LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • pe vahe 26 p. 217-224
  • Ko e Faitau ke Fai ʻa e Meʻa ʻOku Totonú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Faitau ke Fai ʻa e Meʻa ʻOku Totonú
  • Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU MALAVA KE IKUNA ʻA E FAITAÚ
  • KO E AKO MEI HE NGAAHI HALA ʻA HA NIʻIHI KEHE
  • TOKONI ʻOKU FIEMAʻU KA KE IKUNA
  • Founga ke Ikuna ʻi he Faitau mo e Ngaahi Holi Fehālaakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • ʻE Lava Ke Tau Nofoʻaki Anga-Maʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa Mōsesé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • “Tau ʻa e Tau Lelei ʻo e Tui”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
pe vahe 26 p. 217-224

Vahe 26

Ko e Faitau ke Fai ʻa e Meʻa ʻOku Totonú

1. Ko e hā ʻa e ongo meʻa ʻe ua kuo pau ke tauʻi ʻe he kau Kalisitiané?

ʻI HE KEI ʻi aí ni ʻa e māmani ʻa Sētané, kuo pau ke faitau ʻa e kau Kalisitiané ke ʻatā mei hono tākiekina fulikivanú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke tuʻu ki he ngaahi [ngāue] kākā ʻa e Tevolo.” (ʻEfesō 6:​11-18) Kaekehe, ʻoku ʻikai ngata pē ʻetau faitaú ʻi hono fakafepakiʻi ʻa Sētane mo hono māmaní; ka ke toe fakafepakiʻi foki ʻa ʻetau ngaahi holi pē ʻatautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e filioʻi ʻa e loto ʻo e tangata ʻoku kovi mei heʻene tamasiʻi.”​—Sēnesi 8:21; Loma 5:12.

2. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau faʻa maʻu ai ha holi mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá?

2 Koeʻuhi ko e angahala kuo tukufakaholo mei he ʻuluaki tangata ko ʻĀtamá, ʻoku holi nai ai hotau lotó ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví. Kapau te tau tukulolo ki he holi ko iá, heʻikai te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne faitau pehē, ʻo hangē ko ia naʻá ne fakamatalá: “ʻI heʻeku loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku ʻiate au ʻa e meʻa ʻoku koví.” (Loma 7:​21-23, NW) Mahalo pē ʻoku toe faingataʻa kiate koe foki ʻa e faitaú ni. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai nai ha fepaki mālohi ʻi loto ʻiate koe. Ko e hā leva ʻa e meʻa te ke fili ke faí?

3. (a) Ko e hā ʻa e fepaki ʻi loto ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga tokolahi? (e) Ko e hā ʻa e moʻoni faka-Tohitapu ʻoku fakahaaʻi ʻe he moʻoniʻi meʻa ʻoku fai ʻe he tokolahi ʻa e meʻa ʻoku hala neongo ʻoku nau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

3 Kuó ke hoko ʻo ʻilo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki he moʻui taʻengata he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga haohaoa ʻi he māmaní. ʻOkú ke tui ki he ngaahi talaʻofá ni, pea ʻokú ke fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa leleí ni kiate koe. Ko ia ai, ʻokú ke ʻilo ko e meʻa lelei taha mo tolonga kiate koe ke tauhi ʻa e ʻOtuá. Ka ʻi ho lotó ʻokú ke holi nai koe ki he ngaahi meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku kovi. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke maʻu nai ha holi mālohi ke fai feʻauaki, ke kaihaʻa, pe kaungāfai ʻi ha meʻa kehe ʻoku hala. ʻOku kau nai ʻa e niʻihi ʻoku lolotonga ako ʻa e tohí ni ʻi ha ngaahi tōʻonga kovi pehē, neongo ʻoku nau ʻilo ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻI heʻenau fai ʻa e meʻa ʻoku halá neongo ʻoku nau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa e moʻoni ʻa e Tohitapú ʻi heʻene pehē: “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi.”​—Selemaia 17:9.

