LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/07 p. 22-23
  • Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?
  • ʻĀ Hake!—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tokanga Fekauʻaki mo e “ʻOfa ki he Paʻanga”
  • Ko ha Meʻa ʻOku Lelei Hake ʻi he Paʻangá
  • Ko e Paʻangá ʻa e Aka ʻo e Kovi Kotoa Pē?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Founga Hono Tokangaʻi ʻo e Paʻangá
    ʻE Lava Ke Fiefia Ho Fāmilí
  • ʻE Malava Fēfē Ke Ke Tauhi ha Vakai Mafamafatatau ki he Paʻangá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻE Lava ʻe he Koloaʻiá ʻo ʻAi Koe ke Ke Fiefia?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2007
g 7/07 p. 22-23

Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú

Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?

“KO E paʻanga ko e maluʻanga,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Koheleti 7:12) Koeʻuhi ʻokú ne totongi ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga, ʻoku hoko ai ʻa e paʻangá ko ha maluʻanga mei he ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku felāveʻi mo e masivá. Ko e moʻoni, ʻi he tafaʻaki fakamatelié, ʻoku lava ʻe he paʻangá ke fakatau mai ʻa e meimei meʻa kotoa pē. ʻOkú ne “tali ʻa e ʻeke kotoa pe,” ko e lau ia ʻa e Koheleti 10:19.

ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau ngāue mālohi koeʻuhi ke tau lava ai ke tokonaki maʻa kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí. (1 Timote 5:8) Ko e ngāue mālohi mo faitotonú ʻokú ne fakatupunga totonu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e fiemālie, ngeia mo e malu.​—Koheleti 3:​12, 13.

Tānaki mai ki aí, ko ʻetau ngāue mālohí ʻokú ne ʻai ai kitautolu ke tau hoko ʻo nima-homo ʻi he tuʻunga fakapaʻangá. “ʻOku te monuʻia [pe fiefia] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Ngāue 20:35) Ko e fiefia peheé ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki fiefia ai ʻetau paʻangá ke tokoniʻiʻaki ʻa e masivá, tautefito ki he kaungā Kalisitiané, pe ko e fakatauʻaki ha meʻaʻofa ki ha taha ʻoku tau ʻofa ai.​—2 Kolinito 9:7; 1 Timote 6:​17-​19.

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau nima-homo, ʻo ʻikai tātātaha pē, ka ke tōʻongaʻaki ʻo hangē ha founga moʻuí. “Angaʻaki ʻa e foakí,” ko ʻene leá ia. (Luke 6:​38, NW) ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ki he foaki ko ia koeʻuhi ke laka ki muʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Palovepi 3:9) Ko e moʻoni, ko ʻetau nima-homo ʻi he founga ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke “kaungāmeʻa” mo Sihova pea mo hono ʻAló.​—Luke 16:​9, Kōsipeli ʻe Fā.

Tokanga Fekauʻaki mo e “ʻOfa ki he Paʻanga”

Ko e kakai siokitá ʻoku tātātaha pē ke nau fai ha foaki, pea ʻi he taimi ʻoku nau fai ai iá, ko e fai pē nai ko ha taumuʻa fakafufū. Ko ʻenau palopalemá ʻoku meimei ko e ʻofa ki he paʻangá, ʻa ia ʻi heʻene fehālaaki mo ʻenau ngaahi ʻamanakí, ʻoku faʻa ʻomi ai ʻa e loto-mamahi. “Ko e ʻofa ki he paʻanga ko e aka ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi kovi kotoa pe, pea ko e niʻihi ʻi heʻenau ala ki he meʻa ko ia kuo nau hē mei he lotu, pea kuo nau hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi,” ko e lau ia ʻa e 1 Timote 6:10. Ko e hā ʻoku mātuʻaki taʻefakatōliʻa ai pea aʻu ʻo fakamamahi ʻa e ʻofa ki he paʻangá?

Ko e taha e meʻa, ko e ʻumisi ʻa ha taha mānumanu ki he tuʻumālié ʻoku ʻikai ala fakatōliʻa ia. ‘Ko ia ʻoku manako silivá ʻoku ʻikai te ne makona ʻi he silivá,’ ko e lau ia ʻa e Koheleti 5:10. Ko ia ai, ko e kau ʻofa ki he paʻangá ‘ʻoku nau hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu’ ʻa e mamahi ʻoku ʻikai toe ʻosi. ʻIkai ko ia pē, ko ʻenau mānumanú ʻoku tokoni ia ki he ngaahi vahaʻangatae taʻefakafiemālie, moʻui fakafāmili ʻikai fiefia, pea aʻu ki he hala mo ha mālōlō lelei. “ʻOku melie ʻa e mohe ʻa e tangata ngaue, pe ʻoku siʻi ʻene kai pe ʻoku lahi: ka ko e topono fau ʻa e koloaʻia ʻa ia ʻoku ʻikai te ne mamohe ai.” (Koheleti 5:12) Hiliō he meʻa kotoa, ko e ʻofa ki he paʻangá ʻoku iku ia ki he taʻehōifua ʻa e ʻOtuá.​—Siope 31:​24, 28.

