LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/07 p. 26-29
  • “ʻE Sihova, Tuku Muʻa Ke U Tauhi Kiate Koe”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻE Sihova, Tuku Muʻa Ke U Tauhi Kiate Koe”
  • ʻĀ Hake!—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi ʻAhiʻahi ʻi he ʻApiakó
  • Ko ha Tohi Fakaivimālohi
  • ʻOmai ʻi he Ngaahi Liliú ʻa e Fakalakalaka
  • Tali ha Toe Ngaahi Lotu
  • Ngāue ʻi Muli
  • Ko ha Tofiʻa Faka-Kalisitiane Mātuʻaki Lelei
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • “ʻOku Ou ʻOfa ʻi he Ngāue Fakafaifekaú he Taimí Ni!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Naʻe Akoʻi Kimautolu ʻe Heʻemau Ongo Mātuʻá ke ʻOfa ki he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • “ʻE ʻIkai Te U Liliu ha Meʻa!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2007
g 10/07 p. 26-29

“ʻE Sihova, Tuku Muʻa Ke U Tauhi Kiate Koe”

Fakamatala fai ʻe Danielle Hall

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku saiʻia he ʻaʻahi ki heʻeku kui-fefiné, ʻa ia naʻe nofo mai pē ʻi he ʻapi hoko maí. ʻI he ʻaho kotoa pē naʻe pau ai ke ne kiʻi mohe he houa efiafí. Kapau naʻá ku ʻaʻahi atu feʻunga mo e taimi ko iá, naʻá ma tangutu hake he mohengá ka ne lau mai ʻa e ngaahi talanoa Fakatohitapu. Naʻá ne faʻa tala mai kiate au: “ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate koe. Pea kapau ʻokú ke ʻofa kiate ia, te ne tokangaʻi maʻu pē koe.” Naʻe maongo lahi ʻene ngaahi leá ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó.

NAʻE mālōlō ʻa ʻeku kuí ʻi he 1977, ʻi heʻeku taʻu faá. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea pehē ki he kāinga kotoa ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻi homau koló ko Moe, ʻi ʻAositelēlia. Naʻe ʻikai ko ha ongo Fakamoʻoni ʻa ʻeku ongo mātuʻá, ka naʻe saiʻia pē ʻa e tangataʻeikí ʻia kinautolu. Naʻe hiki ki mui ʻa homau fāmilí ki Tintenbar, ko ha kiʻi kolo ofi ki he matāfonua Niu Sau Uelé. Naʻá ku ʻalu ai ʻi he taimi ki he taimi mo hoku tuongaʻane lahí ko Jamie pea mo e tangataʻeikí ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní.

ʻI heʻeku taʻu valú, naʻe māvae ai ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Naʻe foki ʻa e tangataʻeikí ki Moe, lolotonga iá naʻá ku nofo mo Jamie mo ʻema faʻeé. Naʻe ʻikai te ne mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú pea naʻe ʻikai te ne loto ke ma maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní. Naʻe ʻai au ʻe he meʻá ni ke u loto-mamahi lahi. Ko e ngaahi lea ʻa ʻeku kuí naʻe nofo maʻu ia ʻi hoku lotó. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku ʻofa moʻoni kia Sihova! Pea naʻá ku loto ke tauhi kiate ia. Ko ia naʻá ku lotu ai kia Sihova ʻo tala ange kiate ia ko e taha foki au ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní. Naʻe ongoʻi pehē pē mo Jamie.

