VAHE HONGOFULUMĀVALU
Papitaisó mo Ho Vahaʻangatae mo e ʻOtuá
ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻa e papitaiso faka-Kalisitiané?
Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ke ke fou ai ke taau ai ki he papitaisó?
ʻOku anga-fēfē hono fai ʻe ha taha ha fakatapui ki he ʻOtuá?
Ko e hā ʻa e ʻuhinga makehe ki he hoko ʻo papitaisó?
1. Ko e hā naʻe kole ai ha ʻōfisa mei he lotoʻā fakatuʻi ʻItiopeá ke papitaisó?
“ʻE KO E vai ʻeni; ʻoku ai ha meʻa ʻoku taʻofi ki haku papitaiso?” Ko e fehuʻi ko iá naʻe ʻeke ia ʻe ha ʻōfisa mei he lotoʻā fakatuʻi ʻItiopea ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko ha Kalisitiane ko hono hingoá ko Filipe naʻá ne fakamoʻoniʻi ange kiate ia ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí. ʻI he maongo ki hono lotó ʻa e meʻa naʻá ne ako mei he Tohi Tapú, naʻe fai ai ʻa e meʻa ʻe he tangata ʻItiopeá. Naʻá ne fakahaaʻi naʻá ne loto ke papitaiso!—Ngāue 8:26-36.
2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo e papitaisó?
2 Kapau kuó ke ako fakalelei ʻa e muʻaki ngaahi vahe ʻo e tohí ni mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, te ke ongoʻi mateuteu nai ai ke ʻeke, ‘ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne taʻofi au mei hoku papitaisó?’ ʻI he aʻu mai ki he taimi ní kuó ke ako fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e moʻui taʻengata ʻi Palataisí. (Luke 23:43; Fakahā 21:3, 4) Kuó ke toe ako foki fekauʻaki mo e tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté pea mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. (Koheleti 9:5; Sione 5:28, 29) Ngalingali kuó ke feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea kuó ke sio tonu ʻi he anga ʻo ʻenau tōʻongaʻaki ʻa e lotu moʻoní. (Sione 13:35) Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ngalingali kuó ke kamata ke fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova ko e ʻOtuá.
3. (a) Ko e hā ʻa e fekau naʻe fai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻo e papitaiso ʻi he vaí?
3 ʻE lava fēfē ke ke fakahaaʻi ʻokú ke loto ke tauhi ki he ʻOtuá? Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 28:19) Ko Sīsū tonu naʻá ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻaki ʻene papitaiso ʻi he vaí. Naʻe ʻikai ke afuhi ʻaki ia ha vai, pea naʻe ʻikai huaʻi hifo pē ha vai ʻi hono ʻulú. (Mātiu 3:16) Ko e foʻi lea “papitaiso” ʻoku haʻu ia mei ha foʻi lea faka-Kalisi ko hono ʻuhingá ko e “unu.” ʻOku ʻuhinga leva ai ʻa e papitaiso faka-Kalisitiané ko e unu, pe fakauku kakato, ʻi he vaí.
4. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he papitaiso ʻi he vaí?
4 Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha fiemaʻu ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke ʻi ai hanau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi fakahāhā ʻi he papitaisó ʻa hoʻo holi ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi ai ʻokú ke fiefia ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Sāme 40:7, 8) Kae kehe, ke taau ki he papitaisó, kuo pau ke ke fou ʻi ha ngaahi sitepu pau.
FIEMAʻU ʻA E ʻILO MO E TUI
5. (a) Ko e hā ʻa e ʻuluaki sitepu ʻi he taau ke papitaisó? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?
5 Kuó ke ʻosi kamata ke fou ʻi he ʻuluaki sitepú. Anga-fēfē? ʻAki hono maʻu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi, mahalo pē fakafou ʻi hano ako ʻi ha founga tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú. (Sione 17:3) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ia ke ako. ʻOku loto ʻa e kau Kalisitiané ke ‘fakafonu akinautolu aki ae ilo [totonu] ki he finagalo [ʻo e ʻOtuá].’ (Kolose 1:9, PM) Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha tokoni lahi ia ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻOku mahuʻinga ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ko iá. (Hepelu 10:24, 25) Ko hono maʻu tuʻumaʻu ʻa e fakatahá ʻe tokoniʻi ai koe ke fakalahi ʻa hoʻo ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.
Ko hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha sitepu mahuʻinga ia ki he taau ke papitaisó
6. Ko e hā hono lahi ʻo e ʻilo Fakatohitapu kuo pau ke ke maʻú ka ke taau ai ki he papitaisó?
6 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Tohi Tapú ka ke taau ai ki he papitaisó. Ko e ʻōfisa ʻi he lotoʻā fakatuʻi ʻItiopeá naʻá ne maʻu ha ʻilo, ka naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e tokoni ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi konga pau ʻo e Tohi Tapú. (Ngāue 8:30, 31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku kei toe ʻa e meʻa lahi ke ke ako. Ko hono moʻoní, ʻe ʻikai ʻaupito ke tuku ʻa hoʻo ako fekauʻaki mo e ʻOtuá. (Koheleti 3:11) Kae kehe, ki muʻa ke lava ʻo ke papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi pea tali ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohi Tapú. (Hepelu 5:12) Ko e ngaahi akonaki ko iá ʻoku kau ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté pea mo e mahuʻinga ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá mo hono Puleʻangá.
7. Ko e hā ʻa e ola ʻoku totonu ke hoko kiate koe ʻi he ako ʻa e Tohi Tapú?
7 Neongo ia, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻa e ʻiló pē taha, he “ʻo ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua [ʻa e ʻOtuá].” (Hepelu 11:6) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe fanongo ai ha kakai ʻi he kolo motuʻa ko Kolinitoó ki he pōpoaki faka-Kalisitiané, naʻa nau ‘tui bea babitaiso.’ (Ngāue 18:8, PM) ʻI ha founga meimei tatau, ko hano ako ʻa e Tohi Tapú ʻoku totonu ke fakafonuʻaki ai koe ʻa e tui ko e Folofola fakamānavaʻi ia ʻa e ʻOtuá. Ko e ako Tohi Tapú ʻoku totonu ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea ki he mālohi faifakahaofi ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú.—Siosiua 23:14; Ngāue 4:12; 2 Timote 3:16, 17.
KO HONO VAHEVAHE ʻA E MOʻONI FAKATOHITAPÚ KI HE NIʻIHI KEHÉ
8. Ko e hā te ne ueʻi koe ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kuó ke akó?
8 ʻI he tupu ʻa e tuí ʻi ho lotó, te ke ʻiloʻi ai ʻoku faingataʻa ke tauhi ʻiate koe pē ʻa e meʻa kuó ke akó. (Selemaia 20:9) ʻE ueʻi mālohi koe ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá.—2 Kolinito 4:13.
ʻOku totonu ke ueʻi koe ʻe he tuí ke ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí ki he niʻihi kehé
9, 10. (a) Ko hai ʻe lava ke ke kamata vahevahe ki ai ʻa e moʻoni Fakatohitapú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻokú ke loto ke kau ʻi he ngāue fakamalanga fokotuʻutuʻu maau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
9 Te ke kamata nai ke vahevahe ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e lea fakapotopoto fekauʻaki mo ia ki ho ngaahi kāingá, ngaahi kaumeʻá, ngaahi kaungāʻapí mo e kaungāngāué. ʻI he faai atu ʻa e taimí, te ke loto ai ke kau ʻi he ngāue fakamalanga fokotuʻutuʻu maau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he tuʻunga ko iá, ongoʻi tauʻatāina ke ke talanoa ki he ngaahi meʻá ni mo e tokotaha Fakamoʻoni ʻa ia ʻokú ne akoʻi koe ki he Tohi Tapú. Kapau ʻoku hā ʻokú ke taau ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ʻe fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu kiate koe mo hoʻo faiakó ke mo fakataha mo e toko ua ʻo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.
