LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/08 p. 14-15
  • Mūsiká—Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Lotó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mūsiká—Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Lotó
  • ʻĀ Hake!—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lava Ke Ke Faʻu ha Mūsika!
  • Mūsika Leleí ko e Faitoʻo Lelei
  • ‘Te U Fai ʻAki ʻEku Hivá Ni Hono Fakamālōʻiaʻi ʻo e ʻOtuá’
  • Naʻá Ke ʻIloʻi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko e Mūsika ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Fakaʻehiʻehi mei he Musika Fakatupu-Koví!
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
ʻĀ Hake!—2008
g 7/08 p. 14-15

Mūsiká—Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Lotó

MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI SIPEINI

KO E mūsiká ʻoku ʻi ai hono mālohi. ʻOku lava ke ne fakanonga, fakalongomoʻuiʻi pea fakafiefiaʻi kitautolu. ʻOku lava ke ne fakamatalaʻi fakatouʻosi ʻetau fiefiá mo ʻetau mamahí. ʻOku anga-maheniʻaki ʻi he meimei anga fakafonua kotoa pē—ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni—ʻa e maongo ʻa e mūsiká fakatouʻosi ki he ʻatamaí pea mo e lotó. ʻIo, ko e mūsiká ko ha meʻaʻofa moʻoni ia mei he ʻOtuá.—Senesi 4:21.

ʻOku ngalingali kuo tau fanongo mei he taimi ʻo hotau fanauʻí ki ha faʻahinga mūsika. Mahalo pē naʻe hiva fakamohemoheʻi kitautolu ʻe heʻetau faʻeé. Lolotonga ʻetau taʻu hongofulu tupú, ne tau fakatupulekina nai ai ha manako ʻi he mūsika ko ia kuó ne ueʻi hotau lotó. Naʻa mo e hoko ko e kakai lalahí, ko e tokolahi ʻo kitautolú ʻoku tau mālieʻia ʻi he ngaahi mūsika fakatupu nonga lolotonga ʻetau fakaʻulí pe ʻi ʻapi ʻi he hili ha ʻaho femoʻuekina.

Ko e lea ʻo ha foʻi hiva ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi tafaʻaki pau ʻo e tōʻonga pe hisitōlia ʻo ha fonua. Naʻe fakamanatu ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e ngaahi kātoanga makehe lahi ʻaki ʻa e hiva. (Ekisoto 15:1-21; Fakamaau 5:1-31) Naʻe teuteu ʻe he palōfita ko Mōsesé ha foʻi hiva naʻe kau ai ʻa e hisitōlia mo e ekinaki moʻoni naʻe fai ki he kakaí. (Teutalonome 32:1-43) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ngaahi hiva ko iá naʻe hoko ko e tokoni lelei ia ki he manatú.

ʻE Lava Ke Ke Faʻu ha Mūsika!

Mahalo pē ʻokú ke fakakaukau, ‘ʻOku ʻikai te u maʻu ʻe au ha pōtoʻi fakamūsika.’ Sai, fakakaukauloto angé ʻi ha mōmeniti ki ho leʻó. Mālō mo e tuʻunga kehekehe ʻo e leʻó, ʻoku lava ai ʻi ha tuʻunga ʻa e meimei tokotaha kotoa ke ne faʻu ha mūsika, ʻo kau pe taʻekau ki ai ha toe ngaahi meʻalea. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ke faí ko e fakaava ho ngutú ʻo hiva. Pea ʻi hoʻo fai iá, ʻoua ʻe hohaʻa kapau ʻoku ʻikai ke ke leʻo lelei. ʻAhiʻahi, pea ʻe ngalingali te ke fakalakalaka.

“Ko e leʻó ʻoku fehokotaki hangatonu ia mo ʻetau ngaahi ongoʻi loloto tahá, pea ko e meʻalea ola lelei taha ia ki hono fakahāhā iá,” ko e lau ia ʻa e makasini Sipeini ko e Psychologies. “[Ko e hivá] ʻoku fakalotomāfana,” ko e lau ia ʻa e tokotaha solo ko Ainhoa Arteta. “ʻOku ou fie fokotuʻu atu ko ha taha pē ʻokú ne ongoʻi ʻokú ne fie hiva ke ne fai ia ʻo ʻoua ʻe toe toumoua pea fai fiefai ia.”

