ʻOku Mahuʻinga Fēfē ʻa e ʻAloʻofá?
“KO E meʻa fakamānako ʻi he tangata ʻo e māmaní ko ʻene ʻaloʻofá,” ko e fakamatala ia ʻa e Tohitapú. (Palovepi 19:22, NW) Ko e moʻoni, ko e ngaahi ngāue ʻo e ʻaloʻofá ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá ʻoku fakamānako moʻoni. Kae kehe, ko e foʻi lea “ʻaloʻofa” ʻi he Tohitapú, ʻoku ʻuhinga iá ki ha anga-ʻofa ʻoku makatuʻunga nai ia ʻi ha vahaʻangatae kuo ʻosi fokotuʻu, hangē ko e taha ko ia ʻoku makatuʻunga ʻi ha ngāue anga-ʻofa ki muʻa ʻi he tafaʻaki ʻa ha taha kehe. Ko ia, ʻoku kau ai ʻa e fakakaukau ʻo e mateakí.
Ko Tuʻi Sōasi ʻo Siutá naʻe ʻikai lava ke ne fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakamānako ko ení. Naʻá ne moʻuaʻaki ʻa e houngaʻia ki hono mehikitangá pea kia Sihoiata, ʻa e husepāniti hono mehikitangá. ʻI he taimi naʻe siʻi hifo ai ʻa Sōasi ʻi he taʻu tahá, ko ʻene kui-fefine fulikivanú naʻá ne ʻai pē ia ke ne kuini pea tāmateʻi ʻa e fanga tokoua kotoa ʻo Sōasí, ʻa ia ko e ngaahi ʻea kinautolu ki he taloní. Neongo ia, naʻe ʻikai lava ke ne tāmateʻi ʻa e valevale ko Sōasí, koeʻuhi naʻe fūfuuʻi lelei ia ʻe hono mehikitangá mo hono husepānití. Naʻá na toe akoʻi kiate ia ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe taʻu fitu ai ʻa Sōasí, naʻe ngāueʻaki ʻe he mali hono mehikitangá ʻa hono tuʻunga mafai ko e taulaʻeiki lahí ke tautea mate ʻa e kuini fulikivanú pea ke fakanofo ʻa Sōasi ki he taloní.—2 Kalonikali 22:10–23:15.
Naʻe pule ʻa e talavou ko Sōasí ko e tuʻi ʻi ha founga lelei ʻo aʻu ki he mate ʻa e mali hono mehikitangá, ka naʻá ne tafoki leva ia ki he lotu ʻaitolí. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Sākalaia, ʻa ia ko e foha ʻo Sihoiatá, ke fakatokanga kia Sōasi fekauʻaki mo ʻene tafoki mei he moʻoní. Naʻe ʻai ʻe Sōasi ʻo tolomakaʻi ʻa Sākalaia. Ko ha ngāue fakaʻohovale moʻoni ia ʻo e taʻemateaki ki ha fāmili ʻa ia naʻá ne moʻua lahi ki ai!—2 Kalonikali 24:17-21.
ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻe ʻikai manatu ʻe Kingi Soasi ʻa e [ʻalo]ʻofa naʻe fai kiate ia ʻe heʻene tamai [ʻa Sākalaia], ka ne fakapongi ʻa hono foha.” ʻI heʻene mei maté, naʻe pehē ʻe Sākalaia: “Ke vakai ʻa e ʻEiki ki ai, ʻo ne ʻeke!” ʻI he moʻoni ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa Sākalaiá, naʻe hoko ʻa Sōasi ko ha tangata naʻe puke lahi pea naʻe fakapoongi ia ʻe heʻene kau sevāniti pē ʻaʻaná.—2 Kalonikali 24:17-25.
ʻI he ʻikai hoko ʻo hangē ko Tuʻi Sōasí, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau muimui ʻi he akonaki ko ení te nau maʻu ha kahaʻu faitāpuekina: “Ke ʻoua mahuʻi meiate koe ʻa e angaʻofa [“ʻaloʻofa,” NW] mo e fai moʻoni: . . . ko ia te ke maʻu ai ʻa e ʻofa mo e ongoongolelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua mo e tangata.”—Palovepi 3:3, 4.