Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakatahá Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekaú
w90 3/15 27
Ko ha tokotaha loto-mafasia tōtuʻa ʻokú ne ongoʻi taʻeʻaonga mo ʻikai ha ʻamanaki. Ko e foʻilea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “faʻahinga ʻoku loto-mafasiá” ʻoku ʻuhinga fakafoʻi lea ia “ko ha taha ʻoku loto-mafasia.” Ko ha mataotao Kalisi naʻá ne fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻilea ko ení ʻi he foungá ni: “Ko ha taha ʻoku moʻua ʻi ha faʻahinga faingataʻa, pea ʻoku taulōfuʻu hono lotó ʻi ai.” Ko e moʻoni, ko e matavai ʻene ngaahi ongoʻí kuo maha, pea kuo vaivai ʻene fakamahuʻingaʻi-kitá.—Fakafehoanaki mo e Palōveepi 17:22.
Naʻe pehē ʻe he pēteliake ko Siopé: “Ka teu tokoniʻi akimoutolu aki hoku gutu.” (Siope 16:5, PM) Ko e foʻilea faka-Hepelū ko e tokoniʻi pe ‘fakaivimālohiʻi’ ʻoku faʻa fakalea ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e “poupou” pe “totoivi.” ʻOku ngāueʻaki ia ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e founga naʻe “ngaohi ke malohi” ai ʻa e temipalé ʻaki hono toe fakafoʻou ia. (ʻAisea 41:10; Nēhumi 2:1; 2 Kalonikali 24:13) Ko hoʻo ngaahi leá kuo pau ke toe fakahoko pōtoʻi ia ki hono fakamahuʻingaʻi ʻa e tokotaha loto-mafasiá, ʻi hono fokotuʻutuʻu ha piliki ʻo hangē ko ia naʻe ʻi aí. Ko hono fai ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke ongoʻi ʻene “mafai fakaefakaʻuhingá.” (Loma 12:1) Ko e Taua Leʻo ʻo e 1903 naʻe lave ai ki muʻa ʻo kau ki he faʻahinga loto-mafasiá ʻo pehē: “Ko e siʻi ʻa e . . . fakamahuʻingaʻi-kitá, ʻoku fiemaʻu ke kiʻi tekeʻi kinautolu ki muʻa, kae malava ke nau fakahoko ʻenau ngaahi pōtoʻi ʻoku nau malavá, ke hoko ia ko honau fakalototoʻa mo e tāpuaki pea pehē ki he kotoa ʻenau tuí.”
w94 10/1 32
Mālohi ha Lea Lelei
“Ka hu ʻa e hohaʻa ki he loto ʻo ha tangata, ʻOku ne pelukiʻi ia: Ka ʻoku fakafiefiaʻi ʻe ha lea lelei.”—Palōveepi 12:25.
ʻOKU ʻikai hao ʻa e kau Kalisitiané mei he faingataʻá. ʻOku nau hokosia ʻa e ngaahi taimi ʻo e loto-mafasia koeʻuhi ko ʻenau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.”—2 Tīmote 3:1.
ʻI he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa peheé, ko ha tāpuaki ē ke fanongo ki ha lea lelei mei ha kaungāmeʻa mateaki! “Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; Pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Palōveepi 17:17) Naʻe ʻiloa ʻa e tangata faitōnunga ko Siopé ʻi he hoko ko e faʻahinga kaumeʻa pehē. Naʻa mo ʻElifasi naʻá ne pehē kiate ia: “Nae boubou hake e hoo gaahi lea aia nae meimei higa, bea kuo ke fakamalohiʻi ae foi tui vaivai.”—Siope 4:4, PM.