Koeʻuhi ʻoku lava ke tākiekina mālohi ʻe he mūsiká ʻa e lotó, ʻoku totonu ke tau filifili ia. Hangē ko ení, ko e ngaahi fasi mālié, ʻoku lava nai ke ne fakapuliki ʻa e ngaahi lea kovi ʻi he hivá ʻa ia ʻokú ne fakamaʻamaʻaʻi pe aʻu ʻo ne pouaki ʻa e tāufehiʻá, ʻulungāanga taʻetāú, pe fakamālohí—ko e ngaahi kaveinga ʻa ia ʻoku ʻikai leleiʻia ai ha tokotaha ʻulungāanga lelei. (Efeso 4:17-19; 5:3, 4) “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi,” ko e lau ia ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, “muʻomuʻa ʻa e lama ʻo ho loto, he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.” (Palovepi 4:23) ʻIo, ko hoʻo fili ʻa e mūsiká ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻisiʻi.a

Mūsika Leleí ko e Faitoʻo Lelei

“ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻuhinga ki he ʻi ai ʻa e mūsiká ʻi he meimei anga fakafonua kotoa ko ʻene malava ke fakatupu pea tauhi maʻu ʻa e moʻui lelei mo e tuʻunga lelei ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Principles and Practice of Stress Management. ʻI he taimi ʻoku tau hiva aí, ko e lau ia ʻa e maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ʻoku ongona ia ʻi hotau sinó kotoa pea ʻoku ngaue. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fanga kiʻi ngaué ʻoku tokoni ia ke mālōlō ai pea mafao ʻa e ngaahi konga hotau sinó, ʻa ia ʻe lava nai ke tokoni ia ki hono fakasiʻisiʻi ʻa e langá.

ʻI heʻene peheé, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe he kau toketā fakaʻatamai ʻe niʻihi ʻa e kau mahaki ʻoku nau puke ʻi he loto-mafasiá ke nau fanongo ki he fasi ʻoku ʻikai hohaʻá, ʻa ia ʻoku toe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga fakaʻatamai ʻo e tokotahá. ʻI he ngaahi falemahaki ʻe niʻihi ʻoku aʻu ʻo tā ai ʻa e fasí ʻi he ngaahi loki tokangaʻi fakafaitoʻo fakavavevavé. Ko e fanga kiʻi pēpē taʻehokó pea pehē ki he kau mahaki ʻoku tafá ʻoku faʻa sai kia kinautolu ʻa e fasi mālié. Fakatatau ki he lau ʻa e Principles and Practice of Stress Management, ʻoku pehē ʻi he ngaahi fakatotoló ko e fanongo ki he fasi ʻikai fakahohaʻá ʻoku “tupu ai ʻa e holo lahi ʻi he ngaahi lēvolo ʻo e hōmone fakatupu loto-mafasiá lolotonga ʻa e tafá.”

ʻOku toe lava ke holoki ʻe he mūsiká ʻa e loto-moʻua ʻi he kakai fefine feitamá ʻaki ʻa e tokoni ke nau fiemālie lolotonga ʻa e langaá mo e fāʻelé. ʻOku tā ʻe he kau toketā nifó he taimi ʻe niʻihi ʻa e fasi ʻikai fakahohaʻa ke fakatupunga ai ha ʻātakai nonga ki he kau langa nifo ʻoku ilifiá. Ka ʻoku lava ke fai ʻe he mūsiká mo e hivá ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi ha founga fakalaumālie.