10 ʻE ʻai koe ʻe he meʻá ni ke ke malava ʻo maheni lelei ange ai mo e niʻihi ʻo e kau mātuʻa Kalisitiane, ʻa ia ʻoku nau tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 20:28; 1 Pita 5:2, 3) Kapau ʻe ʻiloʻi ʻe he toko ua ko eni ʻo e kau mātuʻá ʻokú ke mahinoʻi pea tui ki he ngaahi akonaki tefito Fakatohitapú, moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea loto moʻoni ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, te na tala atu ke ke ʻiloʻi ʻokú ke taau ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso ʻo e ongoongo leleí.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu kuo pau nai ke fai ʻe he niʻihi ki muʻa ke nau taau ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí?
11 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe fiemaʻu nai ke ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo founga moʻuí mo e ngaahi tōʻongá koeʻuhi ke taau ai ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí. ʻE kau nai ʻi he meʻá ni ʻa hono tuku ʻa e ngaahi tōʻongafai ʻe niʻihi ʻa ia kuó ke tauhi fakapulipuli mei he niʻihi kehé. Ko ia ai, ki muʻa ke ke kole fekauʻaki mo e hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻatā mei he ngaahi angahala mamafá, hangē ko e ʻulungāanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, konaá mo e ngāuehalaʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú.—1 Kolinito 6:9, 10; Kaletia 5:19-21.
FAKATOMALA PEA LILIU
12. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e fakatomalá?
12 Kuo pau ke fou ʻi ha ngaahi sitepu kehe ki muʻa ke ke taau ki he papitaisó. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koeʻuhi ke tamateʻi hoʻomou ngaahi angahala.” (Ngāue 3:19) Ke fakatomalá ko e ongoʻi ia ʻa e fakaʻiseʻisa loto-moʻoni ʻi ha meʻa kuó ke fai. Ko e fakatomalá ʻoku feʻungamālie moʻoni ia kapau kuo moʻuiʻaki ʻe ha tokotaha ha moʻui ʻulungāanga taʻetaau, ka ʻoku toe fiemaʻu ia neongo kapau ʻoku moʻui ha taha ʻi ha tuʻunga moʻui maʻa fakaeʻulungāanga. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ko e kau angahala pea ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. (Loma 3:23; 5:12) Ki muʻa ke ako ʻa e Tohi Tapú, naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko ia, naʻe mei lava fēfē ke ke moʻui ʻo fehoanaki kakato mo hono finangaló? Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ʻa e fakatomala.
13. Ko e hā ʻa e liliu?
13 Ko e fakatomalá kuo pau ke hoko atu ai ʻa e liliu, pe “tafoki.” Kuo pau ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi fakaʻiseʻisá pē. ʻOku fiemaʻu ke ke siʻaki ʻa hoʻo founga moʻui ki muʻá pea fakapapauʻi mālohi te ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he taimí ni ʻo faai atu. Ko e fakatomalá mo e liliú ko e ongo sitepu ia kuo pau ke ke fou ai ki muʻa ke ke papitaisó.
KO HONO FAI HA FAKATAPUI FAKAFOʻITUITUI
14. Ko e hā ʻa e sitepu mahuʻinga kuo pau ke ke fou ai ki muʻa ke ke papitaisó?
14 ʻOku ʻi ai ha toe sitepu mahuʻinga ʻe taha ke fou ai ki muʻa ke papitaisó. Kuo pau ke ke fakatapui koe kia Sihova ko e ʻOtuá.
Kuó ke fai ha fakatapui fakafoʻituitui ki he ʻOtuá ʻi he lotu?
15, 16. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakatapui koe ki he ʻOtuá, pea ko e hā ʻokú ne ueʻi ha tokotaha ke ne fai ení?
15 ʻI he taimi ʻokú ke fakatapui ai koe kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi he lotu fakamātoató, ʻokú ke palōmesi ai ke fai kiate ia ʻa hoʻo līʻoa maʻataʻataá ʻo taʻengata. (Teutalonome 6:15) Kae kehe, ko e hā ʻe loto ai ha taha ke ne fai ʻa e meʻa ko iá? Sai, tau pehē pē kuo kamata ke faisō ha tangata mo ha fefine. Ko e lahi ange ʻa ʻene ʻilo fekauʻaki mo iá mo sio ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻulungāanga leleí, ko e lahi ange ai pē ia hono tohoakiʻi ia ki he fefiné. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻoku fakanatula pē ke ne kole ki he fefiné ke mali mo ia. Ko e moʻoni, ko e malí ʻe ʻuhinga iá ko hono maʻu ʻa e ngaahi fatongia lahi ange. Ka ʻe ueʻi ia ʻe he ʻofá ke ne fou ʻi he sitepu mahuʻinga ko iá.
