VAHE HONGOFULUMĀFITU
ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ki he ʻOtuá?
Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fanongo mai ai ʻa e ʻOtuá?
ʻOku anga-fēfē hono tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú?
Ko ia “ne ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua” ʻoku loto-lelei ke fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú
1, 2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vakai ki he lotú ko ha monū lahí, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo iá?
ʻI HONO fakahoa ki he ʻuniveesi kāfakafá, ko e māmaní ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito. Ko hono moʻoní, kia Sihova, “ne ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua,” ko e ngaahi puleʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku hangē ia ko ha kiʻi tulutā vai valevale mei ha kané. (Sāme 115:15; Aisea 40:15) Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia; ʻakinautolu ʻoku fai moʻoni ʻenau tautapa. Ko e holi ʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia ʻoku ne fakaai; pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau kaila, ʻo ne fakamoʻui.” (Sāme 145:18, 19) Fakakaukau atu pē ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá! Ko e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniú ʻoku ofi ia kiate kitautolu pea te ne fanongo mai kapau ʻoku ‘fai moʻoni ʻetau tautapá.’ Ko ha monū ē ʻoku tau maʻú ke fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he lotu!
2 Kae kehe, kapau ʻoku tau loto ke fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau lotu kiate ia ʻi he founga ʻokú ne hōifua aí. ʻE lava fēfē ke tau fai eni kapau ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e lotú? ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻi he kaveingá ni, he ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova.
KO E HĀ KE LOTU AI KIA SIHOVÁ?
3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau lotu kia Sihová?
3 Ko e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau lotu kia Sihová he ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke fai pehē. ʻOku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe heʻene Folofolá: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:6, 7) Ko e moʻoni, ʻe ʻikai te tau loto ke tukunoaʻi ha tokonaki anga-ʻofa pehē kuo fai maʻatautolu ʻe he Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí!
4. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe heʻetau lotu maʻu pē kia Sihová ʻa hotau vahaʻangatae mo iá?
4 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ke lotu aí he ko e lotu maʻu pē kia Sihová ko ha founga ia ke fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. Ko e ngaahi kaumeʻa moʻoní ʻoku ʻikai te nau toki fetuʻutaki pē ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ha meʻá. ʻI hono kehé, ko e ngaahi kaumeʻa leleí ʻoku nau femahuʻingaʻiaʻaki, pea ko ʻenau kaumeʻá ʻoku hoko ia ʻo mālohi ange ʻi heʻenau fakahāhā tauʻatāina ʻenau ngaahi fakakaukaú, tokangá mo e ngaahi ongoʻí. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi, ko e tuʻungá ʻoku meimei tatau ia ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he tokoni ʻa e tohí ni, kuó ke ako ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo Sihová, ko hono ʻulungāangá, mo ʻene ngaahi taumuʻá. Kuó ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ia ko ha tokotaha moʻoni. ʻOku ʻoatu kiate koe ʻe he lotú ʻa e faingamālie ke fakahāhā ai hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻi taupotu ʻi lotó ki hoʻo Tamai fakahēvaní. ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova.—Semisi 4:8.
KO E HĀ ʻA E NGAAHI FIEMAʻU KUO PAU KE TAU AʻUSIÁ?
5. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē?
5 ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē? Fakakaukau angé ki he meʻa naʻá ne tala ki he kau ʻIsileli angatuʻú ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻAiseá: “Ka mou ka fakalahi lotu, ʻe ʻikai te u fakaongo: ko homou nima na ʻoku totoʻia.” (Aisea 1:15) Ko ia ʻe lava ke fakatupunga ʻe ha ngaahi ngāue pau ke ʻoua ʻe fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú. Ko ia ai, ke hoko ʻo fanongo lelei mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau aʻusia ha ngaahi fiemaʻu tefito.
6. Koeʻuhi ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú, ko e hā ha fiemaʻu tefito, pea ʻe lava fēfē ke tau aʻusia iá?
