Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakatahá Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekaú
w86 1/15 p. 9 ¶2
5:5—Ko e hā naʻe ʻikai taʻofi ai ʻe he kau fakafepakí ʻa e ngāue langá?
Ko e tokanga ʻofa ʻa Sihová ʻoku ʻi heʻene kau sevāniti faitōnungá. (2 Kalonikali 16:9) Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e kau mātuʻá ke ʻoua te nau manavahē ki he fakamanamaná. Naʻa nau kei tauhi ki ha tuʻutuʻuni ki muʻa ʻa Kōlesi. Koeʻuhi ko e taʻealaliliu e lao ʻa e kau Pēsiá, naʻe ilifia ʻa e filí ʻi he fakafepaki ki he tuʻutuʻuni fakatuʻí. (Taniela 6:8, 15) Naʻe hā mahino ʻa e tataki ʻa Sihová pea naʻe hoko atu ʻa e ngāué.
w86 2/1 p. 29 Puha
Fofonga ʻo Sihová “Nae i he Kau Mātua”
KO E kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku faʻa pau ke nau fai ha fili ʻo mahulu atu nai ʻi heʻenau ʻiló mo e hokosiá. Kae kehe, fakakaukau ki he tuʻunga naʻe fehangahangai mo e kau mātuʻa Siu ʻi he taimi ʻo ʻĒselá.
ʻI he foki ʻa e toenga ʻo e kau Siu mei Pāpiloné naʻe hoko atu ai ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe uofulu-mā-ono naʻe ʻikai toe fai ha ngāue. Naʻe ueʻi ʻe he palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ʻa e kau Siú mei heʻikai mahuʻingaʻiá, pea naʻe toe hoko atu ʻa e ngāue ki hono toe langa ʻo e temipale ʻo Sihová. ʻIkai fuoloa mei ai, ko e ngāué ni naʻe vave hono toe fakafepakiʻi ʻe he kau maʻu mafai Pēsiá. “Ko hai naʻe fai tuʻutuʻuni kiate kimoutolu ke langa ʻa e fale ni?” ko e ʻeke ia ʻa e kau fakafepakí.—ʻĒsela 5:1-3.
Ko e tali ki he fakafehuʻi ko ení naʻe mahuʻinga. Kapau naʻe manavahē ʻa e kau mātuʻá, ʻe taʻofi fakafokifā leva hono toe langa ʻo e temipalé. Kapau naʻe fakafepaki ʻa e kau mātuʻá ki he kau maʻu mafai ko iá, ʻe tapui leva ʻa e ngāué. Ko ia, ko e kau mātuʻá (ʻikai ha toe veiveiua naʻe tataki ʻe Kōvana Seluipēpeli mo e Taulaʻeiki Lahi ko Siosiua) naʻa nau tali fakapotopoto kae ola lelei. Naʻa nau fakamanatu ki he kau maʻu mafaí ʻa e tuʻutuʻuni fakatuʻi ki muʻa ʻa Kōlesi ki he kau Siú ke hoko atu ʻa e ngāue ko ení. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaupito toe liliu ʻa e lao kuo tohí ʻi he founga ngāue Faka-Pēsiá ko e kau maʻu mafaí naʻa nau fili fakapotopoto ke fakaʻehiʻehi mei hono fakafepakiʻi ʻa e tuʻutuʻuni fakatuʻí. Naʻe fakaʻatā ʻa e ngāué ni ke hokohoko atu ʻo aʻu ki hono toe fakangofua ki mui ʻe Tuʻi Talaiasi ʻa e ngāué ke hoko atu!—ʻĒsela 5:11-17; 6:6-12.
Naʻe fakaʻohovale ʻa e ola e fokotuʻutuʻu ko ení ko ha poto fakaetangata? ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻi he tohi ʻĒselá “Koe fofoga o ho nau Otua nae i he kau mātua oe kakai Jiu.” (ʻĒsela 5:5, PM) ʻOku hā mahino naʻe tataki fakatouʻosi ʻe Sihova ʻa e anga ʻenau talí mo e fakafeangai mei he tuʻi Pēsiá. Ko e kau mātuʻa Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻe lava ke nau fai ʻa e meʻa tatau ʻo hanga kia Sihova ki ha tataki mo ha fakahinohino ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo ha fili faingataʻa pe fehangahangai mo e kau fakafepakí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻi he Saame 32:8, PM: “Ko au teu fakabotoʻi koe mo akonakiʻi koe i he hala aia te ke alu ai: teu fakahinohino koe aki hoku mata.”
it-1 p. 62 ¶2
ʻI he felāveʻi mo e “taʻu ʻe onongofulu ma nima” ʻi he ʻAisea 7:8, ʻa ia naʻe kikiteʻi ai ʻe ʻAisea ʻa e vahaʻa taimi ʻe “laiki” ai ʻa ʻIfalemi, ko e Commentary on the Whole Bible (fai ʻe Jamieson, Fausset, and Brown) ʻoku pehē: “ʻI ha taimi ʻe taha naʻe fakaheeʻi ai ʻa ʻIsileli naʻe hoko ia ʻi he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe taha pe taʻu ʻe ua mei he taimi ko ení [ko e taimi naʻe fai ai e kikite ʻa ʻAiseá] ʻi he taimi ʻo Tikilati-pilesa (2 Tuʻi 15. 29). Ko e fakaheeʻi ʻe taha ʻi he pule ʻa Hōsea ʻi he taimi ʻo Salimanesa (2 Tuʻi 17. 1-6), ʻa ia ko e taʻu nai ʻe uofulu mei ai. Ka ko e fakamatala fakaʻosí naʻe hanga ia ki hono ‘veteki’ ʻo ʻIsileli ke ‘ʻoua ʻe toe hoko ko ha kakai,’ kau ai mo hono fakakolonia ʻo Samēlia ʻaki ʻa e kau muli ʻi he taimi ʻo ʻEsa-hatoni, ʻa i a naʻá ne taki pōpula ʻa Manase ko e tuʻi Siutá, ko e taʻu foki ia hono uofulu-mā-ua ʻo ʻene pulé, ko e taʻu ia ʻe onongofulu-mā-nima mei hono tala ʻa e kikite ko ení (cf. ʻĒsela 4.2, 3, 10, mo e 2 Tuʻi 17.24; 2 Kalonikali 33.11).”