16 ʻI he taimi ʻokú ke hoko ai ʻo ʻiloʻi mo ʻofa ʻia Sihová, ʻoku ueʻi ai koe ke ke tauhi kiate ia ʻo ʻikai toe taʻotaʻofi pe fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ʻi he lotu kiate iá. Ko ha taha pē ʻoku loto ke muimui ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, kuo pau ke ne “jiaki eia ia.” (Maake 8:34, PM) ʻOku tau siʻaki kitautolu ʻaki hono fakapapauʻi ko e ngaahi holi mo e ngaahi taumuʻa fakafoʻituituí ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ʻetau talangofua kakato ki he ʻOtuá. Ko ia ai, ki muʻa ke ke hoko ʻo papitaisó, ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihova ko e ʻOtuá kuo pau ke hoko ko hoʻo taumuʻa tefito ia ʻi he moʻuí.—1 Pita 4:2.
IKUʻI ʻA E MANAVAHĒ ʻI HE TAʻELAVAMEʻÁ
17. Ko e hā nai ʻoku toumoua ai ʻa e niʻihi mei hono fai ha fakatapui ki he ʻOtuá?
17 ʻOku toumoua ʻa e niʻihi mei hono fai ha fakatapui kia Sihová koeʻuhí ʻoku nau kiʻi ilifia ʻi he fou ʻi he sitepu mafatukituki ko iá. ʻOku nau manavahē nai ʻi he hoko ʻo fai ha fakamatala ki he ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiane ʻosi fakatapuí. ʻI he ilifia ʻi haʻanau taʻelavameʻa nai pea fakasiva ʻamanaki kia Sihová, ʻoku nau fakakaukau ai ko e lelei tahá ke ʻoua ʻe fai ha fakatapui kiate ia.
18. Ko e hā ʻe lava ke ne ueʻi koe ke ke fai ha fakatapui kia Sihová?
18 ʻI hoʻo ako ke ʻofa kia Sihová, ʻe ueʻi ai koe ke ke fai ha fakatapui kiate ia pea ke fai hoʻo lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau ki ai. (Koheleti 5:4) Hili hono fai ha fakatapuí, ko e moʻoni te ke loto ke ‘tāu hoʻo laká pea mo Sihova, ʻo huʻu ki he meʻa kotoa pe te ne hōifua aí.’ (Kolose 1:10) Koeʻuhi ko hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe ʻikai te ke fakakaukau ai ʻoku fuʻu faingataʻa ke fai hono finangaló. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto-tatau mo e ʻapositolo ko Sioné, ʻa ia naʻá ne tohi: “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni. Pea ʻoku ʻikai ke fakamafasia ʻene ngaahi tuʻutuʻuni.”—1 Sione 5:3, 4a.
19. Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke ke manavahē ʻi hano fai ha fakatapui ki he ʻOtuá?
19 ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke haohaoa ke fai ai ha fakatapui ki he ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa ho ngaahi ngataʻangá pea ʻoku ʻikai ʻaupito te ne ʻamanekina meiate koe ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke ke faí. (Sāme 103:14) ʻOkú ne fiemaʻu ke ke lavameʻa pea te ne poupouʻi mo tokoniʻi koe. (Aisea 41:10) ʻE lava ke ke fakapapauʻi kapau ʻokú ke falala kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho lotó, te ne “fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.”—Palovepi 3:5, 6.