Ngaahi ʻAhiʻahi ʻi he ʻApiakó

Taimi nounou mei ai, naʻe kole ʻe ha faiako ʻi he ʻapiakó ki he kiʻi leka taki taha ʻi heʻemau kalasí ke ne tala leʻo-lahi ange ʻa e lotu ʻokú ne kau ki aí koeʻuhi ke ne lēkooti ia ʻi ha tohi ʻa e akó. ʻI he hoko mai kia Jamie, naʻá ne lea leʻo-lahi mo mahino, “Fakamoʻoni ʻa Sihova.” Naʻe kiʻi taʻofi ai ʻe he faiakó ʻo ne kole kiate ia ke ne toe tali mai angé ʻa ia naʻá ne fai pehē. “ʻOku ʻikai te u tui ki ai, ka te u toe foki atu kiate koe ʻanai ange,” ko e lea ia ʻa e faiakó. ʻI heʻene hoko mai kiate aú, naʻá ku toe tali leʻo-lahi atu, “Fakamoʻoni ʻa Sihova.” ʻI he hā mahino naʻá ne taʻefiemālié, naʻe ui mai ai ʻe he faiakó ʻa e pule akó.

“ʻOku ou maʻu heni ʻa hoʻomo ngaahi pepa lēsisitá, pea naʻe ʻikai lēsisita ʻe hoʻomo ongo mātuʻá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova kimoua,” ko e fakahaaʻi fefeka mai ia ʻe he pule akó. “Ka ko e lotu ia ʻokú ma muimui ki aí,” ko ʻema tali anga-fakaʻapaʻapá ange ia. Naʻe ʻikai toe langaʻi hake ʻa e ʻīsiu ko iá ʻe he pule akó pe ko e faiakó.

ʻI he ʻapiakó naʻá ku feinga ai ke vahevahe ʻa e ʻilo siʻisiʻi naʻá ku maʻu ʻi he Tohi Tapú ki hoku kaungā kalasí. ʻI heʻeku ʻalu mo ʻeku tohi, Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú, naʻá ku malava ai ʻo lau ʻi he taimi ki he taimi ʻa e ngaahi talanoá ki he kiʻi taʻahine ʻe taha ʻa ia naʻe tui ʻOtua.a Ka koeʻuhi naʻá ku feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané, naʻe ʻikai ʻaupito saiʻia ʻiate au ʻa e tokolahi pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ku ongoʻi mātuʻaki taʻelata ai.

Naʻá ku faʻa toutou lotu kia Sihova pea ʻi he ongoʻi fakamātoato ʻo ne hoko ai ko hoku kaumeʻa ofi tahá. ʻI he ʻaho taki taha he tuku ʻa e akó, naʻá ku tangutu ai ʻi hoku mohengá ʻo talanoa kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá ʻo kau ai ʻa e fakaikiiki kotoa pē. Naʻá ku faʻa tangi. ʻI he lele hifo ʻa hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé, naʻá ku kōlenga, “ʻE Sihova, tuku muʻa ke u tauhi kiate koe fakataha mo hoʻo kakaí.” Naʻá ku ongoʻi lelei ange maʻu pē ʻi he hili ʻeku lotú.

Ko ha Tohi Fakaivimālohi

ʻI heʻeku taʻu hongofulú, naʻe foki ai ʻa Jamie ki Moe ke nofo mo e tangataʻeikí. Naʻá ku toe tuēnoa fakalaumālie ange he taimi ko ení. Pea ʻi he lolotonga ʻeku ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻi he kaungāʻapí, naʻá ku maʻu ai ha ngaahi makasini ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ako maʻuloto ʻi he fiefia ʻa e tuʻasila ʻo e ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá peá u fakavave leva ki ʻapi ke tohiʻi ia. Naʻá ku fai ha tohi loto-moʻoni ki he vaʻá ʻo fakamatalaʻi ʻa hoku tuʻungá pea kole ai ki ha tokoni fakalaumālie. Ko ʻenau tali fakalotomāfana peesi ʻe ua ʻa ia naʻe tohi hangatonu mai pē kiate aú, naʻá ne ʻai ke u loʻimataʻia. Ko e fakamoʻoni eni naʻá ku mahuʻinga moʻoni kia Sihova!

Naʻe fakalotolahiʻi au ʻi he tohí ke u faʻifaʻitaki ki he tui ʻa e kiʻi taʻahine ʻIsileli ʻa ia naʻe hoko ko ha sevāniti kia Neamani, ko ha ʻeikitau Sīlia ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Neongo naʻe tuku pōpula ia peá ne nofo mamaʻo mei hono fonuá, naʻá ne nofo ofi ki hono ʻOtua ko Sihová. Pea ʻi he lea loto-toʻa fekauʻaki mo ʻene tuí, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa ia tonu ko ha fakamoʻoni moʻoni kiate ia.​—2 Tuʻi 5:​1-4.

Naʻe tānaki mai ʻi he tohi mei he ʻōfisi vaʻá: “ʻI ho tuʻunga ko e kiʻi taʻahine kei siʻí, ʻoku totonu ke ke tauhi kia Sihova ʻi he talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá pea ngāue mālohi ʻi he ʻapiakó. Pehē foki, ʻoku fiemaʻu ke ke hanganaki ofi ai pē kia Sihova ʻi he lotu mo e ako.” Naʻe fakaʻosi mai leva ʻi he tohí ʻo pehē: “Danielle, manatuʻi tatau ai pē pe ʻoku tau nofó ʻi fē, ʻoku ofi mai maʻu pē ʻa Sihova kia kitautolu. ʻOku mau ʻilo ʻokú ke tui ki he meʻá ni.” (Loma 8:​35-​39) Ko e tohi ko iá ʻa ia kuo motuʻa mo manusinusi he taimí ni, ʻoku kei ʻi heʻeku muʻa Tohi Tapú pē. Kuó u toutou lau ia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú ka ʻoku teʻeki ai te u lau tuʻo taha ia taʻetangi.

Taimi nounou mei ai, naʻá ku maʻu ai ha toe tohi ʻe taha. Naʻe pehē mai ai kuo fokotuʻutuʻu ʻe heʻeku tangataʻeikí ke u maʻu ʻa e ngaahi makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! fakafou he meilí. Naʻá ku fiefia lahi! Naʻá ku maʻu he taimi ko ení ha tokonaki tuʻumaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālié. ʻI he aʻu mai ʻa e ʻīsiu taki taha, naʻá ku lau ia mei he kamatá ki heʻene ʻosi. ʻOku ou kei maʻu pē ʻeku fuofua ngaahi tatau ʻo e ongo pepa fakaʻofoʻofa ko iá. ʻI he taimi nai ko ení, naʻe kamata ai ke ʻaʻahi mai kiate au ha mātuʻa Kalisitiane mei he fakatahaʻanga fakalotofonuá. Ko ʻene ngaahi ʻaʻahí, neongo naʻe nounou, naʻe fakalototoʻa ʻaupito.

ʻOmai ʻi he Ngaahi Liliú ʻa e Fakalakalaka

Neongo ʻa e laka ki muʻa ʻa hoku tuʻunga fakalaumālié, naʻá ku kei fakaʻamu pē ke lotu tauʻatāina kia Sihova. Ko ia ʻi heʻeku taʻu 13, naʻá ku kole ai ki he fineʻeikí pe ʻe lava ke u hiki ʻo nofo mo e tangataʻeikí. Naʻá ku ʻofa lahi ʻi he fineʻeikí, ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa ʻiate aú, ka naʻá ku fakapapauʻi ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻI heʻene loto ki aí, naʻá ku foki ai ki Moe pea kamata ako Tohi Tapu mo e fakatahaʻanga ʻi aí. ʻI he loto ki ai ʻa e tangataʻeikí, naʻá ku toe maʻu ai mo Jamie ʻa e ngaahi fakatahá kotoa. Naʻe feinga lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ke tokoniʻi kimaua. Ko au mo Jamie naʻe vave ʻema fakalakalaka fakalaumālié pea naʻá ma papitaiso ki mui ai ʻo fekehekeheʻaki pē ha ngaahi māhina siʻi. ʻIo, ne tali ʻa e lotu naʻá ku fai ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻá ku tauhi kia Sihova fakataha mo ʻene kakaí!

