Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé
Siʻi Fanga Tokoua mo e Tuofāfine:
“ʻOku mau fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku mau lave ai ʻo fekauʻaki mo e kotoa ʻo kimoutolú ʻi heʻemau ngaahi lotú, he ʻoku ʻikai ʻaupito te mau taʻemanatuʻi hoʻomou ngāue faitōnungá mo hoʻomou fakaongosia ʻofá pea mo hoʻomou kātaki koeʻuhi ko hoʻomou ʻamanaki ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá mo e Tamaí.” (1 Tes. 1:2, 3) He fakahaaʻi lelei atu ē ʻe he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ení ʻemau ongoʻi fekauʻaki mo kimoutolú! ʻOku mau fakafetaʻi kia Sihova koeʻuhi ko kimoutolu mo e ngāue lelei ʻoku mou fakahokó. Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻa mou femoʻuekina ʻi hono fakahoko ʻa e “ngāue faitōnungá” mo e “fakaongosia ʻofá” ʻi he ngaahi ngāue ʻo e Puleʻangá. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ne mou kumi ki ha ngaahi founga ke fakalahi atu ai hoʻomou ngāue fakafaifekaú. Ko e niʻihi kuo nau hiki ʻo ngāue ʻi he ngaahi feituʻu, naʻa mo e ngaahi fonua kehe, ʻa ia ʻoku fiemaʻu lahi ai ha kau ʻevangeliō ʻo e Puleʻangá. Naʻe fakalahi ʻe he niʻihi ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻaki ʻenau kau ʻi he faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí. Ko e tokolahi naʻe ueʻi kinautolu ke nau tāimuʻa tokoni ʻi he faʻahitaʻu Fakamanatú, lolotonga ʻa e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí pe lolotonga ʻa e feingangāue makehe ʻi ʻAokosi 2014. Neongo ʻoku kehekehe homou tuʻungá, ʻoku mau ʻilo ʻoku mou ngāueʻaki homou kotoá kia Sihova pea ʻoku mau fakaongoongoleleiʻi kimoutolu. (Kol. 3:23, 24) Ko hoʻomou “ngāue faitōnungá” ko ha ʻuhinga moʻoni ia ke mau fakafetaʻi ai kia Sihova!
ʻOku mau toe houngaʻia lahi ʻi hoʻomou “fakaongosia ʻofá” ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi langa fakateokalati ʻi māmani lahí. ʻOku tau fiemaʻu fakavavevave ʻa e ngaahi langa ko iá, he ʻoku fakautuutu ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová. (ʻAi. 60:22) Fakakaukau atu, ko e tumutumu ʻo ʻetau kau malanga ʻi he taʻu kuo ʻosí ko e toko 8,201,545, lolotonga ia ko e ʻavalisi ʻo ʻetau kau ako Tohi Tapú ʻi he māhina taki taha ko e toko 9,499,933. Koeʻuhi ko e tupulaki ko ení, ʻoku fiemaʻu ai ke fakalahi pe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻōfisi vaʻa lahi. Ko e moʻoni, ʻoku ʻuhinga foki ení ʻoku tau fiemaʻu mo ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga lahi ange! ʻI he taimi tatau, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi ʻōfisi liliu lea tuʻu mavahe ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní koeʻuhi ke lava ʻetau kau liliu leá ʻo nofo mo ngāue ʻi he feituʻu ʻoku leaʻaki ai ʻenau leá.
Ko ia ai, ʻe lava ke tau ʻeke hifo, ‘Ko e hā ʻe lava ke u fai ke poupou ai ki he ngaahi ngāue langa ko ení?’ ʻE lava nai ʻa e niʻihi ʻo kitautolu ʻo pole ke kau ʻi he ngāue langá. Pea tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai haʻatau pōtoʻi fakaelanga pe ʻikai, ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e monū ke foaki ʻetau ngaahi koloá ki he ngaahi ngāue langa mahuʻinga ko ení. (Pal. 3:9, 10) ʻI he taimi naʻe langa ai ʻa e tāpanekalé, naʻe fuʻu vēkeveke ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fai ha foaki pea naʻe pau ke fai ha fanongonongo ke taʻofi kinautolu mei hono toe fai ha foaki. (ʻEki. 36:5-7) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu peheé ʻoku maongo ia ki hotau lotó pea ueʻi kitautolu. Ko hoʻomou ‘fakaongosia ʻofa’ ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ko eni ʻo e ngāue toputapú ko ha toe ʻuhinga ia ke mau fakafetaʻi ai kia Sihova!
ʻOku ʻi ai mo e ʻuhinga makehe ke mau fiefia ai ʻi heʻemau sio ko ia ki he kātaki taʻetoeueʻia hotau fanga tokouá. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki siʻotau fanga tokoua ʻi Kōlea Tongá. Talu mei he 1950, kuo tuku pilīsone ʻa e fanga tokoua kei talavou ʻi he fonua ko iá ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi kehekehe koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. Kuo tokolahi hotau fanga tokoua kuo nau kātekina ʻa e faingataʻá ni, ʻo ʻikai toeueʻia. He fakaivimālohiʻi ē ʻetau tuí ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí!
ʻI ʻElitilia, kuo tuku pilīsone ai ʻa e toko tolu hotau fanga tokouá ʻi ha taʻu ʻe 20 tupu. Ko e niʻihi, kau ai hotau fanga tuofāfine mo ʻenau fānau, kuo tuku pilīsone ʻi ha vahaʻa taimi nounou. Kuo fai ʻa e ngaahi feinga lahi ke tukuange kinautolu, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ola. Kuo ʻikai fakangaloku hotau fanga tokouá. Kuo nau hanganaki tuʻu-ʻatā ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakamamahí. ʻOku ʻikai ngalo ʻa e faʻahinga faitōnunga ko ení ʻi heʻetau ngaahi lotú.—Loma 1:8, 9.
Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo kimoutolú ʻoku ʻikai tuku pilīsone koeʻuhi ko hoʻomou tuí. Ka, ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fekuki mo e hoholo ke motuʻá, mahamahakí, fakatanga mei he ngaahi hoa taʻetuí pe kāingá, pehē foki ki he ngaahi pole fakafoʻituitui kehe ko koe pē ʻokú ke ʻiló. Neongo ia, ʻoku hokohoko atu hoʻomou tauhi faitōnunga kia Sihová! (Sēm. 1:12) ʻOku mau fakaongoongoleleiʻi kimoutolu. Ko hoʻomou kātaki faitōnungá ko ha toe ʻuhinga ia ke mau fakafetaʻi ai kia Sihova.
ʻIo, ko hoʻomou ngāue faitōnungá, fakaongosia ʻofá mo hoʻomou kātakí ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke mau “fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia.” (Saame 106:1) ʻOku mau ʻofa lahi atu kiate kimoutolu kotoa, pea ʻoku mau lotu ke fakaivimālohiʻi, poupouʻi mo tāpuekina kimoutolu ʻe Sihova ke mou tauhi kiate ia ʻo taʻengata.
Mei homou fanga tokoua,
Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová