LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 4/06 p. 28-29
  • Ko e ʻAlo Moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e ʻAlo Moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū?
  • ʻĀ Hake!—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUluaki-Fakatupu ʻa e ʻOtuá
  • Hoko ʻa Sīsū ko ha ʻAlo Fakaetangata ʻo e ʻOtuá
  • Founga ʻe Lava Ke Ke Maʻu ʻAonga Ai mei he ʻAlo ʻo e ʻOtuá
  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Sīsū Kalaisi—Naʻe Fekau Mai ʻe he ʻOtuá?
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2006
g 4/06 p. 28-29

Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú

Ko e ʻAlo Moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū?

ʻAKI ʻa e tuipau loloto naʻe pehē ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū: “Ko koe koe Kalaisi, koe Alo oe Otua moui.” (Mātiu 16:​16, PM) Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi lave lahi ʻi he Tohi Tapú kia Sīsū ʻi he tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko ha kupuʻi lea kuó ne fakalanga ha ngaahi tali lahi ʻaupito ʻi he uhouhonga ʻo e kau hehema fakalotú.

Ko e tokolahi ko ia ʻoku nau tui ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻOtuá ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ui ai ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakaʻuhinga totonú ʻoku ʻikai malava ke ne hoko ʻo pehē fakatouʻosi. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kehe ia ko Sīsuú ko ha tokotaha mahuʻinga fakahisitōlia, ko ha tangata poto, pe ko ha toe palōfita moʻoni nai ia ʻa e ʻOtuá, pea ngata ai. Ko e hā ʻoku akoʻi moʻoni mai ʻe he Tohi Tapú? ʻOku mahuʻinga ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí?

ʻUluaki-Fakatupu ʻa e ʻOtuá

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻi ai ha taimi naʻe toko taha pē ai ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene ʻofá naʻá ne fili ai ke foaki atu ʻa e meʻaʻofa ko e moʻuí ʻaki ʻene hoko ko ha tamai​—kae ʻikai ʻi he ʻuhinga fakaetangatá. Ko ia ai, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mafai fakaefakatupu taʻealafakamatalaʻí ke faʻu ha tokotaha moʻui laumālie ʻatamai poto—“ko e Kamataʻanga ʻo e Fakatupu ʻe he ʻOtua,” ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi he taimí ni ko Sīsū Kalaisí. (Fakahā 3:14; Palovepi 8:22) Koeʻuhi ko Sīsuú naʻe fakatupu fakahangatonu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi naʻe toko taha pē ai ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ai hono ui ʻa Sīsū ko e “ʻalo-tofu-pe-taha” mo e “ʻUluaki ia naʻe fakatupu.”—Sione 1:14; Kolose 1:15.

ʻOku hā mahino mai leva, ʻi he tuʻunga ko e fuofua tokotaha ia ʻi he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá, heʻikai malava ai ke pehē ko Sīsū ʻa e Tokotaha-Fakatupú, “ko e ʻOtua pe Taha.” (1 Timote 1:17) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ki hono ʻAló ʻa e ngaahi monū lahi. Ko e fakatātaá, fakafou ʻia Sīsū, naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e “meʻa kotoa pe,” ʻo kau ai naʻa mo e kau ʻāngeló. Ko e kau ʻāngelo ko ʻení ʻoku lave ki ai ko e “ngaahi foha ʻo e ʻOtua”—ʻoku toe hoko ai ʻa Sihova ko honau Tokotaha Foaki-Moʻui.—Kolose 1:16; Siope 1:6; 38:7.

ʻI he hili ʻa hono teuteu ʻa e māmaní ke nofo ai ʻa e tangatá, ʻoku ngalingali naʻe lea ʻa e ʻOtuá ki hono ʻAlo ʻuluaki-fakatupú, ʻo pehē: “Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí.” (Senesi 1:​26, NW; Palovepi 8:​22-31) Ko ia ai, naʻe toe fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki foha fakaetangata ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻĀtama, fakafou ʻi he meʻamoʻui laumālie ko ia ʻe hoko ko Sīsuú.—Luke 3:38.

Hoko ʻa Sīsū ko ha ʻAlo Fakaetangata ʻo e ʻOtuá

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ko e ʻAlo laumālie ko ia ʻo e ʻOtuá ‘naʻe hoko ko e kakano ʻo ne nofo ʻi hotau lotolotongá.’ (Sione 1:14) Ke fakahoko ʻa e liliu ko ʻeni ʻi he natula ʻo Sīsuú, naʻe hiki fakaemana hifo ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻui ʻa Sīsuú mei hēvani ki he manava ʻo e tāupoʻou Siu ko Melé. ʻI he founga ko iá naʻe kei hoko pē ai ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, neongo ko ha tangata. ʻIkai ngata aí, koeʻuhi ko e ʻOtuá, ʻikai ko ha tangata, naʻá ne ʻoange ʻa e moʻuí kia Sīsuú, naʻe ʻaloʻi haohaoa mai ai ʻa Sīsū, ʻo taʻeʻiai ha angahala. “ʻE ui ai ʻa e hako tapu te ke fāʻeleʻi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua,” ko e lea ia ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Melé.—Luke 1:35; Hepelu 7:26.