Lolotonga iá, naʻá ku fakatupulekina ha vahaʻangatae makehe mo hoku mehikitangá mo hono malí, ko Lorraine mo Philip Taylor, ʻa ia naʻá na ʻi he Fakatahaʻanga Moe foki. Naʻá na ngaohi au hangē pē hana ʻofefiné. ʻI heʻena hiki ki he motu ko Bougainville ʻi Pāpua Niu Kini ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá, naʻá ku tali vave ʻena fakaafe ke mau oó. Naʻá ku taʻu 15 pē, ka naʻe fakaʻatā au ʻe he tangataʻeikí mo e fineʻeikí ke u ʻalu.

ʻI Bougainville naʻe hokohoko atu ai ʻeku akó ʻi he fetohiʻaki. ʻI he taimi kehé, naʻá ku fakamoleki ai ʻa e lahi taha ʻo hoku taimí ʻi he faifakamoʻoní. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ʻa e ngāue fakataha mo e kau misinalé mo e kau faifekau tāimuʻá! Ko e kakai fakalotofonuá ko e moʻoni ko e kakai anga-fakatōkilalo taha ia kuo faifai ange peá u feʻiloaki mo iá, pea naʻe vēkeveke ʻa e tokolahi ke ako Tohi Tapu.

Ki mui ʻi he taʻu ko iá naʻe mapuna hake ai ʻa e fekeʻikeʻi fakapolitikale, pea naʻe hoko ai ʻo fuʻu fakatuʻutāmaki ke u nofo ai. Naʻe fakalotomamahi ʻa e mavahe mei he kiʻi motu ko iá mo hono kakai anga-leleí. ʻI heʻeku mavahe ʻi he kiʻi vakapuná, naʻá ku sio atu ai kia Philip ʻokú ne tuʻu ʻi he leleʻangá ʻo taʻataʻalo mai. ʻI heʻeku tangi lahí, naʻá ku kole loto ai kia Sihova ke fakaʻatā au ʻi ha ʻaho ke u ngāue ko ha misinale ʻi ha fonua muli.

Tali ha Toe Ngaahi Lotu

ʻI ʻAositelēlia, hili ʻeku ako ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku ako ngāue ai ʻi ha ʻōfisi ʻo ha kautaha lao. Lolotonga iá, naʻe toe mali ʻa e tangataʻeikí pea naʻá ne tokangaʻi ha fuʻu fāmili tokolahi ʻi he mali ko ení. Naʻe nofo ʻa Jamie mo e fineʻeikí. Naʻá ku fehikiʻaki ʻi ha taimi ʻi heʻeku ongo mātuʻá. Ne hā ngali fakapuputuʻu ʻa e moʻuí. Naʻe fiemaʻu ke u fakafaingofuaʻi ʻeku moʻuí ʻo tokangataha ki heʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ko ia ai ʻi he 1994, naʻá ku hū ai ʻi Moe ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻo hoko ko ha tāimuʻa.

Naʻá ku toe fiefia ai. Ko hoku ngaahi kaumeʻá ko e toʻutupu naʻa nau hehema fakalaumālie ʻi he fakatahaʻangá, pea naʻa nau hoko ʻo poupou mālohi kiate au. Ko hono moʻoní, ʻi he 1996, naʻá ku mali ai mo e tokotaha ʻo kinautolu—ko Will—ko ha tangata lea mokomoko, anga-lelei mo anga-fakatōkilalo, ʻa ia ko ha tāpuaki moʻoni meia Sihova.

