LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/12 p. 12-15
  • ʻOku Sai Pē ke Kākā ke Maʻu ha Maaka Lelei?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Sai Pē ke Kākā ke Maʻu ha Maaka Lelei?
  • ʻĀ Hake!—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻOku Mafolalahia Aí?
  • Ko e Hā ke Fili ai ke ʻOua ʻe Kākaá?
  • Ko e Faitotonú—Ko e Kī Moʻoni Ia ki he Lavameʻá
  • Faitotonú—Ko e Founga Lelei Tahá Moʻoni Ia?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fakaleleiʻi ʻEku Kuleití?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ke Faitotonu Aí?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
ʻĀ Hake!—2012
g 10/12 p. 12-15

ʻOku Sai Pē ke Kākā ke Maʻu ha Maaka Lelei?

KO HA tokotaha ako koe? Kapau ko ia, mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ha kaungāako ʻa ia ʻoku kākā he kalasí ke maʻu ha maaka lelei. Ko e moʻoni, ko e palopalemá ʻoku fuʻu mafolalahia. ʻI he savea ʻi he 2008 naʻe fai ʻe he Josephson Institute ko e meimei toko 30,000 ʻo e tamaiki ako he ngaahi ʻapi ako ʻi ʻAmeliká, mo e pēseti ʻe 64 naʻa nau pehē naʻa nau kākā ʻi he sivi ʻo e taʻu ko iá. Neongo ia, ko e fika moʻoní naʻe fakafuofua ʻe he niʻihi kehe naʻe māʻolunga ange ia—laka hake he pēseti ʻe 75.

ʻI ʻIulope foki kuo hoko ʻa e kākaá ko ha palopalema lahi, tautefito ki hono fai ʻo e hiki tataú. “Ko e ngaahi uepisaití ʻoku lava ke fakatau mei ai ʻa e ngaahi ʻēsei ʻa e fānau akó, ngaahi fakamatala ki he mataʻitohi M.A. mo e ngaahi fakamatala ki he ako toketā fakalahí ke hoko ia ko hoʻo meʻa,” ko e lau ia ʻa e kupu naʻe pulusi ʻi he Digithum.

Ko e hā kuo hoko ai ʻa e kākaá ko ha hohaʻa lahí? ʻOku hoko moʻoni ʻa e kākaá ʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai iá? Ko e faitotonú—neongo kapau ʻoku ʻuhinga iá ʻe ʻikai lelei ʻa e māká—ʻoku kei hoko pē ia ko e founga lelei tahá?

Ko e Hā ʻOku Mafolalahia Aí?

Hōloa ʻa e ngaahi ʻēfika. “ʻOku pehē ʻe he kau ako tokolahi ko e fakautuutu ko eni ʻo e kākaá ko e tupu ia mei he hōloa ʻa e ngaahi ʻēfika ʻi he tuʻunga siokita ʻa e kakaí,” ko e lau ia ʻa e American School Board Journal. Fakatatau ki he faʻahinga ʻi he ngaahi kalasi makehe ʻi he kolisí, naʻe pehē ʻe ha tokotaha ako: “Ko kimautolu kotoa . . . naʻa mau kākā; naʻa mau fiemaʻu ʻa e māká ke mau hū ʻaki ki he ngaahi ʻapiako leleí. Ko e tamaiki ako lelei, mo ʻulungaanga lelei kimautolu, naʻe ʻikai ke mau hangē ko e kau taʻefaitotonú . . . ʻOku mau fiemaʻu pē ke mau hū ki he ngaahi ʻunivēsiti leleí.” Naʻa mo e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi kuo “maʻu” ʻe he founga fakakaukau ko iá. ʻI he vivili ke sio ki heʻenau fānaú ʻoku “lavameʻá” ʻoku nau tali pē ʻa e kākaá pe sio kehe mei ai, ʻo fakavaivaiʻi lahi ange ai ʻa e ʻēfika ʻo ʻenau fānaú.

