Ko e Huhuʻa Koula ʻo e Metiteleniané
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI SIPEINI
“Mei he lanu matá naʻá ku liliu ʻo ʻuliʻuli, naʻa nau laiki fakalelei leva au, pea faifai pē ʻo nau liliu au ko e koula lelei.”—Ko ha tupuʻa tukufakaholo faka-Sipeini.
ʻI HE motuʻa ha foʻi ʻōlive, ʻoku liliu ai mei he lanu matá ki he lanu ʻuliʻuli ngingila. Ka ʻi loto ʻi he lanu ʻuliʻuli ʻi tuʻá ʻoku ʻi ai ʻa e “koula” ko e meʻa pē ʻoku toé ke toʻo mei ai. ʻI hono laikí, ʻoku haʻu ai mei he ngaahi foʻi ʻōlive motuʻá ha huhuʻa koula, ko e huhuʻa kuó ne teuʻi ʻa e tēpile ʻo e ngaahi ʻapi ʻi he Metiteleniané ʻi he laui afeʻi taʻu. Ko e huhuʻa koula ko ení—ʻa e lolo ʻōlivé—ko ha koloa mahuʻinga ia mei he ʻulu ʻōlivé, ʻa ia ʻoku faliki ʻaki ʻa e ngaahi veʻe moʻungá mei Potukali ʻo aʻu ki Sīlia.
Ko e lolo ʻo e ʻuluʻakau mālohi ko ení ʻokú ne fakaifo ʻa e uʻá pea tokoni ki he moʻui leleí. Kuo mahinoʻi maʻu pē ʻe he kakai ʻi he Metiteleniané ko e “loló” ʻoku ʻuhinga iá ki he “lolo ʻōlivé.” Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea faka-Sipeini ki he “loló,” ko e aceite, ʻoku haʻu ia mei he foʻi lea faka-ʻAlepea ko e azzáyt, ʻa ia ko hono ʻuhinga moʻoní ko e “huhuʻa ʻo e ʻōlivé.” Pea ko e lolo ʻōlivé pē ia—ko e huhuʻa taufua ia ʻo e ʻōlive kuo laikí. Koeʻuhi ʻoku tafe ʻa e loló mei he ʻōlivé ʻo ʻikai fiemaʻu ke toe tānaki ki ai ha meʻa pe fou ʻi ha ngāue fakakemikale, ko e ngaahi tuʻunga fakanatula kotoa ʻo e loló, ko hono ifó mo hono nanamú ʻoku kei ʻi ai pē.
Huhuʻa Koula ʻOku Teʻeki Ai Lakasi
Ko e faihisitōlia ko Erla Zwingle ʻokú ne fakamatala ko e lolo ʻōlivé kuo “fakamahuʻingaʻi ia ʻi he faai mai ʻa e taimí ki he meʻakaí, loló, faitoʻó mo e sākalamenití.” ʻI he ʻahó ni, “ko e huhuʻa koula ʻo e ʻōlivé ʻoku kei laka pē ia ʻi ha toe lolo kehe,” ko e hoko atu ia ʻene fakamatalá. Kuo tatau ai pē ʻi he laui afeʻi taʻu ʻa e founga faingofua ki hono maʻu ʻo e lolo ʻōlivé. ʻUluakí, ko e kau tufí ʻoku nau haha ʻa e ngaahi vaʻa ʻōlivé ʻaki ʻa e ngaahi vaʻakau ke ngangana ʻa e ʻōlivé ki he kelekelé, ʻa ia ʻoku toki tānaki ai. Hili iá, ʻoku laiki leva ʻi ha meʻa momosi ʻa e ngaahi foʻi ʻōlive kakató, ʻo kau ai ʻa e meʻa ʻi lotó. Ko hono hokó, ʻoku toʻo ʻa e efé. Pea fakaʻosí, ʻoku fakamavaheʻi ʻa e loló mei he vaí ʻi ha tangikē fakatoka pea ʻoku feʻunga leva ke ngāueʻaki.a
Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko e koulá ko e lolo ʻōlivé ʻoku meimei kehekehe ʻo hangē pē ko e uainé. ʻI māmani lahi, ʻoku tō ai ʻa e ʻulu ʻōlive ʻe taha piliona.b Pea ko e kau ako ki he ʻakaú kuo nau fakakalasi ʻa e faʻahinga kehekehe laka hake he 680 ʻo e ʻōlivé. Tuku kehe ʻene kalasi kehekehé, ko e ngaahi meʻa tefito hangē ko e faʻahinga kalasi ʻo e kelekelé, ko e ʻeá, ko e taimi tufí (lele mei Nōvema ki Fepueli), pea ko e founga ʻo hono toʻo ʻa e huhuʻá ʻoku tākiekina ai ʻa e ifo makehe ʻo e loló, ko hono lanú mo hono nanamú. Ko e ngaahi timi kehekehe ʻoku nau fai hono ʻahiʻahiʻí ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ifo ʻo e ngaahi lolo kehekehe ʻoku melie, mālohi, hangē ha fuaʻiʻakaú, pe ifo lelei pē. ʻOku fakapapauʻi ʻe he kau fai ʻahiʻahí ʻoku kei maʻu pē ʻa e tuʻunga lelei ʻo e loló ʻi he ʻosi hono ngaohí.