Ko hano fakapapauʻi ʻo e tuʻunga fakaeʻalo ʻo Sīsū he lolotonga ʻene ʻi he kakanó naʻe haʻu ia mei he Tamaí tonu. ʻI he taimi ʻo e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe fakamoʻoni siotonu ai ʻa Sione Papitaiso ki he mavaeua ʻa e langí pea fanongo ai ki ha leʻo mei hēvani ʻoku pehē: “Ko Hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai.” (Mātiu 3:​16, 17) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono tala ʻe Sione ki heʻene kau ākongá: “Kuo u mamata ʻe au, pea kuo u fakahā, Ko eni ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua.”—Sione 1:34.

ʻI he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ke talaki fakahāhā ʻe Sīsū ia ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e Mīsaiá ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Maake 8:​29, 30) Naʻá ne faʻa tuku ki he kakaí ke nau aʻu ʻiate kinautolu tonu ki he fakamulituku ko iá ʻaki ʻenau fanongo ki heʻene ngaahi akonakí, mamata ki heʻene founga moʻuí pea ʻaki ʻa e sio tonu ʻi heʻene ngaahi mana lahí, ʻa ia ko e lahi tahá naʻe fakahoko ʻi he mamata ki ai ʻa e kakaí. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakamoʻui “ʻa e kakai kotoa pe naʻe puke, ʻa kinautolu naʻe moʻua, ʻi he ngāhi mahaki kehekehe ʻo fakamamahiʻi.” (Mātiu 4:​24, 25; 7:​28, 29; 12:15) Ko e kuí, ko e tulí, ko e heké mo e mahamahakí naʻe omi kotoa kia Sīsū pea naʻá ne fakamoʻui kinautolu. Naʻe aʻu ʻo ne fokotuʻu ʻa e maté! (Mātiu 11:​4-6) ʻI he mamata tonu ʻa ʻene kau ākongá, naʻe luelue fakaemana ʻa Sīsū ʻi he fukahi vaí peá ne fakanonga ʻa e ngaahi matangí mo e ngaahi peaú ʻi he lolotonga ʻo ha fuʻu afā fakailifia. Ko e fakahāhā ko ʻeni ʻo e mālohí naʻe ueʻi ai ʻa e kau ākongá ke nau pehē: “Ta ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua koe.”—Mātiu 14:​24-33.

Founga ʻe Lava Ke Ke Maʻu ʻAonga Ai mei he ʻAlo ʻo e ʻOtuá

Ko e hā naʻe hiki hifo ai ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú mei hēvani ki he māmaní, ke faai atu ʻo ne pekia ai ʻi ha pekia anga-fakamamahí? “Koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) ʻIo, ko e maté pē ʻe lava ai ʻe Sīsū “ke tuku ʻene moʻui ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.” (Mātiu 20:28) Ko e moʻoni, ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, ʻoku ʻikai ha taha ia kuó ne fakahāhā ha ʻofa lahi ange ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻia Sihova pea mo hono ʻAlo ʻuluaki-fakatupú.—Loma 8:32.

ʻI he hili ʻene pekiá naʻe hoko ʻa Sīsū ʻo “matuʻaki fakaeʻa ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua” ʻi ha founga makehe mo mālohi ʻaupito, “heʻene toetuʻu mei he pekia” ki he moʻui ko ha ʻAlo laumālie ʻo e ʻOtuá. (Loma 1:4; 1 Pita 3:18) Hili iá, ʻi he hili ʻa e tatali anga-kātaki ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene Tamaí he meimei senituli ʻe 19, naʻe fakanofo leva ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ko ha founga-pule fakahēvani ʻa ia ʻoku vavé ni ke ne pule mai ki he foʻi māmaní fakakātoa.—Sāme 2:​7, 8; Taniela 7:​13, 14.

ʻOkú ke loto ke ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻAlo māfimafi ko ʻeni ʻo e ʻOtuá? Kapau ko ia, ʻoku mau fakalototoʻaʻi atu leva koe ke ke vakai ki heʻene ngaahi akonakí pea ngāueʻaki kinautolu ʻi hoʻo moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sīsū tonu: “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) ʻIo, ko e meʻa ʻokú te tui ki ai fekauʻaki mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga moʻoni!—Sione 3:18; 14:6; 1 Timote 6:19.

KUÓ KE FIFILI?

◼ ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá?​—Sione 1:​3, 14; Fakahā 3:​14.

◼ Ko e hā ʻoku lava ai ke ke tui ko Sīsuú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?​—Mātiu 3:​16, 17.

◼ ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he tui kia Sīsū ʻi he tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?​—Sione 3:​16; Sione 14:6; 17:3.

[Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]

Naʻe hanga ʻe he ngaahi akonaki fakapotopoto ʻa Sīsuú mo ʻene ngaahi mana mālohí ʻo fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ko ha tangata anga-maheni pē ia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share