Kae kehe, ʻi he taimi naʻe fiemaʻu tonu ai ʻe Siope ha fakalototoʻa, ko ʻElifasi mo hono ngaahi kaungāmeʻá naʻe ʻikai ke nau fai ha ngaahi lea lelei. Naʻá nau tukuakiʻi ʻa Siope ki heʻene faingataʻaʻiá, ʻo fakahuʻunga kuo pau pē naʻá ne fai fakafufū ha kovi. (Siope 4:8) ʻOku pehē ʻe he The Interpreter’s Bible: “Ko e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Siopé ko ha kaungāmeʻa kaungāongoʻi. Ko e meʻa naʻá ne hokosiá ko ha holongā ‘moʻoni’ pea mo ha ngaahi fakamatala fakangalilelei fakalotu taʻemoʻoni.” Ko ia naʻe puputuʻu ʻa Siope ʻi he fanongo ki he lea ʻa ʻElifasi mo hono ngaahi kaungāmeʻá pea naʻá ne kalanga ai: “ʻE tuku ʻafe hoʻomou fakamamahiʻi hoku laumalie, ʻO laiki au ʻaki ha koto lea?”—Siope 19:1 (19:2, PM).
ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau ʻai ha kaungāsevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau kalanga ʻi he loto-mafasia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi lea taʻefakakaukauʻí mo taʻeʻofá. (Fakafehoanaki mo e Teutalōnome 24:15.) Ko ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakatokanga mai: “Oku i he elelo ae bule ki he mate moe moui: bea ko kinautolu oku ofa ki ai te nau kai a hono fua.”—Palōveepi 18:21, PM.
ʻI he lāuʻilo ki he mālohi ʻo e leá, tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. ʻI heʻene ʻi Masitōniá, naʻá ne “fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻi aí ʻaki ha ngaahi lea lahi.”—Ngāue 20:2.
it-2 735
Ko e ngafa ʻo Sihova ko ha Koeli ʻoku kau ki ai hono tautea ʻa e ngaahi faihala ki heʻene kau sevānití pea aʻu ki heʻene fakamāʻalaʻala hono huafá tonu koeʻuhi ko e ngaahi kalofanga kuo fai ʻe he kau loto-mafasia ʻo ʻIsilelí ke luma kiate ia. (Saame 78:35; ʻAi. 59:15-20; 63:3-6, 9) ʻI heʻene hoko ko e Koeli mo e Tokotaha-Faifakamoʻui ʻi he puleʻanga mo e niʻihi tāutahá fakatouʻosi, naʻá ne “taukapoʻi” kinautolu ke fakahoko ʻene fakamaau totonú.—Saame 119:153, 154; Sel. 50:33, 34; Tangi. 3:58-60; fakafehoanaki mo e Pal. 23:10, 11.
Ko ia ai, ko e nofo ki muʻa mo ʻi tuʻa ʻi he puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe pehē ʻe Siope “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Koeli, [pe tokotaha-faifakamoʻui] Pea te ne tuʻu mai ki he funga efu kimui.” (Siope 19:25; fakafehoanaki mo e Saame 69:18; 103:4.) Ko e muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga tonu ʻa e ʻOtuá, naʻe fiemaʻu ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí ke nau ngāue ko ha kau faifakamoʻui ʻi he vahaʻa ʻo e kau maʻulaló mo e kau masiva ʻi he puleʻangá.—Saame 72:1, 2, 14.
it-2 977
Naʻe pehē tonu ʻe Siope: “Malo ʻeku hao mo e kiliʻi nifo ni.” (Siope 19:20) Ko hono lau ʻa e veesi ʻi ʻolungá kuo fokotuʻu ia ʻe he kau liliu lea ʻe niʻihi, ka ʻoku fiemaʻu ki ai ha kiʻi liliu ʻi he lea faka-Hepeluú. ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ko ha fiemaʻu pau ke fakamatalaʻi ʻa e lea ko eni ʻa Siopé he ʻoku hā mahino ia ʻi he ngaahi fekumi fakasaienisi kuo fai ki muí ni ʻi he tokoni ʻa e ngaahi meʻa-fakaʻatá. Ngalingali naʻe pehē ʻe Siope naʻá ne hao mo e hala ha meʻa ʻe taha pe hala nai ha meʻa. Naʻá ne hao mo e kau nifo, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito hano kili.