ʻOKU MALAVA KE IKUNA ʻA E FAITAÚ

4. (a) ʻOku fakatuʻunga ʻia hai ʻa e ikuna pe foʻi ʻi he faitaú? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kae ikuna ʻa e faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

4 Kaekehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni, heʻikai malava ʻe ha taha ke mapuleʻi ʻene ngaahi holi mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Te ke malava ʻo ʻai ke mālohi ho lotó ke ne taki atu koe ʻi ha founga totonu, ʻo kapau ʻokú ke mātuʻaki fiemaʻu ke fai pehē. Ka ko e meʻa pē ke ke fai ʻe koe. (Sāme 26:​1, 11) Heʻikai malava ʻe ha taha kehe ke ikuna ʻa e faitaú maʻau. Ko ia, ko e ʻuluaki meʻá, hoko atu hono maʻu ʻa e ʻilo faka-Tohitapu ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻuí. (Sione 17:3) Ka ʻoku toe fiemaʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻilo ko iá ʻi ho ʻatamaí. Kuo pau ke toe ʻalu hifo ia ki ho lotó. Kuo pau ke ke maʻu ha ongoʻi loloto ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó ka ke mātuʻaki loto ke ngāue fakatatau ki ai.

5. ʻOku malava fēfē ke ke maʻu ʻa e houngaʻia mei ho lotó ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá?

5 Ka ʻoku malava fēfē ke ke maʻu ʻa e houngaʻia mei ho lotó ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá? ʻOku fiemaʻu ke ke fakalaulauloto, pe fakakaukau loto atu ʻo fekauʻaki mo ia. Ko e fakatātā, ʻeke kiate koe: Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku hoko ʻi he talangofua ki he ʻOtuá? Pea sio leva ki he moʻui ʻa e kakai kuo nau taʻetokangaʻi ʻa ʻene ngaahi laó, ʻo hangē ko e taʻahine taʻu 19 ʻa ia naʻá ne tohi: “Naʻe tuʻo tolu ʻeku maʻu ʻa e mahaki māʻiafiá. Ko e taimi fakamuimuí naʻe mole ai hoku faingamālie ke fanaú koeʻuhi naʻe pau ke tuʻusi hoku taungafanaú.” ʻOku fakamamahi moʻoni ke fakakaukau atu ki he ngaahi faingataʻaʻia kotoa ʻoku hoko ʻi he talangataʻa ʻa e kakaí ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (2 Sāmiuela 13:​1-19) Naʻe ongoʻi loto-mamahi ha fefine naʻe fai feʻauaki ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai pē ke ne feau ʻa e mamahi mo e ongoʻi loto-lavea ʻoku hoko mei he talangataʻá. ʻOkú ou lolotonga faingataʻaʻia koeʻuhi ko e meʻa ko iá.”

6. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻaonga ai ʻa e fiefia ʻoku maʻu nai mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga moʻui naʻe mei maʻu ʻe Mōsese ʻi ʻIsipité?

6 Ka te ke fanongo koe ki ha kakai ʻoku nau pehē ko e meʻa fakafiefia ʻa e feʻauakí, pea pehē ki he konaá mo hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ka ʻoku fakataimi pē ʻa e meʻa ʻoku taku ko e meʻa fakafiefiá. ʻOua ʻe takihalaʻi koe ki ha ʻalunga ʻa ia te ne kaihaʻasi meiate koe ʻa e fiefia moʻoni mo tolongá. Fakakaukau atu kia Mōsese, ʻa ia naʻe tupu hake ko e “tama ʻa e ʻofefine ʻo Felo.” Naʻá ne nofo ʻi he tuʻunga maʻumeʻa ʻo e kau nofoʻanga fakatuʻi ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá. Kaekehe, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú, ʻi heʻene lahi haké naʻá ne fili “ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtua, ʻi haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala.” (Hepelū 11:​24, 25) Ko ia ʻoku pau pē naʻe ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he founga moʻui taʻetaau mo anga-tākatuʻu ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe ʻi he kau nofoʻanga fakatuʻi ʻo ʻIsipité. Ko ia ai, ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fulituʻa ai ʻa Mōsese mei he ngaahi meʻa kotoa ko iá?

7. Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fulituʻa ai ʻa Mōsese mei “haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala” ʻi he kau nofoʻanga fakatuʻi ʻi ʻIsipité?

7 Ko hono ʻuhingá he naʻe tui ʻa Mōsese ki he ʻOtua ko Sihová. Pea naʻá ne ʻilo ʻo fekauʻaki mo ha meʻa lelei mamaʻo ange ia ʻi ha fiefia fakataimi tuʻu ʻi he angahala ʻa ia te ne maʻu nai ʻi he kau nofoʻanga fakatuʻi ʻi ʻIsipité. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻa ne sio fakamamaʻu atu ki he totongi.” Naʻe fakalaulauloto, pe fakakaukau loloto atu ʻa Mōsese ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne tui ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ngaohi ha fokotuʻutuʻu foʻou māʻoniʻoní. Naʻe aʻu ki hono lotó ʻa e ʻofa mo e tokanga lahi ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa Mōsese he fanongo pe lau ʻo fekauʻaki mo Sihová. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú “naʻa ne kitaki heʻene sio ki he [Tokotaha] taʻehamai.” (Hepelū 11:​26, 27) Ko ha tokotaha moʻoni ʻa Sihova kia Mōsese, pea pehē ki heʻene ngaahi talaʻofa ʻo fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá.

8. (a) Ke ikuna ʻi he faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú? (e) Ko e hā ha fakakaukau, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe ha talavou, ʻe fakapotopoto ke tau maʻu?

8 ʻOku moʻoni ʻeni ʻo fekauʻaki mo koe? ʻOkú ke fakakaukau atu ʻo fekauʻaki mo Sihova ko ha Tokotaha moʻoni, ko ha Tamai ʻoku ʻofa kiate koe? ʻI hoʻo lau ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi talaʻofa ke tokonaki mai ʻa e moʻui taʻengata he Palataisi ʻi he māmaní, ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ke ke ʻi ai ʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuakí ni? (Sio ki he peesi 156 ki he 162.) Ke ikuna ʻa e faitau mo e ngaahi tenge ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Pea hangē ko ia naʻe fai ʻe Mōsesé, ʻoku fiemaʻu ke tau sio “fakamamaʻu atu ki he totongi.” Ko ha talavou taʻu 20, ʻa ia naʻá ne fehangahangai mo ha fakatauele ke fai feʻauaki, naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Mōsesé. Naʻá ne pehē: “Naʻe fuʻu maʻongoʻonga ʻaupito ʻeku ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá ke mole ʻi ha mōmeniti siʻi pē ʻi he ʻulungaanga taʻetaaú.” ʻIkai ko e fakakaukau totonu ia ke maʻú?

KO E AKO MEI HE NGAAHI HALA ʻA HA NIʻIHI KEHE

9. ʻI he founga fē naʻe tō ai ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ʻi he faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

9 ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke ke fakavaivai ʻi he faitaú ni, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Tēvitá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne sio ai mei hono funga falé, pea naʻá ne sio mamaʻo atu kia Patisepa hoihoifua ʻoku fai ʻene kaukau. ʻI he ʻikai ke ne hanga kehe ki muʻa pea tupulaki ʻa e ngaahi holi taʻetaau ʻi hono lotó, naʻá ne hanganaki sio pē ki ai. Naʻe hoko ʻo fuʻu mālohi ʻene holi ke fai ʻa e fehokotaki fakasino mo Patisepá peá ne ʻomai leva ia ki hono palasí. Ki mui, koeʻuhi naʻá ne hoko ʻo feitama pea naʻe ʻikai malava ʻe Tēvita ke ʻufiʻufiʻi ʻena tonó, naʻá ne fokotuʻutuʻu leva ke ʻai hono husepānití ke tāmateʻi ʻi he taú.​—2 Sāmiuela 11:​1-17.

10. (a) Naʻe anga-fēfē hono tauteaʻi ʻa Tēvita ʻi heʻene angahalá? (e) Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne mei malava ʻo taʻofi ʻa e tō ʻa Tēvita ki he tonó?