FAKAʻILONGAʻI HOʻO FAKATAPUÍ ʻAKI ʻA E HOKO ʻO PAPITAISO
20. Ko e hā ʻe ʻikai ke kei hoko ai ko ha meʻa fakapulipuli ʻa hoʻo fakatapui kia Sihová?
20 Ko e fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo tau toki ʻosi lāulea ki aí ʻe tokoniʻi nai ai koe ke ke fai ha fakatapui fakafoʻituitui kia Sihova ʻi he lotu. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá kuo pau foki ke ne ‘fai ʻa e fakaha ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí.’ (Loma 10:10) ʻOku anga-fēfē hoʻo fai ʻa e meʻa ko iá?
Ko e papitaisó ʻoku ʻuhinga iá ko e mate ki heʻetau founga moʻui ki muʻá pea hoko ʻo moʻui ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá
21, 22. ʻE lava fēfē ke ke “fai ʻa e fakaha” ʻo hoʻo tuí?
21 ʻAi ke ʻiloʻi ʻe he sea ʻo e kulupu ʻo e kau mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻokú ke loto ke ke papitaiso. Te ne fokotuʻutuʻu ki ha kau mātuʻa ke nau fakamanatu mo koe ha fehuʻi ʻa ia ʻe kāpui ai ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohi Tapú. Kapau ʻe loto-tatau ʻa e kau mātuʻa ko ení ʻokú ke taau, te nau tala atu ʻe lava ke ke papitaiso ʻi he faingamālie hoko maí.a ʻOku faʻa fai ha malanga ʻo fakamanatu ai ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaisó ʻi he taimi peheé. ʻOku fakaafeʻi leva ai ʻe he tokotaha malangá ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku teu papitaisó ke nau tali ha ongo fehuʻi faingofua ʻa ia ko e founga ia ʻe taha ke fai ai ha tala ngutu ʻo “fai ʻa e fakaha” ʻo ʻenau tuí.
22 Ko e papitaisó tonu ʻokú ne fakaʻilongaʻi fakahāhā ai koe ko ha tokotaha kuó ne fai ha fakatapui ki he ʻOtuá pea hoko he taimí ni ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e faʻahinga teu papitaisó ʻoku fakauku kakato kinautolu ʻi he vaí ke fakahaaʻi fakahāhā ai kuo nau fai ha fakatapui kia Sihova.
KO E ʻUHINGA ʻO HOʻO PAPITAISÓ
23. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke papitaiso “ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni”?
23 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻe papitaiso kinautolu “ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni.” (Mātiu 28:19) ʻOku ʻuhinga ení ko ha taha teu papitaiso ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí. (Sāme 83:18; Mātiu 28:18) ʻOkú ne toe ʻiloʻi ʻa e tuʻunga mo e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni, pe ivi ngāue ʻo e ʻOtuá.—Kaletia 5:22, 23; 2 Pita 1:21.
24, 25. (a) Ko e hā ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he papitaisó? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku fiemaʻu ke fai hano talí?
24 Kae kehe, ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko ha kaukau pē ia ʻi he vaí. Ko ha fakaʻilonga ia ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko e ʻalu hifo ki lalo ʻi he vaí ʻoku fakaʻilongaʻi ai kuó ke mate ki hoʻo ʻalunga moʻui ki muʻá. Ko hono fokotuʻu hake mei he vaí ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke moʻui he taimí ni ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Manatuʻi foki, kuó ke fai ha fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá tonu, ʻo ʻikai ki ha ngāue, ki ha taumuʻa, ki ha faʻahinga kehe ʻo e tangatá, pe ko ha kautaha. Ko hoʻo fakatapuí mo e papitaisó ko e kamataʻanga ia ʻo ha kaumeʻa vāofi ʻaupito mo e ʻOtuá—ko ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo ia.—Sāme 25:14.
25 Ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻo e fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou gaue ke lavaʻi hoo mou moui a moutolu i he manavahe moe tetetete.” (Filipai 2:12, PM) Ko e papitaisó ko ha kamataʻanga pē ia. Ko e fehuʻí leva, ʻE lava fēfē ke ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá? Ko ʻetau vahe fakaʻosí te ne ʻomai ʻa e talí.
a Ko e papitaisó ko ha tafaʻaki tuʻumaʻu ia ʻo e ngaahi ʻasemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi fakataʻu ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.