Ko ha “Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Fāitaha mo e Fetokouaʻaki”
Ko e anga ia hono fakamatalaʻi ʻe ha fefine ʻe taha ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová hili ʻa ʻene faingataʻaʻia ʻi ha mole fakamamahi ʻa ha mēmipa ʻo e fāmilí. ʻOkú ne fakamatala:
“Te u saiʻia ke fai ha fakamālō maʻa hoku fāmilí mo au tonu, ki he Kau Fakamoʻoni ʻo ha fakatahaʻanga ʻĪtali ʻi Freiburg, Siamane. Tuku kehe ʻa hoku tuongaʻané ko Antonio mo hono uaifí ko Anna, ko hoku fāmilí ʻoku ʻikai ko ha Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Kuo fuoloa ʻemau fakaangaʻi ʻa ʻena fili fakalotú, neongo ia naʻa mau fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ia.
“Kae kehe, ʻi he taimí ni, kuo pau ke liliu ʻemau fakakaukaú. Ko hono moʻoní, kuo mau aʻusia ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fetokouaʻakí mo e ʻofa ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke mau teitei ʻamanekina.
“Ko e meʻa fakamamahí, naʻe mate mutukia ʻa Anna ʻi ha fakatuʻutāmaki he halá. Koeʻuhi ko ʻemau nofo ʻi ʻĪtalí, naʻe malava ai ke mau nofo ofi ki hoku tuongaʻane ko Antonio mo ʻene fānaú ʻo aʻu pē ki ha tuʻunga fakangatangata. Neongo ia, naʻe tokoniʻi ia ʻe hono fanga tokoua Fakamoʻoní. Kuo nau tokoniʻi ia ʻaki ʻenau ʻi aí, ko ʻenau ngaahi leá, ko ʻenau tuí, ko ʻenau poupou fakaesino, fakaeʻulungaanga, mo fakaʻikonōmika. Koeʻuhi heʻikai lava ke u fakamālō fakafoʻituitui ki he fakatahaʻangá, te u saiʻia ke fakamālō kiate kinautolu fakafou ʻi hoʻomou makasiní ki heʻenau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fāitaha mo e fetokouaʻaki ʻa ia heʻikai ngalo ʻiate kimautolu.”
Ko e ngaahi lea anga-ʻofa ʻa e fefiné ni ʻoku fakahoungaʻi. Hangē ko ia naʻá ne leaʻakí, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga. (1 Pita 2:17) ʻOku nau fakatupulekina ʻa e ngaahi haʻi mālohi ʻo e ʻofa ʻi honau lotolotongá, ʻi he ʻiloʻi ko e ʻofá “ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.” (Kolose 3:14) Naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga fakamamahi lahi tahá, ʻa ia ʻe lava ke hoko mai ia kiate kitautolu hono kotoa, ʻoku piki ofi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ʻOtuá mo ʻene kakaí.—Palovepi 18:24; Koheleti 9:11; Sione 13:34, 35.