Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
Tupulaki Fakateokalati ʻi Namīpiá
NAʻE ʻuluaki aʻu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki Namīpiá ʻi he konga ki mui ʻo e ngaahi taʻu 1920 tupú. Talu mei he taimi ko iá, kuo laui teau ʻo e kakai loto-totonu kuo nau tali ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí. Ko e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻi laló ʻoku hā mei ai ʻa e founga hono fakatahatahaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga manakoa ko ʻení ki heʻene tākangá.—Hakeai 2:7, NW.
◻ Ko Paulus, ko ha tokotaha faama kai pē ʻokú ne nofo ʻi he tokelau-hahake ʻo Namīpiá, naʻá ne ʻuluaki feʻiloaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki Windhoek, ʻa ia ko e kolomuʻá. Naʻe vave ʻa e hoko ʻa Paulus ʻo tuipau kuó ne maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ne foki ki ʻapi fakataha mo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. Pea ʻi heʻene folau ki Rundu, ʻa e kolo ofi taha mai ʻa ia naʻe ʻi ai ha Fale Fakatahaʻangá, naʻe ʻilo ai ʻe Paulus ʻa e Kau Fakamoʻoní peá ne kole ange kiate kinautolu ke nau ʻaʻahi ange kiate ia.
Kae kehe, naʻe fuʻu mamaʻo ki he Kau Fakamoʻoní ke nau ʻalu ke fai ha ako Tohitapu fakauike mo Paulus. ʻI he ʻikai te ne loto-siʻí, naʻe kamata ke ako ʻe Paulus ʻa e Tohitapú ʻiate ia pē. Tānaki atu ki ai, naʻá ne malanga faivelenga ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ne akó. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fokotuʻu ai ha kulupu ako Tohitapu. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa e kiʻi kulupú ʻi he letioó ʻe fai ʻi Rundu ha ʻasemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau tātānaki ʻenau ngaahi meʻa siʻi naʻe maʻú pea fokotuʻutuʻu ki ha folau ke kau ki ai.
Ko ha meʻa fakatupu-fiefia ē naʻe hokó kiate kinautolu ke nau feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻuluaki taimí! Naʻe vave leva hono fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki ha fanga tokoua taau ke ʻaʻahi maʻu pē ki he kulupu ko ʻení. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko ono ʻi he kolo ʻoku nofo ai ʻa Paulus.
◻ Naʻe kamata ʻa e mahuʻingaʻia ʻa Johanna ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ʻi ha tokotaha ʻokú ne lea kovi fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “Ko e fuofua taimi naʻá ku fanongo ai ki he huafa ʻo Sihová, naʻe hoko ia ʻo pikimaʻu ʻi hoku ʻatamaí, pea naʻá ku kamata ke fifili pe ko hai ʻa Sihova. Naʻá ku nofo mo hoku husepānití ʻo ofi ki Walvis Bay ʻi he matātahi ʻo Namīpiá. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ma ʻalu ai ki kolo, pea naʻá ku sio ai ki he Kau Fakamoʻoní ʻoku nau tufaki ʻa e makasini Taua Leʻo ʻi he halá. Naʻá ku maʻu ha tatau pea kole ange ki ha ako Tohitapu, koeʻuhi he naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi fehuʻi lahi. Naʻá ku tangi ʻi he taimi naʻa nau fakahā mai ai kiate au heʻikai te nau lava ke haʻu koeʻuhi he naʻe maumau ʻenau meʻalelé. ʻI he hili atu pē iá naʻe mole atu ʻa hoku husepānití, pea naʻá ku ʻalu ʻo nofo ʻi Keetmanshoop. Naʻe ʻi ai ha tāimuʻa makehe (tokotaha ʻevangeliō taimi-kakato) naʻe vaheʻi ke ngāue ai, pea naʻá ku maʻu ʻa e tohi Ko e Moʻoni ʻa ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengata meiate ia. Mei he kamataʻangá pē, naʻá ku ongona ai ʻa e moʻoní.
“Faifai atu pē, naʻe fakaafeʻi au ke kau ʻi he ngāue fakamalangá, ka ko e manavahē tangatá naʻá ne lōmekina au. ʻI he ʻalu mei he matapā ki he matapaá, naʻá ku lotu kia Sihova ke ne ʻai au ke u mate kae ʻikai ko hono ʻai au ke u malanga. ʻI he taimi naʻá ku ʻuluaki kau ai ʻi he fakamoʻoni he halá, naʻá ku toitoi ʻi ha vahaʻa hala fāsiʻi, ʻo ʻamanaki ʻe ʻikai ha taha ʻe sio mai. Ko hono fakaʻosí, naʻá ku maʻu ha loto-toʻa feʻunga ke u fakaʻaliʻali ha makasini ki ha tokotaha naʻe fakalaka hake, pea mei aí naʻe malava ke u leaʻaki ha meʻa. ʻI he ʻaho ko iá, ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻá ku vahevahe ʻeku ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú mo e kakai tokolahi.
“ʻI he ʻahó ni, ko e taʻu ia ʻe 12 ki mui ai, neongo ʻa ʻeku masiva fakamatelié, ʻoku ou kei koloaʻaki ʻa e monū ʻo e ngāue tāimuʻá pea hokohoko atu hono maʻu ʻa e fiefia taʻealafakatataua mei hono vahevahe ʻa e moʻoni ʻo e Puleʻangá mo e niʻihi kehé.”