LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g03 1/8 p. 8-9
  • Ko Hai Te Ne ʻOmai ʻa e Melino Tuʻuloá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai Te Ne ʻOmai ʻa e Melino Tuʻuloá?
  • ʻĀ Hake!—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ofi ʻa e Melino ʻa e Māmaní
  • Ngaahi Lotu ʻOku Fanongo ki Ai ʻa e ʻOtuá
  • ʻAi ʻa e “Melino oe Otua” ke Ne Maluʻi Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Melino Moʻoní​—Mei he Matavai Fē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kumi ki he Melino Moʻoní pea Tuli ki Ai!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Ngāue ko e Kau Talafekau ʻo e Melino Fakaʻotuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2003
g03 1/8 p. 8-9

Ko Hai Te Ne ʻOmai ʻa e Melino Tuʻuloá?

KO E HĀ kuo ʻikai ke tali ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu ki he melinó kuo leaʻaki ʻe he kau taki ʻo e ngaahi lotu kehekehe ʻi he māmaní? ʻOku maʻu ʻe he Tohitapú ha tali fakatoʻoaloto. ʻOku ʻikai pehē ia ʻoku ʻikai mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he melinó—ʻokú ne maʻu ha holi mālohi mamaʻo ange ki he melinó ʻi he kau faifekau ʻoku nau lotu ʻi he kaveinga ko iá. Ko hono moʻoní, kuo ʻosi fai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fokotuʻutuʻu pau ke fakahoko mai ʻaki ʻa e melinó ki he māmaní. Kuó ne ʻosi fou ʻi he ngaahi sitepu pau ki he taumuʻa ko iá. Kuó ne fakahaaʻi mahino ʻa ʻene ngaahi taumuʻá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, ʻoku tukunoaʻi lahi ʻe he ngaahi lotu ʻi he māmaní ʻa e meʻa kuo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá.

Naʻe talaʻofa talu mei muʻa ʻe he ʻOtuá ha “hako,” ko ha tokotaha-pule, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi fakalakalaka ʻe he Tohitapú, ʻo tokonaki mai ai ʻa e fakamatala lahi ange fekauʻaki mo hono ʻiloʻiʻangá. (Senesi 3:​15; 22:18; 49:10) Ko e palōfita ko ʻAiseá, ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi heʻene ngaahi kikite kehe ange faka-Mīsaiá, naʻá ne tohi ko e Taki ko eni ne tomuʻa talá ʻe hoko ko e “ʻEiki ʻo e Melino” ki he māmaní pea ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé, ‘ʻe ʻikai fakangatangata ʻa e melinó.’ (Aisea 9:​6, 7 [5, 6, PM]) ʻI he tuʻunga ko ha Tokotaha-Pule fakahēvaní, te ne kau mai ke fakaʻauha ʻa e fulikivanú pea ke liliu ʻa e māmaní ki ha palataisi, ʻo ʻikai toe ʻi ai ha fakamaau taʻetotonu, puke, masiva, pe mate. ʻE hoko ai ʻa e melinó mo e moʻui taʻengatá. (Sāme 72:​3, 7, 16; Aisea 33:24; 35:​5, 6; Taniela 2:​44; Fakahā 21:4) ʻE hoko ení ʻafē?

Ofi ʻa e Melino ʻa e Māmaní

Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá pea mo e kamataʻanga ʻo ha sōsaieti fakaetangata foʻoú ʻe hoko ki muʻa ai ha ngaahi meʻa anga-kehe te ne luluʻi ʻa e māmaní, ʻa ia ʻe hoko fakataha ia lolotonga ʻa e kuonga tatau. (Mātiu 24:​3, 7-​13) Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻá ni—ʻa e ngaahi taú, nounou fakameʻatokoní, ngaahi mofuiké, ko e lave ia ki ha niʻihi pē—kuo malanga hake ia ʻi he taimi ki he taimi ʻi he kuonga kotoa pē. Neongo ia, kuo ʻikai ʻaupito te nau taaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he taimi pē ʻe taha ʻi ha tuʻunga ʻi māmani lahi ʻo hangē ko ia ʻi hotau kuongá. Pea ko e ola ʻo e ngaahi fakatamaki peheé ʻoku fakatupu ʻauha mamaʻo ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa koeʻuhí he ʻoku nofoʻi ʻo tokolahi ange ʻa e foʻi māmaní.

