. Yedutun na a nen tu fu wan Leifisma di ben sabi prei poku. Sobun, a kan taki a fasi disi fu prei poku noso na instrument ben abi fu du nanga a man disi noso den manpkin fu en.
Yeye.
A Hebrew wortu ruwak nanga a Griki wortu pneima vertaal furu tron nanga a wortu „yeye”, ma a wani taki difrenti sani. Ala ten a abi fu du nanga wan sani di libisma no man si èn di abi krakti fu beweigi. Furu tron Bijbel e gebroiki a Hebrew wortu noso a Griki wortu te a e taki fu (1) yeye soleki Gado, den engel nanga den ogri yeye, noso fu (2) a santa yeye (dati na a krakti di Gado e gebroiki fu du sani). Son leisi a Hebrew wortu noso a Griki wortu vertaal tu nanga winti, a libikrakti noso a blo fu libisma nanga meti, a firi di wan sma abi na ini en ati, noso a denki fu en di abi krakti tapu a fasi fa a e taki èn e du sani. Son leisi a abi fu du tu nanga sani di wan yeye taki noso sani di wan yeye meki sma taki.—Ge 1:2; 8:1; Ps 146:4; Tor 7:59; 1Te 5:23; Heb 1:7; 1Yh 4:1.