w95 2/15 27 ¶6
Ko e kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé naʻe lahi ʻenau fakalotomamahiʻi iá ʻaki hono ʻoatu ʻa e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui kae ʻikai ko e poto fakaʻotuá. Naʻe toe fakalahiʻi ʻe ʻElifasi ʻaki ʻene pehē ‘ʻOku ʻikai ha falala ʻe taha ʻa e ʻOtuá ki heʻene kau sevānití’ pea ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia kia Sihova pe naʻe māʻoniʻoni ʻa Siope pe ʻikai. (Siope 4:18; 22:2, 3) ʻOku faingataʻa ke sioloto atu ki he lahi ange ʻa e loto-siʻi—pe lahi ange ʻa e taʻemoʻoní—ʻo hulu fau! ʻI he ʻikai fakaʻohovalé, ki mui ai naʻe valokiʻi ʻe Sihova ʻa ʻElifasi mo hono kaungāmeʻá ki he lea-fieʻotua ko ení ʻi heʻene pehē: “He ʻoku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au.” (Siope 42:7) Ka ko e meʻa kovi tahá ko e tuʻunuku mai honau tauteá.
it-1 360-361
ʻI he taimi naʻe nofo ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi Kēnaní, naʻe foaki ʻa e ngaahi konga kelekele ki he fāmili taki taha, pea ko e faʻahinga naʻa nau maʻu iá naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ha ngaahi fakaʻilonga, pe ko ha kauʻā fonua. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi eni ʻe he Tohi Tapú, ka naʻe fokotuʻu eni ko ha ngaahi maka naʻa mo ha fokotuʻunga kelekele. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he “gataaga-fonua” (gevulʹ) ʻoku tatau ia mo e ‘kau ʻā fonua.’ (Sēn. 10:19, PM; 47:21) ʻOku kei ʻi ai mo ha ngaahi kau ʻā fonua ʻi Pālesitaine ko ha ngaahi tā-tongitongi. Ko e fakaikiiki ʻo e ngaahi tā-tongitongí ʻoku hā ia ʻi he ngaahi kau ʻā fonuá, pe kauʻā maka ʻi ʻIsipite mo Mesopotēmia. Ko e fakatātaá, ko e maka ʻo Nepukanesá naʻe ʻiloʻi ia ʻi Nipa.
Naʻe tapui ʻe he lao ʻa Sihová hono toe ʻunuakiʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ngataʻanga ʻo ha konga kelekele. (Teu. 19:14; sio foki ki he Pal. 22:28.) Ko e moʻoni, ko e malaʻia ē ka ko ha taha naʻá ne ʻunuakiʻi ʻa e “kauʻa ʻa hono kaungaʻapi.” (Teu. 27:17) Koeʻuhi ko e fakafalala ʻa e kau maʻu konga kelekelé ki he ngaahi fua ʻo ʻenau kelekelé ko hono ʻunuakiʻi ha fakaʻilonga ngataʻanga ʻo ha kelekele naʻe ʻuhinga ia ko e kaihaʻa mei he koloa ʻa e tokotaha ʻe tahá. (Siope 24:2) Ka naʻe ʻi ai mo ha niʻihi taʻefaitotonu naʻe halaia ʻi he ngaahi ngāue kovi peheé, pea ko e kau pilinisi ʻo Siuta ʻi he taimi ʻo Hōseá naʻa nau hangē ko e niʻihi ko ia naʻa nau ʻunuakiʻi ʻa e ngaahi fakaʻilongá.—Hōs. 5:10.
Naʻe tokanga ʻa Sihova ki he kau uitoú mo e kau tamai maté. Hangē ko ia kuo leaʻakí te ne holoki ʻa e fale ʻo e faʻahinga fielahí, “ka ʻoku ne vili hifo ʻa e kauʻa ʻo siʻi uitou.” (Pal. 15:25) ʻOku toki pehē leva ʻe he Palōveepi 23:10, 11: “ʻOua te ke hiki ʻa e kauʻa tupuʻa; pea ʻoua ʻe hu ki he ngaahi kongavao ʻo e tamaimate. He ko honau koeli ko e mafi; pea ko ia ia te ne hopo mo koe ko honau taukapo.”
