Ko e Potó ke ‘Tomuʻa ʻIloʻi ʻa e Meʻa ʻE Hokó’
“KO KINAUTOLU ia ʻa e kakai kuo mole ʻenau fakakaukau leleí pea ʻoku ʻikai maʻu ha mahino. Kapau naʻa nau poto, te nau mahinoʻi ʻa e meʻá ni pea tomuʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kinautolú.”—Teutalonome 32:28, 29, Beck.
Ko e ngaahi leá ni naʻe leaʻaki ia ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau tuʻu ʻi he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe tomuʻa tala ʻe Mōsese ha taimi ʻa ia te nau liʻaki ai ʻa Sihova pea fakakaukau siʻisiʻi pē ki he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi senituli naʻe hoko mai aí, ko e kakai ʻo ʻIsilelí—kau ai ʻa e ngaahi tuʻi tokolahi—naʻa nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá.
Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone ʻa e fekau fakaʻotua ke ʻoua ʻe mali mo e kau lotu ʻo e ngaahi ʻotuá tuku kehe ʻa Sihova. (Teutalonome 7:1-4) Ka neongo ia, naʻá ne maʻu ʻa e “kau fefine muli tokolahi.” Ko e olá? ʻOku fakahā mai ʻe he lēkooti ʻa e Tohitapú: “ʻI he faifai ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi heʻene fakafeangai kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hange ko e loto ʻo Tevita ko ʻene tamai.” (1 Tuʻi 11:1, 4) Neongo ko ha tangata poto, naʻe ʻikai ke fakakaukau lelei ʻa Solomone ke ne ‘tomuʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hokó’ kapau naʻá ne talangataʻa ki he fekau ʻa e ʻOtuá.
Fēfē kitautolu? ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei ha mamahi lahi kapau te tau tomuʻa fakakaukau feʻunga ki he ngaahi fili ke fai ʻi he moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku akonakiʻi ʻa e kau Kalisitiané ke “fakamaa [kinautolu] mei he uli kotoabe oe kakano moe laumalie.” (2 Kolinito 6:19 [2Ko 7:1, PM]) ʻOku fakapotopoto ʻeni, ka ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he tokolahi ʻa e fakakaukau lelei ke nau tomuʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko nai kapau te nau taʻetokaʻi ʻa e akonaki ʻa Paulá. Ko e fakatātaá, ʻoku fakaʻuliʻi ʻe he kau talavou tokolahi honau ngaahi sinó ʻaki ʻa e ifi tapaká, ʻo fakakaukau ko e meʻá ni ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau hā taukei ai mo tangata lahi. He fakamamahi ē, he ki mui ʻi he moʻuí, ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tokolahi mei he ngaahi palopalema ʻo e mafú, kanisā ʻo e maʻamaʻá, pe ko e pupula ʻa e kau ʻo e maʻamaʻá ʻa hono olá!
ʻOku mahuʻinga ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻI ha ʻuhinga lelei, naʻe tohi ʻe Paula: “ʻIlonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. He ko ia ʻoku ne to ʻi hono kakano, te ne utu mei he kakano ʻa e ʻauha: ka ko ia ʻoku ne to ʻi he laumalie, te ne utu mei he laumalie ʻa e moʻui taʻengata.”—Kaletia 6:7, 8.