Sēnesi
38 ʻI he taimi nai ko ení naʻe mavahe ʻa Siuta mei hono fanga tokouá ʻo ne fokotuʻu hono tēnití ʻo ofi ki ha tangata ʻAtulami ko hono hingoá ko Hila. 2 Naʻe sio ai ʻa Siuta ki he ʻofefine ʻo ha tangata Kēnani+ ʻe taha ko hono hingoá ko Sua. Ko ia naʻá ne ʻave ia ʻo ne mohe* mo ia, 3 peá ne hoko ʻo feitama. Ki mui ai, naʻá ne fanauʻi ha tama tangata pea naʻe fakahingoa ia ʻe Siuta ko ʻEa.+ 4 Naʻá ne toe hoko ʻo feitama ʻo ne fanauʻi ha tama tangata pea naʻe fakahingoa ia ko ʻŌnani. 5 Pea naʻá ne toe fanauʻi ha tama tangata pea naʻe fakahingoa ia ko Sila. Naʻe ʻi ʻAkesipi+ ʻa Siuta ʻi he taimi naʻá ne fanauʻi ai iá.
6 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe maʻu ʻe Siuta ha uaifi moʻo ʻEa ko hono ʻuluaki fohá, pea ko hono hingoá ko Tema.+ 7 Ka ko ʻEa, ʻa e ʻuluaki foha ʻo Siutá, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe taʻefakahōifua kia Sihova; ko ia naʻe tāmateʻi ia ʻe Sihova. 8 ʻI he meʻa ko iá, naʻe pehē ai ʻe Siuta kia ʻŌnani: “Ke ke mohe mo e uaifi ho tokouá pea fakahoko mo ia ʻa e mali mo e tokoua ʻo e husepānití ʻo ʻohake ai ha hako maʻa ho tokouá.”+ 9 Ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻŌnani ʻe ʻikai lau ʻa e hako ia ko iá ko hano hako.+ Ko ia ʻi he taimi naʻá ne mohe ai mo e uaifi ʻo hono tokouá, naʻá ne tuku ange hono huhuʻá ʻi he kelekelé ke ʻoua naʻa maʻu ʻe hono tokouá ha hako.+ 10 Ko e meʻa naʻá ne faí naʻe kovi ia ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ko ia naʻá ne tāmateʻi foki mo ia.+ 11 Naʻe pehē ange ʻe Siuta kia Tema ko e mali ʻo hono fohá: “Nofo fakauitou ʻi he fale ʻo hoʻo tamaí kae ʻoua ke fuʻu lahi ʻa hoku foha ko Silá,” he naʻá ne pehē pē kiate ia: ‘ʻE mate nai foki mo ia ʻo hangē ko hono ongo tokouá.’+ Ko ia naʻe ʻalu ʻa Tema ʻo ne nofo ʻi he fale ʻo ʻene tamai ʻaʻaná.
12 Naʻe mahili atu ha taimi, pea naʻe mate ʻa e uaifi ʻo Siutá, ʻa e ʻofefine ʻo Suá.+ Naʻe tauhi ʻe Siuta ʻa e vahaʻa taimi ʻo e tengihiá, pea naʻá ne ʻalu leva ki heʻene kau kosi sipí ʻi Timinā+ fakataha mo hono takanga ko Hila ko e ʻAtulamí.+ 13 Naʻe fakahā kia Tema: “Ko e tamai ena ho malí ʻoku ʻalu hake ki Timinā ke kosi ʻene fanga sipí.” 14 ʻI he meʻa ko iá, naʻá ne huʻi hono teunga fakauitoú peá ne ʻai hano pūlou mo hano pulupulu peá ne tangutu ʻi he hūʻanga ʻo ʻEnaimí, ʻa ia ʻoku ʻi he hala ki Timinaá, he naʻá ne sio kuo fuʻu lahi ʻa Sila pea kuo teʻeki ai ke ʻave ia kiate ia ke ne hoko ko hano uaifi.+
15 ʻI hono fakatokangaʻi atu ia ʻe Siutá, naʻá ne fakakaukau leva ko iá ko ha fefine feʻauaki, koeʻuhí he naʻá ne ʻufiʻufi hono matá. 16 Ko ia naʻá ne afe kiate ia ʻi he veʻehalá ʻo ne pehē: “Tuku muʻa ke u mohe mo koe,” he naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ko e mali ia hono fohá.+ Kae kehe, naʻá ne pehē ange: “Ko e hā te ke foaki mai maʻaku ka ke mohe mo aú?” 17 ʻI he meʻá ni naʻá ne pehē ange: “Te u fekau ke ʻomai ha kosi mui mei heʻeku tākangá.” Ka naʻe pehē ange ʻe ia: “Te ke ʻomai ha talifaki kae ʻoua ke ke ʻomai ia?” 18 Naʻá ne hoko atu leva: “Ko e hā ʻa e meʻa talifaki te u ʻoatu kiate koé?” Pea naʻá ne pehē ange ki ai: “Ko ho mama silá+ mo hono afó pea mo ho tokotoko ʻoku ʻi ho nimá.” Naʻá ne ʻoange leva ia kiate ia peá ne mohe mo ia, pea naʻá ne hoko ʻo feitama kiate ia. 19 ʻI he hili iá, naʻá ne tuʻu hake ʻo ne ʻalu peá ne toʻo ʻa hono pulupulú peá ne tui ʻa hono teunga fakauitoú.
