Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
ʻOua ʻe Taʻofi ʻa Hono Fakahā Atu ʻa e Ongoongo Leleí
ʻI HE taimi naʻe fuofua ʻaʻahi ai ʻa e kau fakatotolo ʻIulopé ki he Teleʻa ʻo Venisuelá pea mo e Anovai Maracaibo, naʻe fonu ʻa e matāfonuá ʻi he fanga kiʻi fale ʻato louʻakau mo pou māʻolunga hake mei he vaí. Ko e vakai ki aí naʻe ake ai ʻa e manatú ki Vēnisi, ʻĪtali, ʻa ia naʻe langa ai ʻe he kakaí honau ngaahi ʻapí ʻi he veʻe vaí. Naʻe ui leva ʻe he kau fakatotolo lea faka-Sipeiní ʻa e feituʻu ko iá ko Venisuela, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Vēnisi Siʻi.”
ʻI he ʻahó ni, ʻi he fonua fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻoku fakahoko ai ha faʻahinga polokalama langa ia ʻe taha, ko ha polokalama langa fakalaumālie. ʻI aí ʻoku femoʻuekina ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono tō ʻa e tenga ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi tuʻunga feʻungamālie kotoa pē. Ko e ola ʻo e utu-taʻu fakalaumālié ʻoku ʻomai ai ʻa e fakahīkihikiʻi lahi ki he “ʻEiki ʻoku aʻana ʻa e taʻu,” ko Sihova ko e ʻOtuá.—Mātiu 9:37, 38.
ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ha ʻovasia fefonongaʻaki ki ha fakatahaʻanga ʻi he feituʻu ko Zulia ʻi he tokelau-hihifo ʻo Venisuelá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni aí kiate ia mo hono uaifí ke na ʻaʻahi ki ha kiʻi motu siʻisiʻi ofi mai ko Toas. ʻI he lolotonga ʻa e kei tatali ke maʻu ʻa e vaka pongipongia ki he motú, naʻe fokotuʻu ange ʻe he uaifi ʻo e ʻovasia fefonongaʻakí, ko Mery, ki hono hoa ngāué, ko ha tuofefine tāimuʻa taimi-kakato, ke na talanoa ki ha niʻihi ʻo e kau ngāue ʻi he vaká. Naʻe loto-lelei ki ai ʻa e tuofefine tāimuʻá.
ʻI he fakaofiofi atu ki ha tokotaha makēnika, naʻe fakaʻaliʻali atu ʻe Mery ʻa e tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. Naʻá ne fakahā ange kiate ia ʻa e vahe “Ko Hono Faʻu ha Fāmili ʻOku Fakalāngilangiʻi Ai ʻa e ʻOtuá,” ʻa ia naʻe ngalingali naʻá ne mahuʻingaʻia ai. Naʻe fakamatalaʻi ange leva ʻe Mery ʻo pehē ʻi hono ngāueʻaki ʻa e tohi ko ʻení, ʻe lava ai ke ne fai ha ako Tohitapu ʻi hono ʻapí tonu. Naʻá ne tali ʻa e tohí, pea naʻe fai ha fokotuʻutuʻu ki ha taha ke ne ʻaʻahi kiate ia ki hono ʻapí.
ʻI ha taimi nounou pē mei ai, naʻe ʻi ai ha ʻasemipilī ʻaho ʻe taha makehe ʻi he feituʻú. Ko ha ʻohovale lahi ē ka ko Mery he sio ai ki he tokotaha makēniká, ko Senor Nava, fakataha mo hono uaifí mo hona ongo ʻofefine kei siʻi ʻe toko ua! Naʻe ʻeke ange ʻe Mery ki he uaifí pe ko e hā ʻene fakakaukau fekauʻaki mo ʻenau ako Tohitapu fakafāmilí. Naʻe fakaʻohovale ʻaupito ʻa ʻene talí.
“ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻemau ako ki he moʻoní,” ko ʻene talí ia. Naʻá ne fakamatala leva: “ʻI he taimi naʻá ke lea ai ki hoku husepānití, ko e toki ʻosi ia ʻene tuku ange au koeʻuhí ko ha fefine ʻe taha. Naʻá ne toe inu lahi foki. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻene konaá, naʻá ne anga-fakamamahi, ʻa ia ko e kakai ʻi he kiʻi motú naʻe ʻikai te nau saiʻia ai. Naʻá ne ngāueʻaki foki ʻa e fakahaʻele faʻahikehé. Kae kehe, ko e ʻilo faka-Tohitapu naʻá ne maʻu mei he akó naʻe tokoni ia kiate ia ke fai ha ngaahi liliu kāfakafa ʻi heʻene moʻuí. Kuó ne liʻaki kotoa ʻa ʻene ngaahi tōʻonga taʻemaʻá. Ko ʻene ongo mātuʻá, ʻa ia ʻokú na siasi Katolika, ʻokú na fuʻu ʻohovale ʻaupito ʻi he ngaahi liliu ko ʻení. ʻOkú na fiefia he ʻi he taimi ní ko ha husepāniti mo ha tamai alafalalaʻanga ia.”
Naʻe papitaiso ʻa Senor Nava ʻi he 1996 pea ʻokú ne ngāue ʻi he taimí ni ko ha faifekau taimi-kakato. Ko hono uaifí, ʻa Jenny, naʻe papitaiso ia ʻi he 1997. Naʻe fuʻu maongo ki he pule koló ʻa e ngaahi liliu ʻi he tokotaha makēnika vaka ko ʻení ʻo ne kole foki ai ki ha ako Tohitapu. He fiefia lahi ē ko e ongo tuofefine naʻe ʻikai te na taʻofi ʻa hono talaki atu ʻa e ongoongo leleí he lolotonga ʻo ʻena tatali ki he vaka ʻi he pongipongi ko iá!
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko hono vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki ha tokotaha makēnika vaká naʻá ne ʻomai ai ʻa e ngaahi ola fakafiefia