10 Ko ha angahala fakalilifu moʻoni ia. Pea naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Tēvita koeʻuhi ko e meʻa ko iá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene loto-mamahi lahi ʻi he meʻa naʻá ne faí, ka naʻe tautea ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e faingataʻaʻia ʻi hono falé ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. (Sāme 51:​3, 4; 2 Sāmiuela 12:​10-12) Naʻe kākā lahi ange ʻa e loto ʻo Tēvitá ʻi heʻene ʻiloʻí; naʻe ikuʻi ia ʻe heʻene ngaahi holi fehālaakí. Hili iá naʻá ne pehē: “Vakai naʻe fanauʻi au mo e hia; ʻio naʻe tuʻituʻia ʻeku faʻe ʻiate au ko e meʻa angahala.” (Sāme 51:5) Ka naʻe ʻikai pau ke hoko ʻa e meʻa kovi ko eni naʻe fai ʻe Tēvita mo Patisepá. Ko e palopalemá ko ʻene hanganaki sio ki aí; naʻe ʻikai te ne fakaʻehiʻehi mei he tuʻunga naʻe ʻai ke tupu ai ʻa ʻene holi fakakakano ki he uaifi ʻo e tangata kehé.

11. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Tēvitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa te ke pehē ʻoku malava ke ne langaʻi ʻa e “holi pango”? (f) Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe ha talavou ʻe taha, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakaʻehiʻehi mei ai ʻe ha tokotaha poto?

11 ʻOku totonu ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Tēvitá ke tau maluʻi ʻa kitautolu mei he ngaahi tuʻunga ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi ongo fakakakano taʻetaaú. Ko e fakatātā, ko e hā ʻe hoko ʻo kapau te ke lau ʻa e ngaahi tohi pea sio he ngaahi polokalama televīsone mo e ngaahi faiva ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fehokotaki fakasinó? ʻE langaʻi ai ʻa e holi fakakakano. Ko ia fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue mo e fakafiefia ʻokú ne langaʻi ʻa e “holi pango.” (Kolose 3:5; 1 Tesalonaika 4:​3-5; ʻEfesō 5:​3-5) ʻOua ʻe ʻai koe ʻi ha tuʻunga mo ha taha kehe ʻa ia ʻoku malava ke iku ai ki he feʻauakí. Naʻe lea fakapotopoto ʻe ha tokotaha taʻu 17: “ʻOku malava ke pehē ʻe ha taha pē, ‘ʻokú ma ʻilo ʻa e taimi ke taʻofi ai.’ Moʻoni, ʻoku ʻilo nai ʻe ha taha, ka ko e toko fiha ʻoku malava ke nau fai iá? ʻOku lelei ange ke fakaʻehiʻehi mei he tuʻunga ko iá.”

12. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

12 Kapau naʻe manatuʻi ʻe Tēvita ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá, heʻikai ʻaupito te ne fai ʻa e angahala lahi ko ení ki he ʻOtuá. ʻI ʻIsipite, naʻe fakanofo ai ʻa Siosifa ke pule ʻi he fale ʻo Pōtifá. ʻI he mamaʻo ʻa Pōtifá, naʻe feinga hono uaifi mei vale he holi pangó ke fakataueleʻi ʻa e tangata talavou ko Siosifá, ʻo ne pehē: “Ta mohe muʻa.” Ka naʻe fakafisi ʻa Siosifa ke fai pehē. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe puke ia ʻe he fefiné ʻo feingaʻi ke na tākoto. Ka naʻe fakahao mei ai ʻa Siosifa peá ne hola. Naʻá ne tauhimaʻu hono lotó ke mālohi ʻaki ʻa e fakakaukau ki he meʻa ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ko hono fakatōliʻa ʻene holi fakakakanó. Naʻá ne ʻekea: “Pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?”​—Sēnesi 39:​7-12.

TOKONI ʻOKU FIEMAʻU KA KE IKUNA

13, 14. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu kae ikuna ʻi he faitau ko ení? (e) Ko e hā ʻa e liliu naʻe fai ʻe he faʻahinga naʻe hoko ko e kau Kalisitiane ʻi Kolinitō, pea ʻaki ʻa e tokoni ʻa e hā? (f) Ko e faʻahinga tangata fēfē naʻe ʻi ai ʻa Paula mo Taitusí?