20 Pea naʻe fekau atu ʻe Siuta ke ʻave ʻa e kosi muí ʻe hono takanga ko e ʻAtulamí,+ kae fakafoki mai ʻa e meʻa talifakí mei he nima ʻo e fefiné, ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne ʻilo ia. 21 Naʻá ne fehuʻi ki he kau tangata ʻo e feituʻú, ʻo pehē: “Ko fē ʻa e fefine feʻauaki ʻo e temipalé ʻi ʻEnaimi naʻe ʻi he veʻehalá?” Ka naʻa nau pehē: “Kuo ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha fefine feʻauaki ʻo e temipalé ʻi he feituʻú ni.” 22 Faifai pē naʻá ne foki kia Siuta ʻo ne pehē: “Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻilo ia, pea tuku kehe ia, naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo e feituʻú, ‘Kuo ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha fefine feʻauaki ʻo e temipalé ʻi he feituʻú ni.’” 23 Ko ia naʻe pehē ange ʻe Siuta: “Tuku ke ne maʻu ā ʻe ia, ke ʻoua naʻa hoko ai ʻo taʻetokaʻi kitaua. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, kuó u fekau atu ke ʻave ʻa e kosi muí ni, ka naʻe ʻikai ʻaupito te ke ʻilo ia.”
24 Kae kehe, ʻi he hili ʻa e māhina nai ʻe tolu mei ai, naʻe fakahā kia Siuta: “Ko Tema ko e mali ho fohá kuó ne faifeʻauaki, pea ʻokú ne feitama foki ko e meʻa ʻi heʻene feʻauakí.” ʻI he meʻa ko iá naʻe pehē ʻe Siuta: “ʻOmi ia ki tuʻa pea tuku ke tutu ia.”+ 25 ʻI hono ʻomi ia ki tuʻá, naʻá ne ʻoatu ha fekau ki he tamai ʻa hono malí: “ʻOku ou feitama ki he tangata ʻoku ʻaʻana ʻa e ngaahi meʻá ni.” Naʻá ne hoko atu leva: “Vakaiʻi ange muʻa pe ko hai ʻoku ʻaʻana ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻa e mama silá mo hono afó pea mo e tokotokó.”+ 26 Naʻe vakaiʻi leva ia ʻe Siuta peá ne pehē: “ʻOkú ne tonuhia ange ʻiate au, koeʻuhí naʻe ʻikai te u ʻave ia kia Sila ko hoku fohá.”+ Pea naʻe ʻikai te ne toe mohe mo e fefiné ʻi he hili iá.
27 ʻI he hoko mai ʻa e taimi kiate ia ke ne fāʻelé, naʻe ʻi hono manavá ha ongo māhanga. 28 ʻI he taimi naʻá ne fāʻele aí, naʻe mafao mai ʻa e nima ʻo e toko taha, pea naʻe toʻo leva ʻe he māʻulí ha afo kula ʻahoʻaho ʻo ne nonoʻo ia ʻi hono nimá, peá ne pehē: “Ko e tokotaha eni naʻe ʻuluaki haʻu ki tuʻá.” 29 Ka ʻi heʻene toʻo atu pē hono nimá, naʻe haʻu leva ki tuʻa ʻa hono tokouá, pea naʻe kalanga ʻa e māʻulí: “Vakai ange ki he motuhia ko eni kuó ke fakatupunga ʻe koé!” Ko ia naʻe fakahingoa ai ia ko Pēlesi.+ 30 ʻI he hili iá, naʻe haʻu ki tuʻa ʻa hono tokouá, ʻa ia ko hono nimá ē naʻe nonoʻo ai ʻa e afo kula ʻahoʻahó, pea naʻe fakahingoa ia ko Sala.+