6 Ko ha fiemaʻu tefito ke tau ngāueʻi ʻa e tuí. (Maake 11:24) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻO ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua ia [ʻOtuá]: he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) Ko hono maʻu ʻa e tui moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi hono ʻiloʻi pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú. Ko e tuí ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻe heʻetau ngaahi ngāué. Kuo pau ke tau fai ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ʻoku tau maʻu ʻa e tuí ʻi heʻetau founga moʻuí he ʻaho kotoa pē.—Semisi 2:26.
7. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻapaʻapa he lea kia Sihova ʻi he lotú? (e) ʻI he lotu ki he ʻOtuá, ʻe lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻa e anga-fakatōkilaló mo e loto-moʻoní?
7 ʻOku toe fiemaʻu ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau fakaofiofi kiate ia ʻi he lotú ke nau fai ia fakataha mo e anga-fakatōkilalo pea mo e loto-moʻoni. ʻIkai ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga ke hoko ai ʻo anga-fakatōkilalo ʻi he lea kia Sihová? ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e faingamālie ke lea ki ha tuʻi pe ko ha palesitení, ʻoku nau faʻa fai ia ʻi he tuʻunga fakaʻapaʻapa, ʻi he lāuʻilo ki he tuʻunga māʻolunga ʻo e pulé. Huanoa ange ai ʻa e totonu ke tau fakaʻapaʻapa ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi ai kia Sihová! (Sāme 138:6) Ko hono moʻoní, ko ia ʻa e “Otua Mafimafi [Aoniú].” (Senesi 17:1, PM) ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ki he ʻOtuá, ko e founga ʻo ʻetau fakaofiofi kiate iá ʻoku totonu ke fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he tuʻunga fakatōkilalo hotau tuʻunga ʻi hono ʻaó. Ko e anga-fakatōkilalo peheé ʻe toe ueʻi ai kitautolu ke lotu mei hotau lotó ʻi he loto-moʻoni, ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi lotu ʻi he founga-tuʻumaʻu mo toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau.—Mātiu 6:7, 8.
8. ʻE lava fēfē ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻoku tau lotu ki aí?
8 Ko e toe fiemaʻu ʻe taha ke hoko ai ʻo fanongoa ʻe he ʻOtuá ko ʻetau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hotau mālohí ke ngāue ki he meʻa ʻoku tau lotu ki aí. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau lotu, “Ke ke foaki mai he ʻahoni haʻamau meʻakai ki he ʻanai,” kuo pau ke tau ngāue mālohi ʻi ha ngāue pē ʻoku ala maʻu ʻa ia ʻoku malava ke tau fakahokó. (Mātiu 6:11; 2 Tesalonaika 3:10) Kapau ʻoku tau lotu ki ha tokoni ki hono ikuʻi ha vaivaiʻanga fakakakano, kuo pau ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke taki atu ai kitautolu ki he ʻahiʻahí. (Kolose 3:5) ʻI he tānaki atu ki he ngaahi fiemaʻu tefito ko ení, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e lotú ʻoku tau fiemaʻu ki ai ha tali.
KO HONO TALI HA NGAAHI FEHUʻI FEKAUʻAKI MO E LOTÚ
9. Ko hai ʻoku totonu ke tau lotu ki aí, pea fakafou ʻia hai?
9 Ko hai ʻoku totonu ke tau lotu ki aí? Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani.” (Mātiu 6:9) Ko ʻetau ngaahi lotú leva, kuo pau ke fakahangatonu pē ia kia Sihova ko e ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau lāuʻilo ki he tuʻunga ʻo hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi. Hangē ko ia naʻa tau ako ki ai ʻi he Vahe 5, naʻe fekauʻi mai ʻa Sīsū ki he māmaní ke ne fakahoko ha huhuʻi ke fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he angahalá mo e maté. (Sione 3:16; Loma 5:12) Ko ia ʻa e Taulaʻeiki Lahi mo e Fakamaau kuo fakanofó. (Sione 5:22; Hepelu 6:20) Ko ia ai, ʻoku tataki kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fai ʻetau ngaahi lotú fakafou ʻia Sīsū. Ko ia tonu naʻá ne pehē: “Ko au pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.” (Sione 14:6) Ke hoko ʻo fanongoa ʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau lotu pē kia Sihova fakafou ʻi hono ʻAló.
10. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha tuʻunga makehe ʻo e sinó ʻe fiemaʻu ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?
10 Kuo pau ke ʻi ha tuʻunga makehe ʻa hotau sinó ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí? ʻIkai. ʻOku ʻikai fiemaʻu mai ʻe Sihova ia ha tuʻunga papau, ʻo tatau ai pē ʻi he ongo nimá pe ko e sinó kotoa. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ala tali ke lotu ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe. ʻOku kau heni ʻa e tangutu, punou, tūʻulutui mo e tuʻu. (1 Kalonikali 17:16; Nehemaia 8:6; Taniela 6:10; Maake 11:25) Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní, ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga makehe ʻo hotau sinó ʻa ia ʻe lava ke mamata ki ai ʻa e niʻihi kehé, ka ko e tuʻunga totonu ʻo e lotó. Ko hono moʻoní, lolotonga ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó pe ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha meʻa fakavavevavé, te tau fai nai ai ha lotu fakalongolongo ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai. ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu peheé neongo ʻoku fai nai ʻo ʻikai fakatokangaʻi fakaʻaufuli ia ʻe he faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú.—Nehemaia 2:1-6.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻa ia ʻoku totonu ke hoko ko e ngaahi kaveinga totonu ia ke fai ki ai ʻa e lotú?
11 Ko e hā ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne [Sihova] tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko ia ai, ʻe lava ke tau lotu ki ha meʻa pē ʻa ia ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko hono finangaló ia ke tau lotu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi loto-moʻua fakafoʻituituí? ʻAupito! Ko e lotu kia Sihová ʻe lava ke meimei tatau ia mo e talanoa ki ha kaumeʻa ofí. ʻE lava ke tau lea tauʻatāina, ʻo ‘lilingi hotau lotó’ ki he ʻOtuá. (Sāme 62:8) ʻOku totonu ke tau kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, he te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Luke 11:13) ʻE toe lava foki ke tau kole ki ha tataki ki hono fai ha ngaahi fili fakapotopoto pea ki ha mālohi ke fekuki ai mo e ngaahi faingataʻá. (Semisi 1:5) ʻI he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku totonu ke tau kole ki he fakamolemolé ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Kalaisí. (Efeso 1:3, 7) Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa fakafoʻituituí ʻoku ʻikai totonu ke hoko ko e ngaahi kaveinga pē ia ke fai ki ai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku totonu ke fakalahi atu ʻetau ngaahi lotú ke fakakau ai ʻa e kakai kehé—ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pea pehē foki ki he kaungālotú.—Ngāue 12:5; Kolose 4:12.
12. ʻE lava fēfē ke tau fakamahuʻingaʻi muʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo ʻetau Tamai fakahēvaní ʻi heʻetau ngaahi lotú?
12 Ko e ngaahi meʻa felāveʻi mo Sihova ko e ʻOtuá ʻoku totonu ke fakamahuʻingaʻi muʻomuʻa ia ʻi heʻetau ngaahi lotú. ʻOku tau maʻu moʻoni ʻa e ʻuhinga ke fakahaaʻi ai ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō loto-moʻoni kiate ia ki heʻene leleí kotoa. (1 Kalonikali 29:10-13) Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻa e sīpinga lotu, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 6:9-13, ʻa ē naʻá ne akoʻi ai kitautolu ke tau lotu ke fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa ia, ke ʻai ko e meʻa ʻoku toputapu, pe māʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻoku lave ki ai hono hokó, ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ke fai ʻa hono finangaló ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní. Ko e toki ʻosi ko ia ʻa hono fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko eni felāveʻi mo Sihová naʻe toki fai ai ʻe Sīsū ʻa e tokanga ki he ngaahi meʻa fakafoʻituituí. ʻI he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa tatau ai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi lotú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi he meʻa lahi ange ia ʻi he lelei pē ʻatautolú.
13. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e lōloa ʻo e ngaahi lotu ʻoku ala talí?
