LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 10/1 p. 3-4
  • Ko e Hā ʻOku Manavahē ki Ai ʻa e Tokolahi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻOku Manavahē ki Ai ʻa e Tokolahi?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú ʻo Fekauʻaki mo e Tau Fakaniukiliá?
    Ngaahi Kaveinga Kehe
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 10/1 p. 3-4

Ko e Hā ʻOku Manavahē ki Ai ʻa e Tokolahi?

“ʻOku ʻikai fiemaʻu ke te toki hoko ko ha tokotaha tui fakalotu ke fakakaukau ai ʻoku tau huʻu atu ki ha fakatamaki.”—STEPHEN O’LEARY, PALŌFESA MĀʻOLUNGA, ʻUNIVĒSITI HE FAKATONGA ʻO KALEFŌNIÁ.a

ʻOKÚ KE loto-tatau mo e fakamatala ʻi ʻolungá? Ko e ngaahi kupu hokohoko ko ení ʻe lāulea fakalelei ai ki he niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku manavahē ai ʻa e kakaí ki he kahaʻú. Ka ʻe toe fakahā ai ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke ke loto-falala ai ʻe ʻikai faifai ange pea ngata ʻa e moʻui ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke fakatuʻamelie ai, neongo ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakalotomamahi ʻoku ʻamanaki ke ke laú.

Kei fakautuutu ai pē ʻa e fakamanamana ʻo e tau fakaniukiliá. ʻI he 2007, naʻe fakatokanga ai ʻe he Bulletin of the Atomic Scientists: “Talu mei hono ʻuluaki lī ʻa e ongo foʻi pomu ʻi Hiroshima mo Nagasaki, kuo fehangahangai ʻa e māmaní mo ha ngaahi fili fakatuʻutāmaki ange.” Ko e hā ʻoku fakatupu hohaʻa aí? Naʻe līpooti ʻe he Bulletin ʻo pehē ʻi he 2007, naʻe kei ʻi ai nai ʻa e ngaahi naunau tau fakaniukilia ʻe 27,000 pea ko e 2,000 ai naʻe “ʻosi maau ke tuku ange ʻi ha faʻahinga taimi pē.” Naʻa mo hano fakapaaki ha peseti siʻisiʻi pē ʻo e ngaahi naunau tau ko iá, ko hono nunuʻá ʻe fakatuʻutāmaki ʻaupito!

Kuo holo ʻa e fakamanamana ʻo e tau fakaniukiliá talu mei ai? Ko e ngaahi fonua tuʻu-ki-muʻa ʻe nima ʻi he mālohi fakaniukiliá—ko Falanisē, Lūsia, Pilitānia, Siaina, pea mo e ʻIunaite Seteté—ʻoku nau “fokotuʻutuʻu ha sisitemi naunau tau fakaniukilia foʻou pe kuo nau fanongonongo ʻenau taumuʻa ke fai pehē,” ko e fakamatala ia ʻa e Yearbook 2009 ʻa e SIPRI.bc Ka ʻoku taukaveʻi ʻe he tohi fakataʻú ko e ngaahi fonua ko iá ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi naunau tau fakaniukiliá. ʻOku fakafuofua ʻe he kau fekumí ko ʻInitia, Pākisitani, mo ʻIsileli ʻoku ʻi ai pē ʻenau ngaahi foʻi pomu fakaniukilia ʻe 60 ki he 80. ʻOku nau toe fakamatalaʻi foki, ʻi māmani lahi, ko e fakakātoa ʻo e ngaahi naunau tau fakaniukilia ʻe 8,392 ʻoku nau fokotuʻutuʻu he taimí ni, ʻo talitali pē ke tuku ange!

