ʻOku Mahuʻinga Tuʻuloa ʻa e Fakaʻofoʻofa ʻi Lotó
“KO E FAKAʻOFOʻOFA ʻA HA TALAVOU ʻOKU TATAU IA MO HA ʻULUNGAANGA LELEI,” KO E ANGA IA ʻA E VAKAI ʻA HA KALISITIANE TAʻUMOTUʻA ANGA-TONU.
ʻIo, kuo fuoloa ʻa e hehema ʻa e tangatá ke tuku ʻa e fakamamafá ki he fakaʻofoʻofa ʻi tuʻá, ʻa ia ʻoku faʻa iku atu ki hono fakamāuʻihalaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻi lotó. Kae kehe, ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne ʻafio mai ki he meʻa ʻoku ʻi hotau lotoʻi lotó, kae ʻikai ko hotau fōtunga ʻi tuʻá. ʻI he founga ko ʻení ʻokú ne fokotuʻu ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e fakakaukau fakamatuʻotuʻá. Fakatatau ki he Tohitapú, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá tonu: “Oku ikai mamata a Jihova o hage koe mamata ae tagata; he oku jio ae tagata ki he aga oku ha itua, ka oku afioʻi e Jihova ae loto.”—2 Samiuela 16:7, PM.
Ko e ʻOtuá ʻa e Matavai ʻo e fakaʻofoʻofa fakaetangata moʻoní, pea ʻoku fakahaaʻi mai ia ʻe heʻene Folofolá ʻi he taimi ʻoku lāulea ai ki ha lelei moʻoni ʻa ha taha, ʻoku fakamahuʻingaʻi taha ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālié. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e matamatalelei ko e meʻa ʻe ʻikai ala falala ki ai, pea ko e hoihoifua ko e meʻa hamolofia: ko e fefine ʻoku ʻapasia kia Sihova, ko eni ia ʻe fakamaloʻia.” (Palovepi 31:30) Ko e moʻoni, ko e matamatalelei ʻi tuʻá ʻokú ne fakapūlouʻi nai ʻa e palakū ʻi lotó. (Eseta 1:10-12; Palovepi 11:22) Neongo ko e fakaʻofoʻofa fakaesinó ʻe holo nai ʻi ha taimi, ko e fakaʻofoʻofa ʻi lotó—ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e lotó—ʻe lava ke tupulaki pea tuʻuloa.
Ko ia ai, he fakapotopoto ē, ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga peheé hangē ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-ʻofa, angalelei, tui, angamalū, mo e mapuleʻi-kitá! (Kaletia 5:22, 23) ʻOku lava leva ai ke tau maʻu ʻa e fakaʻofoʻofa ʻi lotó, ʻa ē ʻoku mahuʻinga tuʻuloá.—1 Pita 3:3, 4.