ʻOku ʻi he hisitōlia ʻo e Tohi Tapú mo e māmaní ʻa e ngaahi fakatātā lahi ʻo e kakai naʻa nau kaihaʻa, mioʻi ʻa e fakamaau totonú, paʻumutu totongi, lavakiʻi ʻa e niʻihi kehé, pea loi​—ko e fai kotoa pē ko e paʻangá. (Siosiua 7:​1, 20-​26; Maika 3:​11; Maake 14:​10, 11; Sione 12:6) Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sīsū ha kiʻi tangata pule naʻe “koloaʻia ʻaupito” ke muimui kiate ia. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai tali ʻe he tangatá ʻa e fakaafe fungani ko ení koeʻuhi he ʻe uesia kovi ai ʻene tuʻunga fakapaʻangá. ʻI heʻene tali angé, naʻe fakahā ʻe Sīsū: “Hono ʻikai faingataʻa ki he kakai maʻu paʻanga ke aʻusia ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua!”​—Luke 18:​23, 24.

Lolotonga ʻa e “kuonga fakamui” ko ení, kuo pau ki he kau Kalisitiané ke nau mātuʻaki leʻohi kinautolu koeʻuhí ko e kakaí fakalūkufua, hangē ko ia kuo kikiteʻí, ko e kau ‘ʻofa ki he paʻangá.’ (2 Timote 3:​1, 2) Ko e kau Kalisitiane moʻoni ko ia ʻoku nau nofoʻaki tokanga ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié ʻoku ʻikai tafia atu kinautolu fakataha mo e taʻau ko eni ʻo e mānumanú, he ʻoku nau maʻu ʻe kinautolu ha meʻa ʻoku mahulu atu ʻi he paʻangá.

Ko ha Meʻa ʻOku Lelei Hake ʻi he Paʻangá

Lolotonga ʻene fakahā ko e paʻangá ko e maluʻanga, naʻe tānaki mai ʻe Tuʻi Solomone ko e ‘potó ko e maluʻanga,’ koeʻuhí ʻokú ne ‘fakahaofi ʻa e tangata ʻoku maʻu iá.’ (Koheleti 7:12) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? Naʻe tuhu heni ʻa Solomone ki he poto ko ia ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu ki he Folofolá pea mo e manavahē totonu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene lelei ange ʻi he paʻangá, ko e poto fakaʻotua peheé ʻe lava ke ne fakahaofi ha taha mei he ngaahi tōʻanga taʻefaʻalaua ʻi he moʻuí pea naʻa mo e mate mutukiá. Pehē foki, ʻi he hangē ha kalauní, ko e poto moʻoní ʻokú ne hakeakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá pea ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai kinautolu. (Palovepi 2:​10-​22; 4:​5-9) Pea koeʻuhi ʻoku tokoni ia ki hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, kuo ui ai ia ko e “ʻakau-ʻo e-moʻui.”—Palovepi 3:18.

Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ʻa e poto peheé, pea ʻoku nau loto-lelei ke kumi ki aí, ʻoku nau ʻilo ʻoku ala maʻungofua ia. “Tama, kapau te ke . . . ui ʻa ʻilomeʻa, Pea haʻaki ho leʻo kia Fakahinohino; Kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, Pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: Te ke toki laveʻi ʻa e ʻapasia kia Sihova, Pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua. He ʻoku foaki poto ʻe Sihova; ʻOku mei hono fofonga ʻa e ʻilo mo e fakahinohino.”—Palovepi 2:​1-6.

Koeʻuhi ʻoku nau tuku ʻa e mahuʻinga lahi ange ki he potó ʻi he paʻangá, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau maʻu ha tuʻunga ʻo e melino, fiefia mo e malu ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau ʻofa ki he paʻangá. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 13:5: “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga; pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu ni: he kuo folofola mai [ʻa e ʻOtuá], ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.” ʻOku ʻikai ʻomai ʻe he paʻangá ha tuʻunga malu pehē.

KUÓ KE FIFILI?

◼ ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e paʻangá ko ha maluʻangá?​—Koheleti 7:​12.

◼ Ko e hā ʻoku lelei hake ai ʻa e poto fakaʻotuá ʻi he paʻangá?​—Palovepi 2:​10-​22; 3:​13-​18.

◼ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻofa ki he paʻangá?​—Maake 10:​23, 25; Luke 18:​23, 24; 1 Timote 6:​9, 10.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share