ʻE ʻomai nai ʻe he feliliuaki ʻo e ʻeá ha fakatamaki. “Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku ʻomai ʻe he feliliuaki ʻo e ʻeá,” ko e lau ia ʻa e Bulletin of the Atomic Scientists ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá, “ʻoku meimei kovi tatau ia mo e ngaahi naunau tau fakaniukiliá.” Ko e kau faisaienisi tokaʻi, hangē ko Stephen Hawking, ko e palōfesa mālōlō ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Cambridge, mo Sir Martin Rees, ko e Pule ʻo e Trinity College ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Cambridge, ʻoku nau leaʻaki foki ʻa e ngaahi fakatokanga mālohi ko iá. ʻOku nau ongoʻi ko e ngāuekoviʻaki ʻo e tekinolosiá pea mo e uesia ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ki he ʻātakaí, te na fulihi taʻealafakafoki nai ʻa e moʻui ʻi he māmaní pe naʻa mo hono fakangata ʻa e sōsaieti fakaetangatá.

ʻOku hohaʻa ʻa e laui miliona fekauʻaki mo e ngaahi tomuʻa tala ʻo e fakaʻauhá. Taipeʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ngataʻanga ʻo e māmaní” pea mo e taʻu “2012” ʻi he Uepisaiti fekumi manakoa ʻe taha ʻi he ʻInitanetí, pea te ke ʻilo ai ʻa e ngaahi peesi ʻe laui ngeau ʻo e fakamahalo fekauʻaki mo e ngataʻanga ka hoko mai ʻi he taʻu ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha tohi-māhina motuʻa ʻa e Maya, ʻoku ʻiloa “ko e Lau Lōloá,” ʻoku fakafuofua ai ʻe ngata ʻi he taʻu 2012. ʻOku manavahē ʻa e tokolahi he hangē ʻoku fakaʻilongaʻi heni ʻa e ngataʻanga ʻo e sōsaieti fakaetangata ʻa ia ʻoku tau ʻilo ki aí.

ʻOku tui ʻa e kakai lotu tokolahi ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe fakaʻauha ʻa e foʻi māmaní. ʻOku nau tui ʻe ʻave ki hēvani ʻa e kakai tui faitōnunga kotoa pē, lolotonga ia ko e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe tuku pē kinautolu ke faingataʻaʻia ʻi ha foʻi māmani maveuveu pe lī ki heli.

Ko hono moʻoní, ʻoku pehē nai ʻe he Tohi Tapú ʻe maumauʻi fakaʻaufuli pe fakaʻauha ʻa e foʻi māmaní? “ʻOua te mou tui ki he laumalie fulipe,” ko e fakatokanga ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné, “ka mou sivi pe ʻa e ngaahi laumalie, pe ʻoku mei he ʻOtua ia.” (1 Sione 4:1) ʻI he ʻikai ke tali noaʻia pē ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he niʻihi kehé, ko e hā ʻoku ʻikai ke fakaava ai ha tatau ʻo e Tohi Tapú peá ke vakai tonu ki he meʻa ʻoku leaʻaki ai fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmaní? Ko e meʻa ʻoku ne akoʻí ʻe fakaʻohovale nai ia kia koe.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Mei he kupu “Ngaahi Fakatamaki ʻOku Fakaʻaiʻai Ai ʻa e Ngaahi Fakamahalo ki Hono Fakaʻauha ʻo e Māmaní,” naʻe pulusi ʻi he Uepisaiti MSNBC, ʻo ʻOkatopa 19, 2005.

b Ko e SIPRI ko hono fakalōloá ko e Stockholm International Peace Research Institute.

c Ko e līpooti ʻi he Yearbook 2009 ʻa e SIPRI naʻe faʻu ia ʻe Shannon N. Kile, ko e tokotaha faifakatotolo māʻolunga mo e taki ʻo e poloseki ki he ngaahi naunau tau fakaniukilia ʻa e Polokalama Tokangaekina mo Taʻotaʻofi ʻa e Ngaahi Meʻatau ʻa e SIPRI; ko Vitaly Fedchenko, ko ha tokotaha faifakatotolo ʻi he Polokalama Tokangaekina mo Taʻotaʻofi ʻa e Ngaahi Meʻatau ʻa e SIPRI; mo Hans M. Kristensen, ko e talēkita ia ʻo e poloseki ki he maʻuʻanga fakamatala ʻi he Kautaha ʻo e Kau Faisaienisi ʻAmeliká.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Mushroom cloud: U.S. National Archives photo; hurricane photos: WHO/League of Red Cross and U.S. National Archives photo

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share