Naʻá ma fiemālie ʻi he nofo malí, pea naʻe hā ngali kakato ʻema fiefiá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe aʻu mai ai ʻa Will ki ʻapi hili ʻene ngāue mo e ʻovasia fefonongaʻaki ʻa ia naʻe ʻaʻahi mai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi homau feituʻú. ʻI heʻene kole mai ke u tangutu hifó, naʻá ne ʻeke mai, “Te ke loto-lelei ke hiki ʻo tokoni ki ha toe fakatahaʻanga ʻe taha?” Naʻá ku tali ʻio ʻi hoku lotó ʻi he taimi pē ko iá. Kae kehe, naʻá ku ʻeke fakakata ange: “ʻI feʻia? ʻI Vanuatu? ʻI Fisi?” ʻI he tali mai ʻe Will ko “Morwell,” tuaiekemo naʻá ku pehē atu, “Ka ko e fakatahaʻanga hoko maí pē ia!” Naʻá ma fakatou kakata peá ma loto-tatau ai pē te ma fiefia ʻi heʻema hiki ki he fakatahaʻanga ko ení ke ngāue ai ko e ongo tāimuʻa.

ʻI he taʻu ʻe tolu hoko maí naʻe fakafiefia mo maʻu ai ʻa e fua lahi ʻi Morwell. Naʻe hoko mai ai ha toe meʻa fakaʻohovale ʻe taha. Naʻá ma maʻu ha fakaafe mei he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻAositelēliá ke ma ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe. Ko fē ʻa homa vāhenga-ngāué? Ko Tīmoa Hahake, ko ha kiʻi fonua ʻi he ngataʻanga fakahahake ʻo e pupunga motu ʻo ʻInitonīsiá. Naʻá ku fakatē loʻimata. Naʻá ku fakamālō kia Sihova ʻi hono tali ʻeku ngaahi lotú kotoa. ʻIkai ngata pē ʻi heʻene talitali lelei au ke hoko ko ʻene sevānití, ka ʻi he taimi ko ení naʻe lava ke u ngāue ai mo hoku husepānití ʻi ha fonua muli.

Ngāue ʻi Muli

Naʻá ma aʻu ki Dili, ko e kolomuʻá, ʻi Siulai 2003. Ko e Fakatahaʻanga Dili—ʻa e fakatahaʻanga pē taha ʻi he fonuá—naʻe kau ki ai ʻa e kau tāimuʻa makehe ʻe toko 13 mei ʻAositelēlia pea mo ha kiʻi Kau Fakamoʻoni fakalotofonua tokosiʻi. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Tīmoá naʻa nau masiva ʻaupito; ko e tokolahi tahá ne mole ʻenau koloá mo e ngaahi mēmipa ʻo honau fāmilí ʻi he tau fakalotofonua feʻunga mo e taʻu ʻe 24 ʻa ia naʻe ngata ʻi he 1999. Ko e tokolahi naʻa nau toe kātekina foki ʻa e fakafepaki mālohi mei he fāmilí ki heʻenau tui toki maʻu foʻoú. Kae kehe, neongo ʻenau mamahí mo e masivá naʻa nau koloaʻia fakalaumālie mo fiefia.​—Fakahā 2:​8, 9.

Naʻá ma sio ko e tokolahi taha ʻo e kau Tīmoá naʻa nau manavahē-ʻOtua pea ʻapasiaʻi ʻa e Tohi Tapú. Ko hono moʻoní, naʻe vave ʻema maʻu ʻa e kau ako Tohi Tapu tokolahi ange ʻi he meʻa naʻe malava ke ma fakahokó! Hili ha taimi, ko e niʻihi ʻo ʻema muʻaki kau akó naʻa nau ngāue fakataha mo kimaua ʻi heʻenau hoko ko homa fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻosi papitaiso. Ko e sio ki heʻenau fakalakalaka fakalaumālié naʻá ne ʻomai ʻa e fiefia lahi kia kimaua.

