Ko ha Vaʻakau ʻOkú Ne Fakamaʻa ʻa e Nifó
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI SEMIPIA
KO ʻAFILIKÁ—ko ha konitinēniti ia ʻo e kakai nifo fakaʻofoʻofa, neongo ia ʻoku siʻi ʻa hono ngaohi fakakomēsiale ai ʻo e ngaahi polosi fulu-nifó! ʻOku lava fēfē ke hoko iá? Ki he tokolahi, ko e kī ki ha malimali fakaʻofoʻofá ko ha kiʻi vaʻakau ʻikai loko mahuʻinga—ko e vaʻakau lamú!
Ko e ngaahi vaʻakau lamú naʻe ngāueʻaki ia ʻi ha taimi ʻe he kau Pāpiloné pea ki mui ai ʻe he kau ʻIsipité, kau Kalisí, mo e kau Lomá. Ko e fanga kiʻi vaʻakau “polosi fulu-nifo” ko ení naʻe toe lahi ia ʻi ʻAlepea ki muʻa ʻi he ʻIsilamí. Ko e vaʻakau lamú naʻe ʻikai toe loko manakoa ia ʻe he kau ʻIulopé ʻi he taʻu nai ʻe 300 kuo maliu atú, neongo ia ʻoku kei manakoa pē ia ʻi he ngaahi konga ʻo ʻAfilika, ʻĒsia, pea mo e Hahake Lotolotó.
Ko e maʻuʻanga lahi taha ʻo e vaʻakau lamu ʻi he Hahake Lotolotó ko e saltbush, ʻa ia ʻoku toe ʻiloa ko e ʻakau polosi fulu-nifó. ʻI ʻAfilika Hihifo, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e ʻulu laimí mo e ʻulu molí, lolotonga ia ko e neem ʻa e maʻuʻanga tefito ʻo e ngaahi vaʻakau lamú ʻi he konitinēniti siʻi ange ʻo ʻInitiá. ʻI ʻAfilika Hahake ko e meimei faʻahinga kehekehe ʻe 300 ʻo e ʻakaú mo e ʻakau īkí ʻoku ngāueʻaki ia ʻi hono ngaohi ʻa e ngaahi vaʻakau lamú. ʻOku anga-fēfē hono fakamaʻa ʻe he vaʻakaú ʻa e nifó?
ʻI hono lamu ʻa e vaʻakaú, ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi faipa ʻi he ngataʻangá ʻo mofele, ʻo faʻu ai ha “polosi” fetomokaki. Ko e hokohoko atu ʻo e lamú ʻoku toʻo ai ʻa e fanga kiʻi pātikolo ʻi he vahavahaʻa nifó pea ueʻi ai ʻa e vilo ʻa e totó ʻi he teʻenifó. ʻOku toe fakalahi ʻe he lamú ʻa hono faʻu ʻo e fāvaí, ʻa ia ʻoku ngāue ko ha meʻa fufulu ngutu fakanatula ʻa ia ʻokú ne fakamaʻa ʻa e pekitīliá pea fakatupu ha ʻātakai ʻikai lelei ke nau tupu ʻāfaʻafa ai.a
Ka ko e vaʻakau lamú ʻoku ʻikai ko ha polosi fulu-nifo pē ia. Ko e ngaahi vaʻa mo e aka ʻo e faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e ʻakaú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi komipauni kemikale ʻa ia ʻokú ne fakamāmālieʻi ʻa hono faʻu ʻa e makamaka ʻi he nifó. Ko e ngaahi huhuʻa kuo toʻo mei he ngaahi vaʻakau ʻe niʻihi kuo fakahaaʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ola fakafepakiʻi ʻo e pekitīliá mo e kainikaveá. Ko e vaʻa ʻo e fuʻu ʻakau polosi fulu-nifó, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻoku lava ʻo aʻu ʻo ne taʻofi ʻa e pala ʻa e lotoʻi ngutú. ʻI Namīpia, ko e ngaahi vaʻakau ʻoku maʻu mei he ʻakau ʻoku ʻiloa ko e muthala ʻokú ne taʻofi ʻa e tupu ʻa e ngaahi siemu ʻokú ne fakatupunga ʻa e hele ʻe he manú, mahakiʻia ʻa e teʻenifó, mo e mamahi ʻa e mongá. Ko e meʻangāue fakamaʻa nifo fakanatula ko ení ʻoku lava ke ne taʻofi ʻa e ava ʻa e nifó pea pehē ki heʻene fakafefekaʻi ʻa e akaʻi nifó mo e teʻenifó. ʻOku ngaohi ʻe he ngaahi kautaha ʻe niʻihi he taimí ni ʻa e kilimi fulu-nifo ʻoku ʻi ai ʻa e faipa mo e lesini ʻa ia ʻoku maʻu mei he ngaahi ʻakau ko iá.
Ko e moʻoni, ʻoku saiʻia ʻa e niʻihi ke ngāueʻaki ha polosi fulu-nifo anga-maheni. Pe ʻokú ke fili ke fai ia pe ke ngāueʻaki ha vaʻakau, ʻo hangē ko e kakai ʻo e kuonga muʻá, ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: Ko e haisini fakaenifó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tokangaʻi e moʻui lelei fakafoʻituituí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e moʻoni, ʻoku toe mahuʻinga ʻa e meʻakaí. Ko e kakai nofo kolo ʻuta ʻi ʻAfiliká ʻoku nau faʻa kai ʻa e uite kakató mo e vesitapoló ʻo lahi ange ia ʻi he kau nofo kolo lahí. ʻOku toe faʻa siʻisiʻi ange ʻenau maʻu ʻa e suká, meʻakai ngaohi mo e ngaahi inu melié—ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ngaahi tupuʻanga ʻo e mahakiʻia ʻa e nifó.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e “neem” ʻa e maʻuʻanga ʻe taha ʻo e ngaahi vaʻakau lamú
[Maʻuʻanga]
William M. Ciesla, Forest Health Management International, www.forestryimages.org