LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g04 1/8 p. 23-25
  • ʻOku Totonu Ke U Tā-Tatau?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Totonu Ke U Tā-Tatau?
  • ʻĀ Hake!—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻOku Manakoa Pehē Aí?
  • Ko e Tōʻonga Motuʻa ʻo e Tā-Tataú
  • Ngaahi Fakatuʻutāmaki ki he Moʻuí
  • Ko e Hā ʻE Fakakaukau ki Ai ʻa e Niʻihi Kehé?
  • Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Tā-Tataú?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Teuteuʻi ʻo e Sinó​—⁠Ko e Fiemaʻu ke Fakakaukau Lelei
    ʻĀ Hake!—2001
  • 666—ʻIkai ko ha Misiteli Pē
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ʻUhinga ʻOku Mahuʻinga Ai Hotau Valá mo e Fōtunga Hā Maí
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
ʻĀ Hake!—2004
g04 1/8 p. 23-25

ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú . . .

ʻOku Totonu Ke U Tā-Tatau?

“ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi tā-tatau ʻe niʻihi. ʻOku fakahaaʻi ai ʻa e mātuʻaki pōtoʻi fakaeʻaati.”​—Seilini.a

“Naʻá ku fakaʻamu fekauʻaki mo hono fai ʻa hoku ʻuluaki tā-tataú ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe ua.”​—Māsela.

ʻOKU ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e tā-tataú—pe ʻoku hā nai ʻoku pehē. Ko e kau sitā he hiva rock, kau tuʻu-ki-muʻa he sipotí, kau mōtolo ʻo e sīpingá mo e kau sitā faivá ʻoku nau fakahāhā ia. Kuo muimui ki ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupu tokolahi, ʻo fakaʻaliʻali laukauʻaki ʻa e ngaahi tā-tatau ʻi honau umá, nimá, konga lotó mo e tungaʻivaʻé. ʻOku fakaʻuhinga ʻa ʻAnitelū: “Ko e tā-tataú ko e tōtō atu. Ko hono maʻu pe ʻikai maʻu ha tā-tataú ko ha fili fakafoʻituitui pē ia.”

ʻOku pehē ʻe he World Book Encyclopedia: “Ko e tā-tataú ko e tōʻonga ia ʻo hono ʻai ha tisaini tuʻumaʻu ki he sinó. ʻOku fai iá ʻaki hono huhu ha fanga kiʻi ava iiki ʻi he kilí ʻaki ha vaʻakau mata-māsila, huiʻi manu, pe foʻi hui-tuitui kuo unu ʻi ha fakalanu ʻo e ngaahi lanu fakanatula.”

Neongo ko e ngaahi fika totonú ʻoku faingataʻa ke maʻu, ʻoku fakafuofua ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko e peseti ʻe 25 ʻo e kau taʻu 15 ki he taʻu 25 kotoa pē ʻi he ʻIunaite Seteté ʻoku ʻi ai honau tā-tatau. ʻOku pehē ʻe Senitī: “Ko e meʻa manakoa ia ke faí.” Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakamānako ai ʻa e tā-tataú ki he toʻutupu ʻe niʻihi?

Ko e Hā ʻOku Manakoa Pehē Aí?

Ki he niʻihi, ko e tā-tataú ko ha founga ia ʻo hono fai ha fakaʻilonga maongo fakaemanako. ʻOku fakamatala ʻa Māsela: “Ko hoku tuongaʻané ʻoku ʻi hono tungaʻivaʻé ʻa e hingoa ʻo ha taʻahine naʻe faʻa faialea mo ia.” Ko e hā ʻa e palopalemá? “ʻOku ʻikai te ne kei faialea mo ia.” Fakatatau ki he makasini Teen, “ʻoku fakafuofua ʻe he kau toketaá ko e laka hake he peseti ʻe 30 ʻo e tā-tatau kotoa pē kuo toʻó ko e fai ia ki he tamaiki fefine taʻu hongofulu tupu ʻoku nau loto ke toʻo ʻa e hingoa ʻo ha kaumeʻa tangata ki muʻa.”

ʻOku vakai ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ki he tā-tataú ko ha ngaahi ngāue fakaeʻaati fakaʻofoʻofa ia. ʻOku sio ki ai ʻa e niʻihi ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e tauʻatāina. “ʻOku ou puleʻi pē ʻa ʻeku moʻuí,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sosí, ʻo tānaki mai, ko hono maʻu ha tā-tataú “ko e fili mahuʻinga pē ia ʻe taha ʻi he moʻuí kuó u faí.” ʻOku fakaʻatā ʻe he tā-tataú ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ke nau ʻahiʻahiʻi ha meʻa foʻou—ke nau ongoʻi ʻoku nau puleʻi honau fōtungá. ʻOku toe lava ke hoko ʻa e tā-tataú ko ha fakaʻilonga ia ʻo e angatuʻu pe ngaahi sīpinga moʻui kehe. Ko ia ai, ʻoku ʻi he ngaahi tā-tatau ʻe niʻihi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi fakatātā fakalielia pe ngaahi lea fakaʻaiʻai fehokotaki fakasino.

Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e toʻutupú, kuo nau hoko pē nai ʻo kau ki he sitaila ʻo e kuongá. Ka koeʻuhi pē ko e hā ngali ʻo hangē ʻoku tā-tatau ʻa e toko taha kotoa pē, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku totonu ai ke ke pehē mo koe?

Ko e Tōʻonga Motuʻa ʻo e Tā-Tataú

Ko e tā-tataú ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha tōʻonga fakaeonopooni ia. Kuo maʻu ha ngaahi sino fakatolonga ʻIsipite mo e Līpia ʻoku tā-tatau ʻa ia ne nau moʻui ʻi he taʻu ʻe laui teau ia ki muʻa ʻi he taimi ʻo Kalaisí. Kuo toe maʻu foki mo e ngaahi sino fakatolonga tā-tatau ʻi ʻAmelika Tonga. Ko e lahi ʻo e ngaahi ʻīmisi tā-tataú naʻe felāveʻi hangatonu ia mo e lotu ki he ngaahi ʻotua panganí. Fakatatau ki he toko taha fakatotolo ko Steve Gilbert, “ko e tā-tatau motuʻa taha kuo ʻiloʻí ʻa ia ko ha fakatātā ʻo ha meʻa, kae ʻikai ko ha sīpinga noaʻiá, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻotua ko Pesi. ʻI he talatupuʻa faka-ʻIsipité, ko Pesí ko e ʻotua fakalusa ia ʻo e paati longoaʻá.”

ʻOku mahuʻingá, naʻe tapui ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke ʻoua te nau tā-tatau kinautolu. ʻOku pehē ʻi he Livitiko 19:28: “Tapu hoʻomou tafatafaʻi homou sino koeʻuhi ko e pekia, pea tapu hoʻomou tātatau: ko Sihova au.” Ko e kau lotu panganí, hangē ko e kau ʻIsipité, naʻa nau tā-tatau ʻa e ngaahi hingoa pe fakaʻilonga ʻo honau ngaahi ʻotuá ʻi honau fatafatá pe umá. ʻI he fai ki he tapui ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakaʻilonga tā-tataú, naʻe tuʻu ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻo kehe mei he ngaahi puleʻanga kehé.​—Teutalonome 14:​1, 2.

Lolotonga ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e tapui naʻe fai ki he tā-tataú ʻoku fakatupu fifili. (Efeso 2:​15; Kolose 2:​14, 15) Kapau ko ha Kalisitiane koe, ʻe ʻikai moʻoni te ke loto ke ʻai ha ngaahi fakaʻilonga ʻi ho sinó—naʻa mo e fakataimi—ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e tui fakapanganí pe ko e lotu loí.​—2 Kolinito 6:​15-​18.

Ngaahi Fakatuʻutāmaki ki he Moʻuí

ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e ngaahi tuʻunga felāveʻi mo e moʻuí ʻoku totonu ke ke fakakaukau ki ai. Ko Dr. Robert Tomsick, ko ha palōfesa tokoni ʻi he saienisi ki he kilí, ʻokú ne fakamatala: “Ko e meʻa ʻokú ke faí ko hono avangi ʻa e kilí ʻo ʻai ki ai ʻa e meʻa kuo fakalanu. Neongo ko e foʻi huí ʻoku kiʻi hū siʻisiʻi pē ki loto, ko ha taimi pē ʻokú ke hoka ai ʻa e kilí, ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e hū ki ai ʻa e pekitīliá pe siemú. ʻOku ou tui [ko hono ʻai ha tā-tataú] ko ha meʻa fakatuʻutāmaki ia ke fai ʻi hono fakalūkufuá.” ʻOku hoko atu ʻa Dr. Tomsick: “ʻI heʻene hū ki loto ʻa e meʻa fakalanú, neongo kapau ʻoku ʻikai ha siemu, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e faingamālie ʻo ʻene fehokotaki mo e ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he sinó, hifoa mo e ngaahi fakaʻilonga kovi ki he kilí, ʻa ia ʻe lava ke ne fakatupunga ke kula, pupula, fakamongumangu mo veli ʻa e kilí.”

Neongo ʻa e fakataumuʻa ke tuʻumaʻu ʻa e ngaahi tā-tataú, ʻoku ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻi he ngaahi feinga ke toʻo kinautolú: Ko e toʻo ʻaki ʻa e leisá (tutuʻi ʻo toʻo ʻa e tā-tataú), tafa ʻo toʻo (tuʻusi ʻo toʻo ʻa e tā-tataú), dermabrasion (olo ʻa e kilí ʻaki ʻa e polosi uaea ke toʻo ʻa e kili ʻi tuʻá mo e kili ʻi lotó), salabrasion (ngāueʻaki ha huhuʻa māsima ke ne kai ʻa e kili ne tā-tataú), mo e fakapiki (toʻo e tā-tataú ʻaki ha huhuʻa ʻēsiti ʻo fakatupunga ai ha foʻi piki). Ko e ngaahi foungá ni ʻoku mamafa pea ʻoku lava ke hoko ʻo langa lahi. “ʻOku langa lahi ange ʻa hono toʻo ha tā-tatau ʻaki ʻa e leisá ʻi hono tā ʻa e tā-tataú tonu,” ko e lau ia ʻa e makasini Teen.

