Maluʻi ha Hingoa Lelei
KE SIVISIVIʻI fakalelei ha tā-valivali fakaʻofoʻofa ʻe lava ke hoko ia ko ha meʻa ʻaonga. ʻI hono siofi fakaleleí, ʻe fakatokangaʻi ai ʻe ha taha ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ai ʻe he tokotaha tā-valivalí ʻa e lauingeau ʻo e ngaahi mataʻivalí ke ʻai ʻa e ngaahi lanu kehekehe ko ia ʻi ha fakatātā.
ʻOku pehē pē, ko ha hingoa lelei ʻoku fakatupulekina ia, ʻo ʻikai ʻaki hano tohoʻi matalahi tuʻo taha ʻa e polosí, ʻo hangē ko e laú, ka ʻi he ngaahi tōʻonga iiki lahi ʻi ha vahaʻa taimi. ʻIo, ʻoku langa hake māmālie hotau ongoongó ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue ko ia ʻoku tau fakahokó.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻe ha foʻi mataʻivali hala ʻe taha ʻa e mahuʻinga ʻo e tā-valivalí. Ko ia, ʻoku pehē pē mo hotau hingoá. Naʻe pehē ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “Ko e vale ʻa e tangata ʻoku fulihi hono hala.” (Palovepi 19:3) Ko e meʻá pē ia ko ha kiʻi foʻi vale angamaheni—mahalo ko ha ʻita tōlili, ko hano maʻu taʻefakafuofua ʻo e ʻolokaholó, pe ko ha tōʻonga taʻetaau fakafehokotaki fakasino tuʻo taha—ʻe fakameleʻi ai ha ongoongo lelei. (Palovepi 6:32; 14:17; 20:1) Ko ia ai, he mātuʻaki mahuʻinga ē, ke tau feinga ke maʻu ha hingoa lelei pea ngāue faivelenga ke maluʻi ia.—Fakafehoanaki mo Fakahā 3:5.