Ko e tenge ke lavameʻá. Fakatatau kia Donald McCabe, ʻa ia naʻa ne fokotuʻu ʻa e Senitā Fakavahaʻapuleʻanga ki he Anga-Tonu Fakaʻakatēmiká, ko e tamaiki ako ʻoku kākaá ʻoku nau tui ko e faitotonú ʻokú ne ʻai kinautolu ki ha tuʻunga ʻikai lelei ʻi hono fakahoa atu ki he niʻihi kehe ʻoku nau kākā pea nau hao peé.

Ko e tokoni ʻa e tekinolosiá. Ko e tekinolosia ʻi onopōní ʻokú ne fakamafeia ʻa e tamaiki akó ke kākā ʻi ha lēvolo faingofua ange mo fakaemāmani lahi ange. ʻOku lava ke hiki ʻa e pepa siví mo e ngaahi talí ki heʻenau homueka mei he ʻInitanetí pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé. ʻOku faʻa maʻu ʻa e tokosiʻi pē pea ʻoku fakalotolahiʻi heni ʻa e niʻihi kehé.

Ko e tākiekina ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga koví. Kuo hoko ʻa e kākaá ʻo anga-maheniʻaki ʻi he māmani ʻo e kakai lalahí—ʻi he ngaahi kautaha pisinisi lalahí, ʻi he politikí, ʻi he ngaahi sipotí pea naʻa mo ʻapi, ʻa ia ʻoku kākā ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he fakamatala tukuhau paʻanga hū maí pe ngaahi ʻeke maluʻí. “Kapau ʻoku kākā ʻa e kakai ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí pe faʻifaʻitakiʻangá,” ko e lau ia ʻa David Callahan, ko e faʻutohi ʻo e The Cheating Culture, “pea ʻoku ou fakakaukau leva ʻokú ne ʻoatu ʻa e fakaʻilonga ki he toʻutupú ko e kākaá ʻoku sai pē ia.” Ka ʻoku pehē? Ko e tuli ki he maaka lelei angé ʻokú ne fakatonuhiaʻi moʻoni ʻa e kākaá?

Ko e Hā ke Fili ai ke ʻOua ʻe Kākaá?

ʻEke hifo eni kiate koe, ‘Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo ha ako lelei?’ ʻIkai ko e ʻai ke teuteuʻi ai ʻa e tamaiki akó ki he ngaahi fatongia lahi ʻi he moʻuí, hangē ko hano ʻanalaiso ʻa e ngaahi palopalema he ngāueʻangá pea fakaleleiʻi kinautolu? Ko e tamaiki ako ʻoku nau hoko ʻo angaʻaki ʻa e kākaá ʻe ʻikai nai ke nau ako ʻa e ngaahi pōtoʻi mohu ʻuhinga ko iá. Ko ia ai, ko e kakai kuo nau angaʻaki ʻa e kākaá kuo nau fakapuliki honau ngaahi vaivaiʻangá pea fakavaivaiʻi ai honau ngaahi faingamālie ke lavameʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi ʻi he moʻuí.

Ko e taha, “ʻoku fili ʻe he kakaí ʻa e founga faingofua taha ke hola ai mei he palopalemá—hangē ko e toutou kākā he akó—te nau ʻave nai ia ki he ngāueʻangá,” ko e lau ia ʻa Callahan. ʻI ha founga, ko e faʻahinga ko iá ʻoku nau hangē ha koloa loi-ko ha hingoa ʻo ha kautaha vala fakaeonopooni pe vesa uasi ʻa ia ʻoku hā ngali moʻoni ka ʻe iku fakalotomamahi.

Ko ia ai, ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki foki ʻa e kau kākaá ʻi hano maʻu pea faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi nunuʻá. ʻI he tuʻunga siʻisiʻi tahá, ʻe kau ai ʻa e fakamaá mo e maá. Ka ʻoku toe iku nai ia ke tuli mei he akó pe naʻa mo hono tautea lahi ange. ʻOku fakatokanga hangatonu mai ʻi he Tohi Tapú: “Ko e hā pē ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.” (Kalētia 6:7) Kae kehe, ko e manavahē ki hano maʻu iá ʻoku ʻikai totonu ko e ʻuhinga tefito ia ki he faitotonú. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku toe lelei ʻaupito ange.