Ko e Hā ʻE Fakakaukau ki Ai ʻa e Niʻihi Kehé?

ʻOku totonu ke ke toe fai ha fakakaukau fakamātoato ki he anga nai ʻo e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo hoʻo ʻai ha tā-tataú, koeʻuhí he ʻoku ʻikai tali lelei ia ʻe he tokolahi. (1 Kolinito 10:​29-​33) ʻI ha foʻi manako tuʻungaʻa, naʻe tā-tatau ai ʻa Lī, ko ha fefine Taiuani ʻi hono taʻu 16. Ko ha toko taha ngāue ʻōfisi taʻu 21 ia he taimí ni. “ʻOku fakahohaʻasi au ʻi he anga ʻo e sio fakamamaʻu mai ʻa hoku kaungāngāué ki he tā-tataú,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Lií. Ko e toko taha ngāue Pilitānia ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí ko Theodore Dalrymple ʻokú ne pehē, ki he kakai tokolahi ko e tā-tataú “ʻoku faʻa hoko ko e fakaʻilonga hāmai ia ʻoku kau ha tangata . . . ki ha kulupu fakasōsiale anga-fakamālohi, anga-fakamanu, taʻefakasōsiale mo faihia.”

Ko ha kupu ʻi he makasini American Demographics ʻoku fakamatala tatau ai: “ʻOku hā mahino ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻAmeliká ʻoku nau vakai ʻoku fakatuʻutāmaki ke ʻai ha teuteu fakaeʻaati hāmai ki he sinó. Ko e peseti ʻe 85 [ʻo e toʻutupú] ʻoku nau loto-tatau mo e fakamatalá, ‘ko e kakai ʻoku ʻi ai honau ngaahi tā-tatau hāmaí . . . ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ko e faʻahinga founga ko eni ʻo hono fakamatalaʻi kitá ʻoku ngalingali te ne fakatupunga ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ki heʻenau ngāué pe ko e ngaahi vahaʻangatae fakafoʻituituí.’”

Toe fakakaukau foki pe ko e fili ke ʻai ha tā-tataú ʻe fakaleleiʻi pe fakavaivaiʻi ai hoʻo taukaveʻi ʻo e hoko ko ha Kalisitiané. ʻE lava nai ke hoko ia ko ha “tūkiaʻanga” ki he niʻihi kehé? (2 Kolinito 6:3) Ko e moʻoni, kuo ʻai ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi honau tā-tataú ʻi he ngaahi feituʻu ʻo e sinó ʻoku pulí. Naʻa mo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻoku ʻikai nai te nau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi tā-tatau fakapulipuli ko ení. Kae tokanga! Ko ha fononga fakavavevave ki he toketaá pe ko ha saoa pē nai ʻi he ʻapiakó ʻe lava ke ne ʻai ke ʻiloʻi ai hoʻo fakapulipulí! ʻOku lelei ange ke “moui agatonu i he mea kotoabe,” ʻo fakaʻehiʻehi mei he kākā ʻoku fakavalevalé.—Hepelu 13:​18, PM.

ʻI he hangē ko e sitailá kotoa, ko e tā-tataú ʻe mole nai ʻenau hā fakamānakó ʻi he ʻalu ʻa e taimí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha vala—pe ko ha tangikalī, ko ha sote, ko ha kofu, pe ko ha sū—ʻokú ke manako lahi ai ʻa ia te ke fakapapauʻi ke tui ia ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí? Ko e moʻoni ʻoku ʻikai! Ko e ngaahi sitailá, sīpingá mo e lanú ʻoku fetongitongi. Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko ha konga tupenú, ko e tā-tataú ʻoku faingataʻa ke toʻo ia. Pehē foki, ko e meʻa ʻoku “tōtōatu” kiate koe ʻi hoʻo taʻu 16 ʻe ʻikai nai ke mātuʻaki fakamānako ia ʻi hoʻo taʻu 30.

Kuo hoko ʻa e tokolahi ʻo fakaʻiseʻisa ʻi hono fai ha ngaahi liliu tuʻumaʻu ki honau fōtungá. “Naʻá ku maʻu ha tā-tatau ki muʻa ke u ako fekauʻaki mo Sihová,” ko e fakamatala ia ʻa ʻEimí. “ʻOku ou feinga ke ʻufiʻufiʻi maʻu pē ia. ʻI he hoko ʻo sio ki ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku ou ongoʻi mā.” Ko e hā ʻa e lēsoní? Tomuʻa fakakaukau ki muʻa ke ke tā-tataú. ʻOua ʻe fai ha fili ʻa ia te ke toki fakaʻiseʻisa ai ʻamui.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko e ngaahi tā-tataú ʻoku faʻa fekauʻaki ia mo e ngaahi sīpinga moʻui angatuʻú

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻoku fakaʻiseʻisa ʻa e tokolahi ʻi hono maʻu ha tā-tataú

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Tomuʻa fakakaukau ki muʻa ke ke tā-tataú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share