w15 6/1 5 ¶4
Anga ʻo e tuʻu ʻa e foʻi māmaní
ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ko e māmaní ʻoku tautau “ki he atā noabe be.” (Siope 26:7, PM ) ʻOku ʻikai ha lave ia ai ʻoku hili ʻa e foʻi māmaní ʻi ha uma ʻo ha saianiti pe ʻi ha tuʻa ʻo ha ʻelefānite ʻoku tuʻu ʻi ha fonu, ʻo hangē ko e ngaahi fananga ʻiloa ʻo e kuonga muʻá. ʻI hono kehé, ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e matapā ki he fakatotolo fakasaienisí. ʻI he taimi, naʻe fakamatala ai ʻa Nikolasi Kōpenikasi mo Johannes Kepler ki he anga ʻo e vilo takatakai ʻa e laʻaá ʻi ha mālohi ʻikai hā mai. Naʻe toki fakahaaʻi ʻe ʻAisake Niutoni ki mui ai ʻa e anga ʻo e ngaʻunu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ʻataá.
w11 7/1 26 ¶2-5
Naʻe fakakaukau ʻa ʻAlisitōtolo ko e ʻunivēsí naʻe ʻosi fakapēketi kakato. Naʻá ne vakai ko e māmaní mo hono ʻatimosifiá naʻe fakatahaʻi ia ki ha ngaahi ʻelemēniti ʻe fā—māmani, vai, ʻea mo e afi. Ko e ʻuniveesi ʻoku fakalaka atú naʻe hangē ia ko ha pulu kilisitala, ʻa ia naʻe fonu ai ʻa e meʻa naʻe ui ko e ngaahi nāunau fakahēvani. Ko e ngaahi naunau fakahēvaní naʻe fakahū kotoa ia ki he foʻi pulu taʻehāmai ko ení. Ko e fakakaukau ko eni ʻa ʻAlisitōtoló naʻe fakamānako ia ki he kau tangata faisaienisi tokolahi, ʻa ia naʻe hā ngali fehoanaki ia mo e tefitoʻi fakakaukau ko ení: Kuo pau ki he meʻa kotoa pē ke pipiki pe fakapipiki ʻi ha meʻa he ka ʻikai ʻe ngangana.
Kae fēfē ʻa e Tohi Tapú? Naʻe tohi ai ʻa e ngaahi lea ʻo e tangata faitōnunga ko hono hingoá ko Siope, naʻá ne pehē fekauʻaki mo Sihova: “Oku ne . . . tautau a mamani ki he atā noabe be.” (Siope 26:7, PM) Ko e ngaahi fakakaukau peheé naʻe pau pē ke ne fakahalaki ʻa e fakakaukau taʻeʻuhinga ʻa ʻAlisitōtoló.
ʻI he senituli hono 17 T.S., hili ʻa e taʻu nai ʻe 3,000 mei he ʻaho ʻo Siopé, naʻe fakahalaki ʻa e ngaahi fananga fakasaienisi ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he ʻunivēsí, ʻoku ʻikai ko ha pulu kilisitala, ka ko e faʻahinga huhuʻa. ʻI he konga ki mui ʻo e senituli ko iá, ko e tokotaha fīsiki ko ʻAisake Niutoni naʻá ne fokotuʻu ʻa e fakakaukau naʻe kehe ʻaupito ia. Naʻá ne pehē, ko e kalāvité naʻá ne fakatupunga ʻa e fepikitaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi nāunau fakahēvaní. Naʻe lava heni ʻa Niutoni ke ne mahinoʻi ange ko e foʻi māmaní mo e ngaahi nāunau fakahēvaní ʻoku nau tautau ki he ʻataá noa pē, ʻa ia ʻoku ʻikai mahinoʻi ia ʻe he mata fakaetangatá.
