Sīsū—Ko ʻEne Moʻuí mo ʻEne Ngāue Fakafaifekau
Naʻe Kakato ʻa e Ngāue Fakamalangá ʻi he Temipalé
ʻI HE hā fakamuimui ʻa Sīsū ʻi he temipalé, naʻá ne mei fakaʻosi ai ʻene ngāue fakamalanga fakahāhā ʻi he māmaní tuku kehe pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo fekauʻaki mo hono fakamāuʻi iá mo hono tāmateʻi ʻi he ʻaho ʻe tolu ki mui ai. Naʻá ne hoko atu ʻene fohi ai ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí.
Naʻe toe tuʻo tolu ʻene pehē: “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi!” Ko e ʻuluakí, naʻá ne lea ʻaki ʻa e malaʻia kiate kinautolú koeʻuhi ko ʻenau “fufulu ʻa e tuʻa ipu mo e tisi, ka ʻoku fokotuʻuniu ʻi loto ʻa e fakamalohi mo e taʻefakamaʻumaʻu.” Ko ia naʻá ne akonaki: “Fufulu muʻa ʻa e loto ipu, koeʻuhi ke hoko ʻo maʻa mo tuʻa foki.”
Ko hono hokó naʻá ne leaʻaki ʻa e malaʻia ki he kau sikalaipé mo e kau Fālesí ki he popo mo e ʻaunga ʻi loto ʻa ia naʻa nau feinga ke fūfuuʻi ʻaki ʻa ʻenau anga-fakangalilotu pē. Naʻá ne pehē: “ʻOku mou tatau tofu pe mo e ngāhi fonualoto kuo vali hina, ʻa ia ʻoku matamatalelei ʻi tuʻa nai, ka ʻi loto ʻoku fokotuʻuniu ai ʻa e hui ʻo e pekia mo e ngāhi fakalielia kehekehe.”
Fakaʻosí, naʻe fakahā ʻa ʻenau mālualoí ʻi heʻenau loto-lelei ke langa ʻa e ngaahi fale faʻitoka ki he kau palōfitá mo teuteuʻi ia koeʻuhi ke tohoaki ʻaki ʻa e tokanga ki heʻenau ngaahi ngāue foaki ʻanautolu pē. Ka, naʻe hangē pē ko ia naʻe fakahā ʻe Sīsū, “ko e hako [kinautolu] ʻo e kakai naʻa nau fakapōngi ʻa e kau palofita.” Ko e moʻoni, ko ha toko taha naʻe fakatoʻotoʻa ke fakahā ʻenau mālualoí naʻá ne ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki!
Naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻo leaʻaki ʻene ngaahi lea mālohi taha ʻo ʻene tukuakiʻi fakahāhā. Naʻá ne pehē: “ʻA e fanga ngata! ʻa e hakoʻi ngata-fekai! te mou hao fefē mei he fakamāu Kihena?” Ko Kīhená ko e teleʻa naʻe ngāueʻaki ko ha tuʻunga veve ʻi Selūsalema. Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū, tupu mei heʻenau muimui ki heʻenau ʻalunga fulikivanú, ko e kau sikalaipe mo e kau Fālesí te nau moʻua ʻi he fakaʻauha taʻe ngata.
Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻa ia naʻá ne fekau atu ko hono kau fakafofongá: “Te mou tamateʻi honau niʻihi mo kalusefai; pea te mou haha honau niʻihi ʻi homou ngāhi falelotu, pea fakafeātungia mei he kolo ki he kolo: koeʻuhi ke ʻeke kiate kimoutolu ʻa e toto kotoa ʻo e kakai maʻoniʻoni ʻa ia kuo lilingi ki he kelekele, mei he toto ʻo Epeli maʻoniʻoni ʻo aʻu ki he toto ʻo Sakalaia ko e foha ʻo Palakaia [ʻoku ui ia ko Sihoiata ʻi he 2 Kalonikali], ʻa ia naʻa mou fakapōngi ʻi he vahaʻa ʻo e Fale Tapu mo e olita. Ko au e, ʻoku ou tala atu, ʻE ʻeke ia kotoa pe ki he toʻutangata ko eni.”
