LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w06 6/1 p. 32
  • “Ko e Siueli ʻo e Kotoa ʻo Kālelí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ko e Siueli ʻo e Kotoa ʻo Kālelí”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
w06 6/1 p. 32

“Ko e Siueli ʻo e Kotoa ʻo Kālelí”

ʻI HE kilomita pē ʻe 6.5 ki he tokelau hihifo ʻo Nasaletí, naʻe tuʻu ai ʻa e kolo ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito ha lave ia ki ai ʻi he ngaahi Kōsipelí, ʻa e kiʻi kolo naʻe ʻohake ai ʻa Sīsuú. Neongo ia, naʻe vikia ia ʻe he faihisitōlia ʻiloa ʻi he ʻuluaki senitulí ko Feleiviasi Siosifasi ʻo ui ia ko e “siueli ʻo e kotoa ʻo Kālelí.” Ko e kolo ia ko Sefolisí. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi ʻo fekauʻaki mo e kolo ko ʻení?

Hili ʻa e mate ʻa Hēlota ko e Lahí, ngalingali ʻi he taʻu 1 K.M., naʻe angatuʻu ai ʻa e kakai ʻo Sefolisí ki Loma, ʻo iku ai ki hono fakaʻauha ʻo honau koló. Naʻe maʻu tukufakaholo ʻe ʻAnitipasa foha ʻo Hēlotá ʻa Kāleli mo Pīlia peá ne fili ʻa e ngaahi toetoenga ʻo Sefolisí ke hoko ia ko e tuʻuʻanga ʻo hono kolomuʻa foʻoú. Naʻe toe langa ʻa e koló ʻi ha sīpinga langa faka-Kalisi Loma, ka naʻe meimei ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ia ko e kau Siu. Fakatatau kia Palōfesa Richard A. Batey, naʻe hoko ia ko e “senitā tefito ki hono puleʻi fakapuleʻanga ʻo Kāleli mo Pīliá,” ʻo aʻu ki hono toki langa ʻe ʻAnitipasa ʻa Taipiliō ʻi he 21 T.S. nai ke hoko ia ko e kolomuʻá ʻo fetongiʻaki ʻa Sefolisi. Ko e taimi ʻeni naʻe nofo ofi ai ʻa Sīsū ki he koló.

Ko Palōfesa James Strange kuó ne ʻosi fai hano keli fakatotolo ʻa Sefolisi, ʻokú ne tui naʻe ʻi he koló ʻa e ngaahi tauhiʻanga lēkooti, tukuʻanga koloa, tukuʻanga meʻa tau, pangikē, langa fakapuleʻanga, mo e ngaahi māketi ʻa ia naʻe fakatau atu ai ʻa e ngaahi naunau ʻumea, sioʻata, koloa ukamea, ngaahi meʻa teuteu siueli mo e kalasi kehekehe ʻo e meʻakaí. Naʻe ʻi he koló ʻa e kau lālanga tupenu mo e kau faifakatau vala mo e ngaahi falekoloa ʻa ia naʻe lava ke fakatau mei ai ʻa e ngaahi kato, naunau fale, kaloni mo e ngaahi koloa meimei tatau. ʻOku fakafuofua ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi he taimi ko iá naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e toko 8,000 ki he 12,000.

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū ki he kolo femoʻuekina ko ʻení, ʻa ia ko ha lue houa ʻe taha ia mei Nasaleti? ʻOku ʻikai ke tali mahino mai ia ʻe he ngaahi Kōsipelí. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he The Anchor Bible Dictionary, ko e “halanga tonu ʻe taha mei Nasaleti ki Kena ʻo Kālelí naʻe fou atu ia ʻi Sefolisi.” (Sione 2:1; 4:46) Mei Nasaleti, ʻe lava ke te sio atu ai ki he tafunga ʻo Sefolisí, ʻa ia ʻoku mita ʻe 120 hono māʻolungá mei he takele ʻo e teleʻá. ʻOku tui ʻa e tokolahi, ʻoku pau pē naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e kolo ko ʻení ʻi heʻene fai ko ia ʻa e talanoa fakatātā ʻo pehē “ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha fuga moʻunga ʻoku ʻikai te ne lava ke puli.”—Mātiu 5:14.

ʻI he hili ʻa e tō ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., naʻe hoko ai ʻa Sefolisi ko e kolo Siu tefito ia ʻi Kālelí pea naʻe hoko ia ki mui ai ko e tuʻuʻanga ʻo e Sanetalimí, ʻa e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú. ʻI ha vahaʻa taimi, naʻe hoko ia ko e senitā ʻa ia naʻe lakalakaimonū ai ʻa e malaʻe ʻo e akó.

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 32]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

Tahi Kāleli

KĀLELI

Kena

Taipiliō

SEFOLISI

Nasaleti

PĪLIA

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 32]

Naunau ʻumea: Excavated by Wohl Archaeological Museum, Herodian Quarter, Jewish Quarter. Owned by Company for the Reconstruction of the Jewish Quarter in the Old City of Jerusalem, Ltd

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share