Ko Hono Līpooti ʻa e Ngāue Toe ʻAʻahí mo e Ako Tohitapú
1 He meʻa fakafiefia moʻoni ē ko hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí pea mo e ngaahi ako Tohitapú, ʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻiá ke nau fai ha fakalakalaka fakalaumālié! Ka, ʻoku tau mahinoʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku totonu ai ke tau līpooti ia ko e ngaahi toe ʻaʻahi mo e ngaahi ako Tohitapu ʻi he Līpooti Ngāue Fakamalangá?
2 Ngaahi Toe ʻAʻahí: ʻOku pehē ʻe heʻetau tohi Our Ministry: “ʻI hono līpooti ʻa e ‘Ngaahi Toe ʻAʻahí,’ lau ʻa e fika fakakātoa ʻo e ngaahi toe foki naʻe fai ʻo fakataumuʻa ki hono ueʻi lahi ange ʻa e mahuʻingaʻia naʻe fakahaaʻi ki muʻa ʻe he kakai ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha Kau Fakamoʻoni ʻosi fakatapui mo papitaisó. . . . Ko e toe ʻaʻahí, ʻe lava ke ʻikai ngata pē ʻi ha ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻo ha taha kae toe pehē foki ki he founga ʻo hono fai ia ko ha faitohi, ko ha tā telefoni pe ko hono ʻave ʻo ha tohi, ʻo hangē ko e ʻīsiu fakamuimui taha ʻo ha makasini. Ko e taimi taki taha ʻoku fai ai ha ako Tohitapu ʻi ʻapi ʻoku totonu ke lau ia ko ha toe ʻaʻahi. Koeʻuhi ke lau ha toe ʻaʻahi, ʻe fiemaʻu ke ke fetuʻutaki ki he tokotaha tāutaha tefito ko ia naʻá ne fakahaaʻi ki muʻa ʻa e mahuʻingaʻiá.” Tānaki atu ki ai, ʻe lava ke ke lau ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ki he faʻahinga papitaisó “ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ako Tohitapu ʻi ʻapi mo ha tokoua pe tuofefine ʻikai longomoʻui ʻi he fakahinohino ʻa e taha mei he Kōmiti Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá. Pehē foki, ʻe lava ke ke līpooti ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ki he ngaahi ako naʻe fai mo ha tokotaha toki papitaiso foʻou ʻa ia ʻokú ne fiemaʻu ha tokoni fakataimí.”—p. 102-103; sio foki ki he w96-E 1/15, p. 19-20, pal. 19; km 11/98 p. 7; km 6/00 p. 4.
3 Ngaahi Ako Tohitapú: ʻOku ʻomai ʻe he tohi Our Ministry ʻa e fakahinohino ko ení ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ako Tohitapú: “ʻI he ngataʻanga ʻo e māhina taki taha, kātaki ʻo fakafonu ha lauʻipepa Līpooti Ako ki he ako Tohitapu taki taha ʻi ʻapi kuó ke fai ʻi he lolotonga ʻo e māhiná mo e kakai ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha Kau Fakamoʻoni ʻosi fakatapui, mo papitaisó.” (ʻE lava foki ke ke līpooti ʻa e ngaahi ako Tohitapu mo e faʻahinga papitaisó ʻi he ongo tuʻunga ʻe ua naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi 2.) “ʻI he hili hono fakafonu kakato mo totonu ʻa e lauʻipepa taki taha, tohiʻi ʻa e fika fakakātoa ʻo e ngaahi ako Tohitapu ko ení ʻi he puha ʻi he tuliki fakatoʻomataʻu ʻi lalo ʻi hoʻo lauʻipepa Līpooti Ngāue Fakamalangá. Ko e fika ʻokú ke fakahaaʻi ʻi he lauʻipepa Līpooti Fakamalangá pea mo e lahi ʻo e ngaahi lauʻipepa Līpooti Ako ʻokú ke ʻavé te na tatau.”—p. 103.
4 ʻE lava ke ke kamata līpooti ha ako Tohitapu foʻou ʻi ʻapi, ʻi he taimi kuo fai tuʻo ua ai ʻi he hili ʻa e ʻaʻahi ʻa ia naʻe fakahāhā ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e akó pea ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke tui ai ʻe hokohoko atu ʻa e akó. Kapau ʻoku fiemaʻu ʻi he ngaahi tuʻungá ke ʻalu fakataha ha tokotaha malanga ʻe taha mo e tokotaha ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e akó, pea kapau ʻokú na kau fakatouʻosi ʻi he akó ʻi ha founga mohu ʻuhinga, ʻe lava ke na lau fakatouʻosi ʻa e taimí, ka ko e tokotaha faiakó pē te ne līpooti ʻa e toe ʻaʻahí pea mo e ako Tohitapú.—Sio ki he km 4/87, p. 4.
5 ʻE lava ke līpooti ʻe ha tokotaha mātuʻa tauhi fānau ha ako Tohitapu ʻoku fai tuʻumaʻu fakafāmili kapau ʻoku kau ai ha kau mēmipa teʻeki papitaiso. Ko ha taimi ngāue houa ʻe taha pea mo ha toe ʻaʻahi ʻe lava foki ke lau ʻi he uike taki taha ʻoku fai ai ʻa e akó. Ko e moʻoni, ʻe fakamoleki nai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e taimi lahi ange ʻi he meʻá ni ʻi hono tokoniʻi fakalaumālie ʻenau fānaú ʻo fakatatau ki heʻenau fiemaʻú, ka ʻe ʻikai ke līpooti ʻa e taimi lahi ange ko iá ko ha ngāue fakamalanga.—Sio ki he km 6/83 p. 4.
6 Ko e tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻa e ngaahi poini ko ení te ne ʻai kitautolu hono kotoa ke tau malava ʻo fai ha ngaahi līpooti totonu mo kakato, koeʻuhi ke ʻomai ai ha fakatātā moʻoni ʻo e meʻa ʻoku fakahoko ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he māhina taki taha.