TALANOA 88
Naʻe Papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsū
SIO ki he foʻi lupe ʻoku puna hifo ki he ʻulu ʻo e tangatá. Ko e tangatá ko Sīsū ia. ʻOku fakafuofua ko hono taʻu 30 ʻeni. Pea ko e tangata ʻe tahá ko Sione. Kuo tau ʻosi ako ha meʻa ʻo fekauʻaki mo ia. ʻOkú ke manatuʻi ʻi he ʻalu ʻa Mele ʻo ʻaʻahi ki hono kāinga ko ʻIlisapesí, pea naʻe hopohopo fiefia ʻa e pēpē ʻi he manava ʻo ʻIlisapesí? Ko e pēpē ko ia naʻe teʻeki ke fāʻeleʻí ko Sione ia. Ka ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe Sione mo Sīsū ʻi hení?
Naʻe toki ʻosi hono hanga ʻe Sione ʻo fakauku ʻa Sīsū ʻi he vai ʻo e Vaitafe Sioataní. Ko e anga ʻeni ʻo hano papitaiso ʻo ha tokotaha. ʻUluaki, ʻoku fakauku ia ki he loto vaí, pea toki fokotuʻu hake ia. Koeʻuhi ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Sione ki he kakaí, naʻe ui ai ia ko Sione Papitaiso. Ka ko e hā naʻe papitaiso ai ʻe Sione ʻa Sīsuú?
Naʻe fai ia ʻe Sioné koeʻuhi he naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻo kole kia Sione ke papitaiso ia. Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻa e kakai naʻa nau loto ke fakahāhā ʻoku nau fakatomala mei he ngaahi meʻa ʻoku kovi naʻa nau fai. Ka naʻe fai ʻe Sīsū ha meʻa ke ne fakatomala ai? ʻIkai, naʻe ʻikai ʻaupito pē ke fai pehē ʻa Sīsū ia, he ko e ʻAlo tonu pē ia ʻo e ʻOtuá mei hēvani. Ko ia naʻá ne kole kia Sione ke papitaiso ia ki ha ʻuhinga kehe. Tau sio ange pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ko iá.
Ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū kia Sioné, ko ha tokotaha tufunga ia. Ko e tufungá ko ha tokotaha ʻokú ne ngaohi ha ngaahi meʻa mei he ʻakaú, ʻo hangē ko e ngaahi tēpile mo e ngaahi sea mo e ngaahi foomu. Ko e husepāniti ʻo Melé ko Siosefa ko ha tufunga ia, pea naʻá ne akoʻi ki ai mo Sīsū foki. Ka naʻe ʻikai ke fekau mai ʻe Sihova hono ʻAló ki he māmaní ke hoko ko ha tufunga. Naʻe ʻi ai ʻa e ngāue makehe ki ai ke ne fai, pea naʻe hoko ʻa e taimi kia Sīsū ke ne kamata fai ai ia. Ko ia ke fakahā naʻá ne haʻu ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí, naʻe kole ai ʻe Sīsū kia Sione ke papitaiso ia. Naʻe fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ko ʻení?
ʻIo, naʻá ne fiefia ai, koeʻuhi he ko e hili pē ʻa e ʻalu hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻe pehē ʻe ha leʻo mei hēvani: ‘Ko hoku ʻAló ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiefia ai.’ ʻOku hā ngalingali naʻe toe mavaeua ʻa e langí pea puna hifo ʻa e lupe ko ʻení kia Sīsū. Ka naʻe ʻikai ko ha lupe moʻoni ia. Naʻe fōtunga pē ʻo hangē ha lupé. Ko hono moʻoní ko e laumālie māʻoniʻoni ia ʻo e ʻOtuá.
Naʻe lahi ʻa e meʻa ke fakakaukau ki ai ʻa Sīsū, ko ia naʻá ne ʻalu ki ha feituʻu naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kakai ʻi he ʻaho ʻe 40. Naʻe haʻu ai ʻa Sētane kiate ia. Naʻe tuʻo tolu ʻa e feinga ʻa Sētane ke fai ʻe Sīsū ha meʻa ʻoku fepaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai ke fai ia ʻe Sīsū.
ʻI he hili iá, naʻe toe foki ʻa Sīsū ʻo feʻiloaki mo ha kau tangata naʻa nau hoko ko hono ʻuluaki kau muimui, pe kau ākonga. Ko e niʻihi ʻo honau ngaahi hingoá ko ʻAnitelū, mo Pita (naʻe toe ui foki ko Saimone), mo Filipe mo Nātaniela (naʻe toe ui foki ko Pātolomiu). Naʻe ʻalu ʻa Sīsū mo e kau ākonga foʻou ko ʻení ki he vahefonua ko Kāleli. ʻI Kāleli naʻa nau mālōlō ʻi he kolo totonu ʻo Nātanielá ko Kena. Naʻe ʻalu ai ʻa Sīsū ki he fuʻu kaimeʻakai ʻo ha kātoanga mali, pea fai ai ʻene uluaki maná. ʻOkú ke ʻilo pe ko e hā ia? Naʻá ne liliu ʻa e vaí ko e uaine.