13 Ke ikuna ʻa e faitaú ni kuo pau ke ke ʻai ʻa e ʻilo faka-Tohitapú ke ʻalu hifo ki ho lotó koeʻuhi ke ueʻi ai koe ke ngāue ʻo fakatatau ki ai. Ka ʻoku toe fiemaʻu ke ke feohi mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ke hoko ko ha konga ʻo e kautaha hāmai ʻa Sihová. ʻI he tokoni mei aí, neongo pe ko e hā hono lahi kuó ke kau nai ai ʻi ha faihala, ʻe malava pē ke ke liliu. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻe liliu ʻi Kolinitō ʻi he kuonga muʻá: “ʻOua naʻa tuku ke kākāʻi kimoutolu: ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha lotu ki he aitoli, pe ha tono ʻunoho, pe ha moʻui fakapelepele, pe ha fai faka-Sotoma, pe ha kaihaʻa, pe ha manumanu, pe ha faʻa konā, pe ha kapekape, pe ha fai fakamalohi, te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua. Pea naʻe pehe ʻa homou niʻihi: ka naʻa mou fufulu kimoutolu.”​—1 Kolinitō 6:​9-11.

14 Fakakaukau atu ki ai! Ko e niʻihi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané ko e kau feʻauaki, kau tono, kau faka-Sōtoma, kau kaihaʻa mo e kau konā ʻa kinautolu ki muʻa. Ka naʻa nau liliu ʻi he tokoni mei he kautaha Kalisitiané. Naʻe fai ki muʻa ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha ngaahi meʻa naʻe kovi. (1 Tīmote 1:15) Naʻá ne tohi ki hono kaungā Kalisitiane, ko Taitusi, ʻo pehē: “He ko kitautolu foki ʻi muʻa, ko e kau taʻeloto, talangataʻa, mo ʻalu he; ʻo tau nofo popula ki he ngaahi holi mo e ngaahi malie kehekehe.”​—Taitusi 3:3.

15. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻikai ke faingofua kia Paula ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? (e) ʻOku anga-fēfē malava ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá?

15 ʻI he hoko ʻa Paula ko ha Kalisitiané, naʻe faingofua leva kiate ia ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? ʻIkai. Naʻe faitau ʻa Paula ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí mo e ngaahi holi mo e ngaahi mālie fehālaaki ʻa ia naʻá ne hoko ko ha pōpula ki ai ki muʻa. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou [taaʻi] hoku sino pea taki ia hangē ha pōpula, koeʻuhi ʻo ka hili ʻeku malanga ki ha niʻihi kehe, pea heʻikai te u hoko ʻo taʻefakahōifua.” (1 Kolinitō 9:​27, NW) Naʻe ‘anga-kakaha’ pē ʻa Paula kiate ia. Naʻá ne fakamālohiʻi pē ia ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, naʻa mo e taimi naʻe holi ai hono sinó ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Pea kapau te ke fai pehē ʻo hangē ko ia naʻá ne faí, te ke malava mo koe foki ʻo ikuna ʻa e faitaú ni.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻoku malava ke tokoniʻi ai kitautolu ke ikuna ʻi he faitau ke fai ʻa e meʻa totonú?

16 Kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ke ikuʻi ha tōʻonga kovi, maʻu ʻa e fakataha lahi hono hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Heʻikai toe ʻi ai ha tālafili ʻe maongo kiate koe ʻa e ʻulungaanga maʻa mo e fiefia ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi aí. Ka ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni naʻa nau kau ki muʻa ki he māmaní ʻa ia ʻoku fai lahia ai ʻa e feʻauakí, tono, konā, fakasōtoma, ifi tapaka, ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, kaihaʻa, kākā, loí mo e pele paʻangá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni ki muʻa. (1 Pita 4:​3, 4) Kaeʻumaʻā, ʻi hoʻo feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fakataha fakaefakatahaʻanga iiki angé, ʻa ia ko e meʻa ʻoku totonu ke ʻoua ʻe toe fakatuotuai hono faí, te ke ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau faitau ke ikuʻi ʻa e ngaahi angafai mo e ngaahi holi kovi tatau ʻokú ke lolotonga faitau nai mo ia he taimi ní. Ko ia loto-toʻa! ʻOku nau ikuna ʻa e faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Te ke pehē foki mo koe ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá.

17. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga feohi ʻoku paú ʻo kapau ʻoku tau fie ikuna ʻa e faitaú? (e) ʻOku malava ke ke maʻu ha tokoni ki ha ngaahi palopalemá meia hai?

17 Kapau kuó ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ha veiveiua kuó ke ʻosi maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Kingdom Hall. ʻAi ʻa e maʻu fakataha pehe ní ke ke angaʻaki. ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ʻa e fakalototoʻa fakalaumālie ʻoku maʻu mei he feohi faka-Kalisitiane peheé. (Hepelū 10:​24, 25) Feinga ke maheni mo e “kau mātua,” ʻo e fakatahaʻangá. Ko honau fatongiá ke ‘tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá.’ (1 Pita 5:​1-3, PM; Ngāue 20:28) Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke ʻalu kiate kinautolu ʻo kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni ke ikuʻi ha faʻahinga tōʻonga ʻoku fepaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Te ke ʻilo ʻoku nau ʻofa, anga-ʻofa mo fakaʻatuʻi.​—1 Tesalonaika 2:​7, 8.

18. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki he kahaʻú ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi ke hoko atu ʻi he faitaú?

18 Ko e fakatenge ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá ʻoku ʻiate kitautolu, ʻo ʻikai ngata pē mei he māmani ʻa Setané ka mei loto pē ʻiate kitautolu angahalaʻiá. Ko ia ko ha faitau fakaʻaho ke angatonu ki he ʻOtuá. Hono ʻikai lelei ʻe ʻikai hoko atu ʻa e faitaú ni ʻo taʻengata! ʻOku vavé ni ke toʻo atu ʻa Sētane ʻo fakaʻauha pea mo ʻene māmani anga-fulikivanú fakakātoa. Pea ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá ʻoku tuʻunuku maí, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa ia te ne ʻai hotau ʻalungá ke faingofua ʻaupito ange. ʻE faifai atu pē pea ʻe mole atu ʻa e mingimingiʻi angahala kotoa pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e faitau faingataʻa ko eni ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke loto lelei ke fai ha feinga lahi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová?

19 Fakakaukau maʻu pē ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fokotuʻutuʻu foʻou ko iá. ʻIo, ʻai ke “tatā aki ae amanaki lelei ki he fakamoui.” (1 Tesalonaika 5:8, PM) ʻOfa ke tatau hoʻo fakakaukaú mo ia naʻe ʻi he finemui naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe Sihova maʻakú mo talaʻofaʻaki kiate aú. Kuo ʻikai te ne liʻaki au. Kuó ne tāpuakiʻi au ʻi he ngaahi founga lahi ʻaupito. ʻOku ou ʻilo ʻokú ne fiemaʻu ʻa e meʻa pē ʻoku lelei tahá kiate au, pea ʻoku ou fie fakahōifuaʻi ia. Ko e moʻui taʻengatá ʻoku tuha mo ha feinga lahi.” Kapau te tau tulimui loto-tōnunga ki he māʻoniʻoní, ʻe hoko moʻoni mai ‘ʻa e ngaahi talaʻofa lelei kotoa pē kuo fai ʻe Sihova’ ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá.​—Siōsiua 21:45.

[Fakatātā ʻi he peesi 219]

Koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he founga moʻui ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá, ko e hā naʻe siʻaki ai ia ʻe Mōsesé?

[Fakatātā ʻi he peesi 220, 221]

Naʻe hanganaki sio pē ʻa Tēvita; naʻe ʻikai te ne fakaʻehiʻehi mei he tuʻunga naʻe taki ki he ʻulungaanga taʻetaaú

[Fakatātā ʻi he peesi 222]

Naʻe hola ʻa Siosifa mei he ngaahi feinga taʻetaau ʻa e uaifi ʻo Pōtifá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share