Ko e Faitotonú—Ko e Kī Moʻoni Ia ki he Lavameʻá

Ko e toʻutupu potó ʻoku nau feinga ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne ʻai ke nau lelei ai ʻi he kahaʻú, ʻo ʻikai ko e ngaahi siví pē ka ki he toenga ʻenau moʻuí. Ko ia ai, ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he akó mo feinga ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne fakaʻaiʻai ʻa e tokaʻi-kitá, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e houngaʻia ʻa e kau pule ngāue ʻi he kahaʻú, pea ʻe iku atu ai ki he fiefia tuʻuloa.

ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá ʻi he Tohi Tapú, pea ko e toʻutupu ko ia ʻoku nau moʻui fakatatau ki aí ʻoku ʻikai te nau taʻemaʻu ha ʻaonga mei ai. ʻI hono kehé, hangē ko ia ʻoku pehē ʻi he 2 Tīmote 3:16, 17 ʻoku nau hoko ʻo “maʻu ʻa e malava kakato, kuo teuʻi kakato ki he ngāue lelei kotoa pē.” Ko ha toko taha foomu tolu nai ko Jorge naʻá ne pehē: “Naʻe kākā hoku ngaahi kaungākalasí koeʻuhi naʻa nau fiemaʻu ha ngaahi maaka lelei ʻo taʻeʻiai haʻanau feinga ʻe taha. Ka naʻá ku loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he Palōveepi 14:2, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ‘ko ia ʻoku fou ʻi hono totonu oʻona ko e taha ia ʻoku ʻapasia kia Sihova: Ka ko ia ʻoku afe mei hono ʻalunga, ʻoku ne taʻetokaʻi ʻa ʻEne ʻAfio.’ ʻOku ou ʻiloʻi ʻe ʻikai lava ke tau fūfuuʻi ha meʻa mei he ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke u kākā pea ʻoku ʻikai ke u tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau kākā.”

Ko e tamaiki ako ko ia ʻoku nau feinga ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ko e kau ʻatamai lelei taha nai kinautolu pe ʻikai ʻi he kalasí. Ka ko kinautolu ʻoku nau poto tahá, he ʻoku nau langa ʻi ha makatuʻunga fefeka ki he lavameʻa tuʻuloa ʻi he moʻuí. (Saame 1:1-3; Mātiu 7:24, 25) Tānaki atu ki aí, ʻoku lava ke nau fakapapauʻi ʻa e hōifua mo e poupou ʻa e Tokotaha-Fakatupú.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 13]

NGAAHI TEFITOʻI MOʻONI KE FAKAKAUKAU KI AI

● “Ko e tuʻu ʻa e ngutu lea moʻoni ʻe taʻengata: Ka ko e ʻelelo loi ʻe ʻoua pe ke u kemo.”—Palōveepi 12:19.

● “Ko e tangata tonunga ʻe fai tapuekina.”—Palōveepi 28:20.

● “He ʻomi ʻe Elohimi ʻa e ngaue kotoa ki he fakamaau, kaeʻumaʻa ʻa e meʻa kotoa ʻoku fufū, pe ʻoku lelei ia pe kovi.”—Koheleti 12:14.

● “Ko ʻemau fakaʻamú ia ke mau faitotonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”—Hepelū 13:18.

[Fakatātā ʻi he peesi 14, 15]

Ko e tekinolosia ʻi onopōní ʻokú ne fakamafeia ʻa e tamaiki akó ke kākā ʻi ha lēvolo foʻou faingofua ange mo fakaemāmani lahi ange

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko e tamaiki ako kākaá ʻoku nau hangē ha vesa uasi loi ʻoku nau hā ngali lelei pē

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share