Ko e ʻea ʻi he Metiteleniané ʻoku lelei ia ki hono tō ʻo e ʻōlivé, pea ko ia ko e peseti nai ʻe 95 ʻo e lolo ʻōlive kotoa pē ʻoku ngaohi ʻi he māmaní ko e haʻu ia mei he feituʻu Tahi Metiteleniané. ʻE fakatokangaʻi ʻe he kau folaú ʻa hono faliki ʻaki ʻo e ʻulu ʻōlivé ʻa e ngaahi veʻe moʻungá ʻi Kalisi, Moloko, Potukali, Sīlia, Sipeini, Toake, Tunīsia mo ʻĪtali. Ko e moʻoni, ko e mohu ʻaonga ʻo e lolo ʻōlivé ʻoku lava ke fakamatalaʻi ai ia ko e “huhuʻa koula ʻo e Metiteleniané.”
Ko ha Meʻakai Fakatupu Moʻui Lelei ʻo e Metiteleniané
ʻI he laui senituli, kuo fakatuʻunga ai ʻa e founga feimeʻatokoni ʻi he Metiteleniané ʻi he lolo ʻōlivé ke ne fakalahi ʻa e ifo ʻo e ngaahi tisi anga-maheni lahi. ʻOku lava ke ngāueʻaki ia ʻi hono fakapaku, fakavai pe fakaifoifo ʻa e meʻakaí. “Ko ha koloa kuo ngāueʻaki ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 4,000 ʻoku pau pē ʻoku lelei,” ko e fakahaaʻi ia ʻe he pule kuki ko José García Marín, ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lolo ʻōlivé ʻi he feimeʻakai faka-Sipeiní. “Pea ko e tuʻunga lelei ʻo e ‘huhuʻa ifo’ ko ení kuo fakalakalaka ia ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, koeʻuhi ko e ngaahi founga ngaohi tokangá,” ko e hoko atu ia ʻene fakamatalá.
Kuo fakatokangaʻi fuoloa ʻe he kau fakatotoló ko e kakai ʻoku nau muimui ʻi he kai ʻo e meʻakai tukufakaholo ʻi he Metiteleniané ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ʻi heʻenau moʻuí.c Ki muí ni, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau mataotao ʻi he meʻakaí ha Konifelenisi Fakavahaʻapuleʻanga ki he Ola Fakatupu Moʻui Lelei ʻo e Lolo ʻŌlive Haohaoá. Naʻa nau fakaʻosiʻaki ai ko e meʻakai Metiteleniané, ʻo kau ai ʻa e lolo ʻōlive haohaoá, ʻoku kau lelei ia ki ha moʻui lelei ange mo fuoloa ange. Ko ha meʻakai ʻoku mohu ʻi he lolo ʻōlive haohaoá ʻe tokoni nai ia ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e mahaki mafú mo e kanisaá. “ʻI he fonua kotoa pē ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ha meʻakai Metiteleniane anga-maheni . . . ʻa ia ko e lolo ʻōlive haohaoá ʻa e maʻuʻanga tefito ʻo e ngakó,” naʻe fakahaaʻi ʻe he kau mataotaó, “ko e hoko ʻa e kanisaá ʻoku māʻulalo ange ia ai ʻi he ngaahi fonua ʻIulope Tokelaú.”
ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ki heʻene ʻaonga ko eni ki he moʻui leleí. Ko e taha ai ko e maʻu ʻi he lolo ʻōlivé ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻēsiti oleic (aʻu ki he peseti ʻe 80) ʻa ia ʻoku ʻi ai hono kaunga lelei ki he halanga totó. ʻIkai ko ia pē, ko e ʻikai ʻi ai ha ngāue fakakemikalé mo e ngaahi meʻa fakatolongá ʻoku ʻuhinga iá ko e lolo ʻōlivé ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi vaitamini, ngako mo e ngaahi meʻa fakanatula kehe ʻo e fuaʻiʻakau kuo motuʻá.
Koeʻuhi ko e malava ʻa hono fanga kiʻi konga īkí ke fakafepakiʻi ʻa e ngāue ʻa e ʻosikená, hangē ko e vaitamini E mo e polyphenol (ngaahi komipauni namu-mālohí), ʻoku toe maluʻi mo fakamolū ʻe he lolo ʻōlivé ʻa e kilí. Ko ia ai, ʻoku ngāueʻaki lahi ia ʻi he ngaahi meʻa-teuteú, kilimi, semipū mo e koá. Ko e kau Kalisi mo e kau Loma ʻi he kuonga muʻá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e lolo ʻōlive naʻe lahi ai ʻa e fanga kiʻi ʻakau fakanamulelei ki hono fufulu mo fakahauhau ʻa e kilí. Ki mui mai, ʻi he senituli hono onó, naʻe kamata ai ʻa e kau ngāue fakameaʻa Falaniseé ke ngaohi ʻa e koá mei he lolo ʻōlivé, ʻo fio ʻa e loló mo e efuefu mei ha ngaahi ʻakau ʻi tahi.
Lolo ʻŌlivé ʻi he Taimi ʻo e Tohi Tapú
ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻe ngāueʻaki lahi ai ʻa e lolo ʻōlivé ko ha meʻakai, meʻa-teuteu, lolo maama, mo ha faitoʻo, pea pehē ki he ngaahi taumuʻa kehe. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he lolo ʻōlivé ʻo laka hake he tuʻo 250, pe ko e ʻai ki he loló tonu pe ko e meʻa tefito ʻoku ngaohiʻaki ʻa e ngaahi lolo paní.
ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngafa mahuʻinga naʻe fakahoko ʻe he lolo ʻōlivé ʻi he moʻui ʻa ha fāmili anga-maheni ʻi ʻIsileli. Ko ha konga tefito ia ʻo ʻenau meʻakaí, pea ko ʻene lahí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tuʻumālie. (Sioeli 2:24) Naʻe fakatou ngāueʻaki ʻe tangata mo fafine ʻa e lolo ʻōlivé ko ha kilimi milimili. Ki muʻa ke feʻiloaki ʻa Lute mo Pōasí, naʻá ne “tākai” lolo. (Lute 3:3) Hili ʻa e ʻaukai ʻaho ʻe fitu ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne “tuʻu hake . . . mei he kelekele, ʻo ne kaukau, mo pani, mo fetongi hono kofu; pea ne hu ki he fale ʻo Sihova.”—2 Samiuela 12:20.
Ko e ngaahi maama ʻi he kuonga muʻá naʻe fiemaʻu ki ai ha lolo ʻōlive feʻunga. (Mātiu 25:1-12) Ko e “lolo olive maʻa, ko e lolo kuo tuki” naʻe ngāueʻaki ia ke fakamaama ʻa e tāpanekalé ʻi he toafá. (Livitiko 24:2) ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo Tuʻi Solomoné, naʻe hoko ai ʻa e lolo ʻōlivé ko ha koloa mahuʻinga ia ʻo e fefakatauʻaki fakavahaʻapuleʻangá. (1 Tuʻi 5:10, 11) Naʻe pani ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi tuʻí ʻaki ʻa e lolo. (1 Samiuela 10:1) Ko e kau talitali kakai anga-leleí naʻa nau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai ki he kau fakaafé ʻaki hono pani lolo ʻa honau ʻulú. (Luke 7:44-46) Ko e Samēlia anga-fakakaungāʻapi ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú naʻá ne faitoʻo ʻa e ngaahi lavea ʻo ha tangata ne kafo ʻaki ʻa e lolo mo e uaine.—Luke 10:33, 34.