Koeʻuhi ko e akonakiʻi loto-toʻa ʻe Sākalaia ʻa e kau taki ʻIsilelí, “naa nau alea fakataha o tuu kiate ia o tologaki ia aki ae maka, i he fekau ae tuʻi, i he loto a oe fale o Jihova.” Ka naʻe hangē ko hono kikiteʻi ʻe Sīsuú, ʻe totongi ʻe ʻIsileli ki he toto māʻoniʻoni kotoa pē naʻe lilingí. Naʻa nau totongi ia ʻi he taʻu ʻe 37 ki mui mai, ʻi he 70 T.S., ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau tau Lomá ʻa Selūsalemá pea naʻe laka hake ʻi he kau Siu ʻe taha miliona naʻe ʻauha ai.
ʻI he fakakaukau ʻa Sīsū ki he tuʻunga fakamanavahē ko ʻení, naʻá ne loto-mamahi. Naʻá ne toe fanongonongo: “ʻA Selusalema! ʻa Selusalema! hono tuʻo taha ʻeku loto ke tanaki hoʻo fanau, ʻo hange ko e tanaki ʻe he motuʻa moa hono fānganga oʻona ki hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai! Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.”
Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: “Hili ʻeni ʻe ʻikai ʻaupito te mou toe sio kiate au, kaeʻoua ke mou pehe, Hoto ʻofa kiate ia ʻoku hoko mai ʻi he huafa ʻo e ʻEiki [Sihova].” Ko e ʻaho ko iá naʻe hoko ʻi he ʻi ai ʻa Kalaisi ʻi heʻene hoko ki hono Puleʻanga fakahēvaní pea naʻe mamata ʻa e kakaí kiate ia ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí.
Naʻe ʻunu atu ʻeni ʻa Sīsū ki he feituʻu ʻa ia naʻe lava ke ne sio mei ai ki he ngaahi puha meʻaʻofa ʻi he temipalé pea naʻe laku paʻanga ki ai ʻa e kakaí. Ko e koloaʻiá naʻa nau laku ʻa e ngaahi foʻi paʻanga lahi. Ka naʻe haʻu ha uitou masiva ʻo ne lī ha ongo kiʻi paʻanga mahuʻinga siʻisiʻi.
Naʻe ui ange ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá, ʻo ne pehē: “Ko au e, ʻoku ou tala atu, Ko siʻi fefine uitou ni, ʻa e masiva ni, kuo hulu ʻene li ʻiate kinautolu kotoa pē kuo li ki he seifi.” Naʻe pau pē naʻa nau fifili pe ʻoku anga-fēfē ʻeni. Ko ia naʻe fakamatala ʻe Sīsū: “He ko kinautolu kotoa pē naʻa nau li mei he paʻanga hulu o ʻenau koloa; ka ka fusimoʻomo ʻa siʻi fefine ni, ka ne li ʻa e meʻa kotoa naʻa ne maʻu, ʻio, hono kotoa ʻo e meʻa naʻa ne moʻui ʻaki.” ʻI he hili ʻo ʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, naʻe mavahe atu ʻa Sīsū mei he temipalé ko e taimi fakamuimuí ia.
ʻI he ofo ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he lahi mo e fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé, naʻa nau pehē: “Tangataʻeiki, vakai ange ʻa e ngaahi maka mo e ngaahi fale! hono ʻikai ko e meʻa fakamanavahē!” Ko e moʻoni, ʻoku pehē ko e ngaahi maká ʻoku lahi hake ʻi he mita ʻe 11 hono lōloá, pea lahi hake ʻi he mita ʻe 5 hono fālahí, pea lahi hake ʻi he mita ʻe 3 hono māʻolungá!
Naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku mou tokanga koā ki he ngaahi fuʻu fale ni? ʻe ʻikai ʻaupito tuku ʻi heni ha foʻi maka ʻo taʻe holoki.”
ʻI he ʻosi hono leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, naʻe kolosi atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló ʻi he Teleʻa ko Kitiloné pea kaka atu ki he Moʻunga ko ʻOlivé. Naʻa nau lava ke sio mei ai ki lalo ki he temipale fakaʻofoʻofá. Mātiu 23:25–24:3; Maʻake 12:41–13:3; Luke 21:1-6; 2 Kalonikali 24:20-22.
◆ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ki he temipalé?
◆ Naʻe fakahaaʻi fēfē ai ʻa e mālualoi ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí?
◆ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “fakamāu Kihena”?
◆ Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Sīsū ʻoku lahi ange ʻa e tokoni ʻa e uitoú ʻi he toko taha koloaʻiá?