Ko e toe meʻa ʻe taha naʻe tala ki muʻa ʻe he Tohitapú ko e hokohoko atu hono fakaʻauha ʻo e ʻātakaí ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. (Fakahā 11:18) Ko e toe meʻa ʻe tahá, ki muʻa ʻi he ngataʻanga naʻe tomuʻa talá, ʻe fakahoko ai ha ngāue fakaefakatokanga ʻi māmani lahi, ko hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei . . . ʻo e puleʻanga.” ʻI he ʻahó ni ʻoku fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngāue ko iá ʻi māmani lahi.—Mātiu 24:14.

Ko e fakahoko ʻo e ngaahi kikite ko iá ʻoku ʻuhinga iá ko e ongoongo lelei ki he faʻahinga loto-tōnunga ʻo e tangatá. Ko ha māmani foʻou kuo kikiteʻi ʻo e melino fakakātoá ʻoku ofí ni! ʻE fakapapauʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e mole atu fakaʻaufuli mo tā tuku ʻa e tāufehiʻá mo e tautoitoí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú: “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.”—Aisea 11:9.

Ngaahi Lotu ʻOku Fanongo ki Ai ʻa e ʻOtuá

Ko e lotu ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha ngāue launoa ia pe ko ha ouau taʻeʻuhinga. ʻI he Tohitapú, ʻoku ui ai ʻa Sihova ko e “tali lotu.” (Sāme 65:2) Ko ia, ʻi ha mōmeniti pē, ʻokú ne fanongo mai ai ki he ngaahi lotu lahi taʻefaʻalaua ʻoku leaʻaki ʻe he kakai loto-moʻoni ʻi he māmaní. Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fiemaʻu, kuo pau ke aʻusia kae fanongoa ai ʻa e ngaahi lotú? ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Tohitapú ko e kakai loto-totonu ko ia ʻoku nau ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohitapú fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke nau tali ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻo hoko “ko e kakai ʻoku lotu moʻoni,” ʻoku nau lotu kiate ia ʻo “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:23) Ko e ngaahi lotu ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tokaʻi ʻa ʻene ngaahi fakaʻamú ʻoku ʻikai ke tali ia: “Ko ia ʻoku si telinga ke ʻoua te ne fanongo ki he lao [ʻa e ʻOtuá], naʻa mo ʻene lotu ʻe fai ha fakaliliʻa ki ai.”—Palovepi 28:9.

Ko e meʻa fakamamahí, he ko e kau taki lotu tokolahi he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau akoʻi pe lotu ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakahoko mai ʻa e melinó. ʻI hono kehé, ʻoku nau lotu ki he ngaahi founga-pule fakaetangatá ke ne solova ʻa e ngaahi palopalema ko iá, lolotonga iá ʻoku leaʻaki mahino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá “ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23.

Naʻe kikiteʻi ʻo pehē “ʻi he kuonga ʻamui,” ʻi hotau kuongá, ʻe ʻaukolo mai ai ʻa e kau ʻofa ki he melinó ki he “moʻunga [fakaefakatātā] ʻo e fale ʻo Sihova”—ʻa ia, ko e lotu moʻoní. Ko e faʻahinga ko iá te nau fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻenau moʻuí: “Te nau tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.”—Aisea 2:​2-4.

ʻOku ʻi ai ha kulupu ʻi he kau lotu he ʻaho ní ʻoku nau feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ko iá? Pe ʻoku talanoa pē ʻa e ngaahi lotú kotoa fekauʻaki mo e melinó lolotonga iá ʻoku nau pouaki ʻa e taú? Ko e taimi hoko mai te ke fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku fakaafeʻi atu ke ke talanoa mo kinautolu ki he kaveinga fekauʻaki mo e melinó pea ako ai ki he lotu ʻokú ne akoʻi ʻa e kakaí ke melino mo e tokotaha kotoa pē.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share