ʻI he Tohi Tapú, ko e akonaki fakanonga mo fakafiemālié ʻoku fakahoa ia ki he loló koeʻuhi ko e lahi ʻa hono ngāueʻaki fakafaitoʻó. Naʻe tohi ʻe he ākonga Kalisitiane ko Sēmisí: “ʻOku ʻi ai hamou taha ʻoku mahaki? ke ne ui ange ʻa e kau matuʻa ʻo e siasi; pea te nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Pea ko e lotu ʻa tui te ne fakamoʻui ʻa e mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki.”—Semisi 5:14, 15.
ʻOku ʻikai mole ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e fuʻu ʻōlivé. Ko e fuʻu ʻōlive ʻe tahá ʻoku lava ke ne ʻoange ki he faʻahinga ʻoku ʻonautolú ʻa e lita lolo ʻe tolu ki he fā ʻi he taʻu taki taha ʻi he laui senituli! ʻOku ʻikai ha veiveiua: Ko e huhuʻa koula ko ení ʻoku lava ke ne fakaleleiʻi ʻetau tuʻunga moʻui leleí, fakaleleiʻi hotau kilí pea fakaifo ʻetau meʻakaí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e lolo ʻōlive pē ʻoku haohaoa ʻaupitó (extra-virgin) mo e lolo ʻōlive haohaoá (virgin) ʻoku toʻo hangatonu mei he foʻi fuá. Ko e lolo ʻōlive ne sivi, pe anga-mahení, mo e lolo ngaohi mei he efé (olive-pomace) ʻoku ngaohi fakakemikale ia ke ʻoua ʻe fuʻu mālohi hono ifó.
b Ko e ʻuluʻakaú ni ʻoku maʻu mei ai ʻo fakafuofua ki he lita lolo ʻōlive ʻe 1.7 piliona ʻi he taʻu kotoa pē.
c Ko e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló ko e toe ngaahi konga anga-maheni ia ʻo e meʻakai ko ení.
[Puha ʻi he peesi 19]
Meʻa ʻOku Totonu Ke Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Lolo ʻŌlivé
◼ Ko e tuʻunga lelei ʻo e loló ʻoku tolonga ʻo aʻu ki he māhina ʻe 18.
◼ ʻOku holoki ʻe he māmá ʻa hono tuʻungá, ko ia ʻoku totonu ke tauhi ʻa e loló ʻi ha feituʻu mokomoko mo fakapoʻupoʻuli.
◼ ʻOku mole mei he lolo ʻōlivé ʻa hono ivi fakafepakiʻi ʻa e ngāue ʻa e ʻosikená kapau ʻe fakapaku ʻaki ia ha meʻa ʻo laka hake he tuʻo tahá.
◼ ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau mataotao he meʻakaí ke maʻu ʻaonga kakato mei he tuʻunga fakatupu moʻui lelei ʻo e lolo ʻōlivé, ʻoku totonu ke ngāueʻaki ia ʻe he kakaí ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.
◼ Ko e ngaahi ʻaonga ʻo e lolo ʻōlivé ki he moʻuí ʻoku fakalahi ia ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ko ha meʻa tefito ki he meʻakai ʻi he Metiteleniané, ʻa ia ʻoku lahi ai ʻa e iká, vesitapoló, pīní mo e fuaʻiʻakaú.
[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]
Founga Tukufakaholo ʻOku Maʻu Ai ʻa e Lolo ʻŌlivé
ʻOku haha ʻe he kau ngāué ʻa e ngaahi vaʻá ke tufi ʻa e fuá
Laiki ʻe he maka momosí ʻa e ngaahi foʻi ʻōlivé
Ko e mīsini motuʻa ko ení naʻe ngāueʻaki ia ke fakamavaheʻi ʻa e loló mei he efé
Lolo ʻōlive ʻoku haʻu mei he mīsini fakaeonopooni
[Maʻuʻanga]
Maka momosi mo e mīsini: Museo del Olivar y el Aceite de Baena
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOlunga: ʻUlu ʻōlive kuo laui senituli hono motuʻá
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Toʻomataʻu: Maama lolo ʻōlive he kuonga muʻá
[Maʻuʻanga]
Maama: Museo del Olivar y el Aceite de Baena
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Taupotu ki toʻomataʻu: Ko ha fakatātā ʻo e pealapeli ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu mo ʻenau maama loló