‘Te U Fai ʻAki ʻEku Hivá Ni Hono Fakamālōʻiaʻi ʻo e ʻOtuá’

Naʻá ke ʻiloʻi ko e vahe hongofulu nai ʻe taha ʻo e Tohi Tapú ʻoku hiki ia ʻi he faʻunga ʻo e ngaahi hiva? Ko e ngaahi fakatātā tuʻu-ki-muʻa tahá ko e tohi Sāmé, ko e Hiva ʻo e Hivá mo e Tangilaulaú. ʻOku mahinongofua ko e lahi taha ʻo e ngaahi hiva ʻoku fakafuofua ki he tolungeaú ʻoku fekauʻaki ia mo e lotu ki he ʻOtuá. “Ko Sihova ʻa hoku malohinga . . . ; pea te u fai ʻaki ʻeku hiva ni hono fakamālō,” ko e tohi ia ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsilelí, ko ha faihiva pea ko ha faʻu-hiva talēnitiʻia.—Sāme 28:7.

Ko hono moʻoní, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tēvita ʻa e kau tangata ʻe toko 4,000 naʻa nau kau ki he matakali Līvaí ke nau ngāue ko e kau faihiva mo e kau hiva ʻi Selusalema. ʻI he faʻahingá ni, ko e toko 288 ai naʻe “akoʻi i he gaahi hiva kia Jihova, akinautolu nae boto lahi.” (1 Kalonikali 23:4, 5; 25:7, PM) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e kau hivá ni naʻa nau toutou ako hiva. Ko e moʻoni, naʻe mahuʻinga ʻaupito ʻa e mūsiká ʻi he lotu ki he ʻOtuá he naʻe fakaʻatā ʻa e kau hivá mei he ngaahi fatongia kehe ʻi he temipalé koeʻuhi ke nau tokangataha pē ki he hivá.—1 Kalonikali 9:33.

ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, ko ia mo ʻene kau ʻapositoló naʻa nau hiva fakahīkihiki ki he ʻOtuá, ngalingali ʻaki ʻa e Sāme 113 ki he 118. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo Sīsuú, ko e ngaahi saame ko ení—naʻe ui ko e “Sāme Hālelí”—naʻe hivaʻi ia lolotonga ʻa e kātoanga Pāsová. (Mātiu 26:26-30) Ko hono ui ko e “Sāme Hālelí” ʻoku ʻuhinga iá ki hono toutou ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea “Haleluia!” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Fakamālō kia Iā!” Ko e “Iā” ko ha faʻunga fakanounou fakaemaau ia ʻo e Sihová, ʻa e huafa ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá.—Sāme 83:18.

Naʻe toe hoko ʻa e hivá ko ha konga ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané. Ko e tohi The History of Music ʻoku fakamatala ai: “Ko e hiva fakahāhā pea ʻi he lotu fakafoʻituituí naʻe fai ia ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. Ki he kau ului Siú ko ha hokohoko atu eni ʻo e ngaahi tōʻonga ʻi he sinakoké . . . ʻI he tānaki atu ki he ngaahi Sāme faka-Hepeluú . . . , naʻe toutou hehema ʻi he tui foʻoú ke faʻu ha ngaahi himi foʻou.” ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku fiefia ai ʻa e Kau Fakamoʻoni Kalisitiane ʻa Sihová ʻi hono fakahīkihikiʻi ia ʻi he hivá, fakatouʻosi ʻi he fakatāutahá pea ʻi heʻenau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.

Koeʻuhi ʻoku ʻai ʻe he mūsiká ke tau malava ʻo fakahāhā ʻa e meimei ongoʻi kotoa pē pea koeʻuhi ʻoku lava ke ne tākiekina mālohi ʻa e lotó, ʻatamaí mo e sinó, ʻoku totonu ke tau ʻapasia loloto ki he “foaki haohaoa . . . mei oluga” ko ení. (Semisi 1:17, PM) ʻIo, ʻofa ke tau ngāueʻaki lahi mo fakapotopoto ʻa e mūsiká.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Tuku kehe ʻa hono siʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e tāufehiʻá, ʻulungāanga taʻetāú, pe fakamālohí, ko e kau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau toe fakafisi ke fanongo ki he mūsika ʻoku pouaki ai ʻa e tauhi ʻaitolí, mamahiʻi-fonuá, pe ngaahi loi fakalotú.—Aisea 2:4; 2 Kolinito 6:14-18; 1 Sione 5:21.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share