Ko e fakakaukau ko eni ʻa Niutoni ʻo fekauʻaki mo e kalāvité naʻe fehangahangai ai mo e fakafepaki lahi. Naʻe kei faingataʻa pē ki he kau tangata faisaienisi lahi ke sioloto atu ko e ngaahi fetuʻú mo e ngaahi naunau fakahēvani kehé ʻoku nau tautau ki he ʻataá noa pē. ʻE lava fēfē hotau foʻi māmaní pe ko e halanga ʻo e ngaahi naunau fakahēvaní ke tautau ki he ʻataá? Naʻe fakakaukau ʻa e niʻihi ʻo pehē ʻoku mahulu hake ia ʻi natula. Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻAlisitōtoló, ko e tokolahi taha ʻo e kau tangata faisaienisí naʻa nau tui ko e ʻataá kuo pau pē naʻe fakafonuʻaki ha meʻa.
w15 7/1 12 ¶2
Naʻe fehangahangai ʻa Siope mo e holongā faingataʻa fakafoʻituitui ʻa ia naʻe hā ngali taʻetotonu. Naʻá ne fakakaukau hala, ʻo fakaʻosiʻaki ko e ʻOtuá naʻe ʻikai ke ne tokanga pe ʻokú ne kei tui kiate Ia pe ʻikai. (Siope 9:20-22) Naʻe fakatuipauʻi ʻa Siope ʻe heʻene anga-tonu pē ʻaʻaná ka ki he niʻihi kehé naʻa nau fakakaukau naʻá ne fakahaaʻi atu ʻa ia tonu naʻá ne māʻoniʻoni ange ʻi he ʻOtuá.—Siope 32:1, 2; 35:1, 2.
it-1 606 ¶5
Koeʻuhi ko e ʻOtuá pē ʻokú ne talaki ʻa e māʻoniʻoni ʻa ha tangata, ko e feinga ke fakatonuhiaʻi ha māʻoniʻoni ʻa ha tokotaha ʻo makatuʻunga ʻi heʻene lelei pē ʻaʻana pe ko hono fakamāuʻi ʻe he niʻihi kehé ha taha ʻoku māʻoniʻoni ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. Naʻe valokiʻi ʻa Siope neongo naʻe ʻikai ke ne fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá ki ha faihala, ka naʻá ne “fakatonuhiaʻi ia eia kae ikai koe Otua.” (Siope 32:1, 2, PM) Ko e tangata ʻi he Laó naʻá ne fakafehuʻi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá naʻe valokiʻi ia ʻe Sīsū kae ʻikai fakahangatonu ʻi heʻene feinga ke fakamoʻoniʻi ʻene māʻoniʻoni ʻaʻaná tonu. (Luke 10:25-37) Naʻe fakahalaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Fālesí ʻi heʻenau fakahā ʻoku nau māʻoniʻoni ange ʻi he ʻao ʻo e tangatá. (Luke 16:15) Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fakahaaʻi, koeʻuhi ko e taʻehaohaoá, ʻoku angahalaʻia ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ʻi ai ha taha ke ne fakahā ʻokú ne māʻoniʻoni ʻi heʻene feinga ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoni pē ʻaʻana fakafou ʻi he Lao ʻa Mōsesé. (Loma 3:19-24; Kal. 3:10-12) ʻI hono kehé, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e tui kia Kalaisi Sīsuú ko e makatuʻunga tefito ia ʻo e fakahā ʻa e māʻoniʻoní. (Loma 10:3, 4) Ko e tohi fakamānavaʻi ʻa Sēmisí naʻá ne fakakakato ai ʻa e fakamatala ʻa Paula ʻaki hono fakahā ʻa e faʻahinga tui kuo pau ke ngāueʻi kae moʻui, ʻo ʻikai fakafou ʻi he ngāue ʻa e laó, ka ko e ngaahi ngāue ʻo e tuí, hangē ko e ngaahi tuʻunga ʻo ʻĒpalahame mo Lēhapí.—Sēm. 2:24, 26.
