Moʻui Fuoloá—ʻA E Fakapulipuli ʻi Okinawa?
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI SIAPANI
◼ Ko e ʻotu motu Okinawa, ʻi Siapaní, naʻe fakafuofua ʻoku ʻi ai ʻa e kau taʻu teau tupu ofi he toko 740 ʻi he 2006—peseti ʻe 90 ai ko e kakai fefine—mei he kakai ʻe toko 1.3 miliona. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fiká ni ʻa e kau taʻu teau tupu ʻe toko 50 nai mei he kakai ʻe toko 100,000 kotoa pē, fakatatau ki he Kulupu Fakatotolo ʻo e Taʻu Teau Tupu ʻi Okinawa, ʻa ia naʻe taki ai ʻa Toketā Makoto Suzuki. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fonua langalanga haké, ʻoku pehē ai ko e fiká ʻoku ʻi he vahaʻa nai ʻo e toko 10 mo e toko 20 ki he toko 100,000 kotoa pē.
Ko e fakatotolo ʻoku kei faí, ʻoku pehē “ko e fakatotolo ki he taʻu teau tupu lōloa taha ia ʻi he māmaní ʻoku kei lele maí,” naʻe ʻiloʻi ai ko ha “tokolahi fakaʻulia ʻo e kau taʻu teau tupú naʻa nau ʻi he tuʻunga moʻui lelei ʻaupito.” Ke ʻiloʻi hono ʻuhingá, naʻe vakaiʻi ʻe Suzuki mo ʻene timí ʻa e tōʻonga moʻui mo e tukufakaholo fakafāmili ʻo e kau taʻu teau tupu laka hake ʻi he toko 900, pea pehē ki he kau Okinawa toko lahi kehe ʻi honau taʻu 70 tupú pe motuʻa ange ai. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ʻoku anga-maheni ki he kau taʻumotuʻá ke nau sino iiki kae mālohi mo moʻui lelei, pea naʻe maʻa honau kālava tufá, pea siʻi ʻaupito e faʻahinga naʻe maʻu ʻe he kanisaá mo e mahaki mafú. Pea mei he faʻahinga ʻi honau taʻu 90 tupu lahí, ko e niʻihi siʻi pē ai naʻe hoholo tamakí ʻi hono fakahoa ki he kau taʻumotuʻa tatau ʻi he ngaahi fonua langalanga hake kehé. Ko e hā ʻa e fakapulipulí?
Ko e meʻa tefito ʻe taha ko e tukufakaholo fakafāmilí. Ka naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi meʻa kehe—ko e fakaʻehiʻehi mei he tapaká, ngāueʻaki fakafeʻunga ʻa e ʻolokaholó, pea mo e tōʻonga kai lelei. Ko e tōʻonga kai ʻa e kau Okinawa ʻoku anga-maheni ke siʻisiʻi ai ʻa e kalolií pea lahi ange ai ʻa e vesitapoló mo e fuaʻiʻakaú, faipa fakanatulá, pea mo e lolo ʻoku ʻaongá. Pea ʻoku tōʻongaʻaki ʻe he kakaí ke nau kai pē kae ʻoua kuo aʻu ʻo nau mākona ʻi he peseti pē nai ʻe 80. “ʻOku totonu ke ke taʻofi ʻi he ʻuluaki ongoʻi mākoná pē,” ko e lau ia ʻa Dr. Bradley Willcox, ko e taha ʻo e kau fakatotoló. “ʻOku tatali ʻi he miniti nai ʻe 20 ki muʻa ke toki fakahoko ʻe he keté ki he foʻi ʻutó.”
ʻOku hanganaki longomoʻui fakaesino ʻa e kau Okinawa ʻi he ngaahi ngoué, lue fakaʻaho, tauʻolunga fakafonuá, pe ngaahi ngāue kehe. ʻI hono sivi ʻenau tōʻongá naʻe ʻiloʻi ai ko e kau taʻu teau tupú naʻa nau fakakaukau fakatuʻamelie mo feʻunuʻaki ngofua. Naʻa nau fekuki lelei mo e loto-mafasiá, pea naʻe tautefito hono fakahāhā ʻe he kakai fefiné ʻa e “feohi fakasōsiale mālohi.”
“ʻOku ʻikai ha foʻiʻakau faimana” ki he moʻui fuoloá, ko e lau ia ʻa Willcox. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe he fakatotoló, ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he tukufakaholó, tōʻonga kai, fakamālohi sino, ngaahi tōʻonga lelei, “pea mo e ngaahi founga lelei ke fekuki ai mo e loto-mafasiá.”