Pea ʻi he 2006, naʻe toe hoko ai ʻi Dili ʻa e moveuveu. Ko e ngaahi fetaʻefiemālieʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kulupu fakafaʻahinga kehekehé naʻe mapuna hake ai ʻo hoko ha fefakaʻauhaʻaki. Naʻe kaihaʻasia ʻa e ngaahi ʻapi lahi pe tutu ʻosiʻosingamālie, pea naʻe kumi hūfanga ʻa e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ki he ngaahi ʻapi ʻo e kau tāimuʻa makehé. Ko homa falé mo e loto ʻapí naʻe hoko ia ko ha kemi hūfanga fakataimi, pea ʻi he taimi ʻe taha naʻa mau nofo ai mo e kakai ʻe meimei toko teau! Ko homa fuʻu tauʻanga kaá naʻe hoko ia ko ha peito, loki kai mo e Fale Fakatahaʻanga fakataimi.

Neongo naʻe fepāpaaki ofi mai ʻa e fefanaʻaki meʻafaná mo e ngaahi pulu ʻesí, ko homa ʻapi tāimuʻá ko ha hūfangaʻanga ia ʻo e melino. Naʻa mau ongoʻi kotoa naʻe ʻia kimautolu ʻa e toʻukupu maluʻi ʻo Sihová. Naʻe kamata ʻa e ʻaho taki taha ʻaki ha fetalanoaʻaki fakakulupu ʻi ha konga tohi ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fai anga-maheni ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻá ma toe fai mo e ngaahi ako Tohi Tapu mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá.

ʻI he faai atu ʻa e ngaahi uiké, naʻe hoko ai ʻo hā mahino ʻe fakatuʻutāmaki ki he fanga tokoua naʻe fāʻeleʻi ʻi he hahake ʻo e fonuá ke nau kei nofo ʻi Dili. Ko ia naʻe fili ai ʻa e Kau Fakamoʻoni fua fatongiá ke fokotuʻu ha kulupu foʻou ʻi Baucau, ko e kolo lahi hono uá ia, naʻe tuʻu ʻo houa ʻe tolu ʻa e ʻalu ki aí mei he hahake ʻo Dili. Pea ko e ʻuhinga ia naʻá ku maʻu ai mo Will ha vāhenga-ngāue foʻoú.

Naʻá ma aʻu ki Baucau ʻi Siulai 2006, ko e meimei taʻu ia ʻe tolu mei he ʻaho naʻá ma tūʻuta ai ʻi Tīmoa Hahaké. Naʻe kau ʻi heʻemau kulupu foʻoú ʻa e kau tāimuʻa makehe ʻe toko fā mo e Kau Fakamoʻoni Tīmoa ʻe toko ono. Ne liʻaki ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalotofonuá ʻenau koloá kotoa ʻi Dili, neongo ia ne ʻikai mole ai ʻenau fofonga malimalí. Naʻá ma saiʻia moʻoni ʻi heʻenau mateakí mo e laumālie feilaulauʻi-kitá!

ʻOku ou kei ngāue pē mo Will ʻi Baucau. ʻOkú ma ʻofa heʻema vāhenga-ngāué pea vakai ki ai ko e toe tāpuaki ia ʻe taha meia Sihova. ʻI he sio atu ki aí, ʻoku lava ke u ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa ʻeku kuí. Kuo tokangaʻi maʻu pē au ʻe Sihova ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻOku ou fakamālō maʻu pē kiate ia ʻi heʻene fakaʻatā au ki he monū ʻo e tauhi kiate ia fakataha mo ʻene kakaí. ʻOku ou toe fakatuʻotuʻa vēkeveke atu ke toe sio ki heʻeku kuí ʻi he toetuʻú. Pea ʻe lava ke u fakamālō ai kiate ia ʻi heʻene ʻomai kiate au ʻa e kī ʻa ia naʻá ne fakaava ʻa e matapā ki ha moʻui fakafiefia mo fakafiemālie moʻoni.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Mo ʻeku kuí

[Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]

Mo hoku husepānití, ʻa Will

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share