it-2 549 ¶6
Hangē ko e ngaahi tuʻi mo e taulaʻeiki ʻo ʻIsilelí, ko e “kau matuʻa” ʻi he tuʻunga fakalūkufuá ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻenau taʻefaitōnungá ʻi heʻenau ngaahi fatongia ki he ʻOtuá mo e kakaí. (1 Tuʻi 21:8-14; ʻĒsela 7:26; 14:1-3) Koeʻuhi ko e mole ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá ‘ke hoko ʻani talavou moʻonau houʻeiki.’ (ʻAi. 3:1-5) Ko ia, ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu faka-Hepeluú ʻoku fakamamafaʻi ai ko e taʻú ʻiate ia pē ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga, ko ia “ko e ʻuluhina ko e kalauni matamatalelei” ʻi he taimi pē ʻoku “maʻu ʻi he hala ʻo e faitotonu.” (Pal. 16:31) ʻOku ikai “boto ae houeiki kotoabe: bea oku ikai ilo e he mātua ae fakamāu” ka ko e faʻahinga ko iá mo ʻenau ngaahi taukeí, ʻoku tataki kinautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá pea maʻu mo e mahino ki heʻene Folofolá.—Siope 32:8, 9, PM; Saame 119:100; Pal. 3:5-7; Koh. 4:13.
w95 2/15 29 ¶3-5
Ko e akonaki ʻa ʻIlaiuú naʻe kehe ʻaupito ia mei he kaungāmeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé, fakatouʻosi ʻi he uho ʻene leá pea mo e founga naʻe fakafeangai ai ʻa ʻIlaiū kia Siopé. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e hingoa ʻo Siopé pea lea kiate ia ko ha kaumeʻa kae ʻikai ke fakamāuʻi ʻa Siope. “Ko eni, Siope, ke ke fanongo muʻa ki heʻeku lea, Pea fokotuʻu telinga mai ki heʻeku ngaahi fakamatala kotoa. Vakai, ko au ʻoku ou alaanga mo koe; ko e meʻa ʻa Ela Naʻe laʻusi mo au foki mei he ʻumea.” (Siope 33:1, 6) Naʻe vave ʻa ʻIlaiū ke ne fakaongoongoleleiʻi ʻa Siope ʻi heʻene ngaahi ʻalunga faitōnungá. Naʻá ne fakapapauʻi kia Siope: “ʻOku ou fakaʻamu ke ke ha tonuhia.” (Siope 33:32) ʻI he kehe mei he akonaki anga-ʻofa ko ení, naʻe lavameʻa ʻa ʻIlaiū ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehe.
ʻI heʻene tatali anga-kātaki kae ʻoleva ke ʻosi ʻa e ngaahi leá, naʻe lava ai ʻa ʻIlaiū ke ne mahinoʻi ʻa e tuʻunga totonú ki muʻa ke fai ʻa e akonakí. ʻI he pehē ko ha tangata māʻoniʻoni ʻa Siopé, ʻe tauteaʻi ia ʻe Sihova? “Mole ke mamaʻo ʻa e fai angahala ʻa Ela; Mo e faikovi ʻa Satai!” ko hono fakamamafaʻi ia ʻe ʻIlaiuú. “ʻOku ʻikai te ne toʻo hono fofonga mei he vakaiʻi ʻo e maʻoniʻoni.”—Siope 34:10; 36:7.
Ko e māʻoniʻoni ʻa Siopé ʻa e meʻa tefitó? Naʻe tohoakiʻi ʻe ʻIlaiū ʻa e tokanga ʻa Siopé ki ha vakai ʻikai mafamafatatau. Naʻá ne fakamatala ko “hoo lea o behe, Ko eku maonioni oku lahi ki he Otua? Jio ki he gaahi lagi, o mamata; bea vakai ki he gaahi ao aia oku maoluga hake iate koe.” (Siope 35:2, 5, PM) Hangē ko e māʻolunga ʻa e ngaahi ʻaó ʻiate kitautolú, ko e ngaahi founga ʻa Sihová ʻoku māʻolunga ange ʻi haʻatautolú. ʻOku ʻikai haʻatau totonu ʻe taha ke fakamāuʻi ia ʻi he founga ʻene fakahoko ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe ʻIlaiū: “Ko ia ʻoku ʻapasia kiate ia ʻa tangata-meʻa-vaivai: ʻOku ʻikai te ne tokaʻi ʻa e ʻatamai poto fuape.”—Siope 37:24; ʻAisea 55:9.