13 ʻOku totonu ke lōloa fēfē ʻetau ngaahi lotú? ʻOku ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe he Tohi Tapú ha fakangatangata ki he lōloa totonu ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí pe lotu fakahāhaá. Te nau kehekehe nai, mei ha lotu nounou ki muʻa ʻi ha houa kai ki ha lotu lōloa fakafoʻituitui ʻa ia ʻoku tau lilingi ai hotau lotó kia Sihová. (1 Samiuela 1:12, 15) Kae kehe, naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga tāutaha māʻoniʻoni-fakaekita ʻa ia naʻa nau fai ʻa e ngaahi lotu lōloa mo fai fakamamata ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé. (Luke 20:46, 47) Ko e ngaahi lotu peheé ʻoku ʻikai ke maongo ia kia Sihova. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko ʻetau lotu mei hotau lotó. Ko ia ai, ko e lōloa ʻo e ngaahi lotu ʻoku ala talí ʻe kehekehe nai ia ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻungá.
Ko hoʻo lotú ʻe lava ke fanongoa ia ʻi ha faʻahinga taimi pē
14. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻene fakalototoʻaʻi kitautolu ke “lotu maʻu pē,” pea ko e hā ʻoku fakafiemālie fekauʻaki mo ení?
14 ʻOku totonu ke tau lotu tuʻo fiha? ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau “lotu maʻu pē,” ke “kītaki ʻi he lotú,” pea ke “lotu taʻetuku.” (Mātiu 26:41, NW; Loma 12:12, NW; 1 Tesalonaika 5:17) Ko e moʻoni, ko e ngaahi leá ni ʻoku ʻikai ʻuhinga ai iá kuo pau ke tau lotu kia Sihova ʻi he mōmeniti kotoa pē ʻo e ʻahó. ʻI hono kehé, ʻoku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu ke tau lotu maʻu pē, ʻo fakamālō hokohoko kia Sihova ʻi heʻene anga-lelei kiate kitautolú pea hanga kiate ia ki ha tataki, fakafiemālie mo e mālohi. ʻIkai ʻoku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai fakangatangata mai ʻe Sihova ʻa e lōloa pe tuʻo fiha ʻe lava ke tau talanoa ai kiate ia ʻi he lotú? Kapau ʻoku tau houngaʻia moʻoni ʻi he monū ʻo e lotú, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke lotu ki heʻetau Tamai fakahēvaní.
15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lea “ʻĒmeni” ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí mo e ngaahi lotu fakahāhaá?
15 Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lea “ʻĒmeni” ʻi he ngataʻanga ʻo ha lotú? Ko e foʻi lea “ʻēmení” ʻoku ʻuhinga iá ko e “moʻoni,” pe “ʻofa ke pehē.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā Fakatohitapú ʻoku feʻungamālie ke pehē “ʻĒmeni” ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí mo e lotu fakahāhaá. (1 Kalonikali 16:36; Sāme 41:13) ʻI he lea “ʻĒmeni” ʻi he ngataʻanga ʻo ʻetau lotú tonu, ʻoku tau fakapapauʻi ai ko ʻetau ngaahi fakamatalá naʻe fai ia ʻi he loto-moʻoni. ʻI he taimi ʻoku tau lea “ʻĒmeni” ai—ʻo fakalongolongo pe leaʻaki leʻo-lahi—ʻi he ngataʻanga ʻo ha lotu fakahāhā ʻa ha taha, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau loto-tatau mo e ngaahi fakakaukau ʻa ia naʻe fakahāʻí.—1 Kolinito 14:16.
FOUNGA HONO TALI ʻE HE ʻOTUÁ ʻETAU NGAAHI LOTÚ
16. Ko e hā ʻa e tuipau ʻe lava ke tau maʻu ʻi he fekauʻaki mo e lotú?
16 ʻOku tali moʻoni ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotú? ʻIo, ʻoku pehē! ʻOku tau maʻu ha makatuʻunga fefeka ke tuipau ai ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú” ʻokú ne tali ʻa e ngaahi lotu loto-moʻoni ʻoku fai ʻe he laui miliona ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sāme 65:2, NW) Ko e tali ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú ʻe hoko mai nai ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe.
17. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau ʻāngeló mo ʻene kau sevāniti fakaemāmaní ke tali ʻetau ngaahi lotú?
17 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau ʻāngeló mo ʻene kau sevāniti fakaemāmaní ke tali ʻa e ngaahi lotú. (Hepelu 1:13, 14) Kuo ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe hokosia fekauʻaki mo e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻa nau lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú pea naʻe vave ʻa e fetuʻutaki kiate kinautolu ʻi he hili iá ʻa ha taha ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. Ko e ngaahi meʻa pehē kuo hokosiá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni ʻo e tataki fakaeʻāngelo ʻo e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. (Fakahā 14:6) Ke tali ʻetau ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he taimi ʻo e fiemaʻu moʻoní, ʻe ueʻi nai ʻe Sihova ha Kalisitiane ke haʻu ʻo tokoniʻi kitautolu.—Palovepi 12:25; Semisi 2:16.
ʻI he tali ki heʻetau ngaahi lotú, ʻe lava ke ueʻi ʻe Sihova ha Kalisitiane ke haʻu ʻo tokoniʻi kitautolu
18. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní mo ʻene Folofolá ke tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene kau sevānití?
18 ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa hono laumālie māʻoniʻoní mo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ke tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene kau sevānití. Te ne tali nai ʻetau ngaahi lotu ki ha tokoni ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí ʻaki hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e tataki mo e mālohi fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. (2 Kolinito 4:7) ʻOku faʻa hoko ko e tali ki heʻetau ngaahi lotu ki ha tatakí ʻoku haʻu ia mei he Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e tokoni ki hono fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. ʻE maʻu nai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻaonga lolotonga ʻetau ako Tohi Tapu fakafoʻituituí pea ʻi heʻetau lau ʻa e ʻū tohi faka-Kalisitiané, ʻo hangē ko e tohi ko ení. Ko e ngaahi poini Fakatohitapu ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki aí ʻe ʻomai nai ia ki heʻetau tokangá ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi ha fakataha faka-Kalisitiane pe fakafou ʻi he ngaahi fakamatala ʻa ha tokotaha mātuʻa tokanga ʻi he fakatahaʻangá.—Kaletia 6:1.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí kapau ʻoku hā ngali taʻetali ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻetau ngaahi lotú?
19 Kapau ʻoku hā ngali tautoloi ʻa Sihova ʻi hono tali ʻetau ngaahi lotú, ʻoku ʻikai ʻaupito ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te ne malava ke tali ia. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotú ʻo fakatatau ki hono finangaló pea ʻi heʻene taimi kotofá. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú pea mo e founga ke tokangaʻi aí ʻo lelei mamaʻo ange ia ʻiate kitautolu. ʻOkú ne faʻa fakaʻatā kitautolu ke tau ‘hanganaki kole, kumi, pea tukituki.’ (Luke 11:5-10) Ko e kītaki peheé ʻoku fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ko ʻetau holí ʻoku lahi ʻaupito pea ko ʻetau tuí ʻoku moʻoni. ʻIkai ko ia pē, ʻe tali nai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga ʻa ia ʻoku ʻikai hā mahino ia kiate kitautolu. Ko e fakatātaá, te ne tali nai ʻetau lotu fekauʻaki mo ha ʻahiʻahi tefitó, ʻo ʻikai ʻaki hono toʻo ʻa e faingataʻá ka ʻi hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātekina ia.—Filipai 4:13.
20. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāueʻaki kakato ʻa e monū mahuʻinga ʻo e lotú?
20 He fakamālō ē ko kitautolu ʻi he ofi ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻuniveesi kāfakafa ko ení ki he faʻahinga kotoa ʻoku tautapa totonu kiate ia ʻi he lotú! (Sāme 145:18) ʻOfa ke tau ngāueʻaki kakato ʻa e monū mahuʻinga ʻo e lotú. Kapau te tau fai ia, te tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki fakafiefia ʻo e ʻunuʻunu ofi ange ai pē kia Sihova, ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú.