LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lv vahe 7 p. 74-85
  • ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?
  • Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU TOPUTAPU ʻA E MOʻUÍ MO E TOTÓ
  • KO E NGĀUEʻAKI FAKAFAITOʻO ʻO E TOTÓ
  • TAPUA MAI MEI HE NGAAHI LAO ʻA SIHOVÁ ʻENE ʻOFA FAKATAMAÍ
  • FAKAʻEHIʻEHI MEI HE FAKAKAUKAU TĀUFEHIʻÁ!
  • TUʻU ʻATĀ MEI HE NGAAHI KAUTAHA HALAIA ʻI HE TOTÓ
  • FAKAMAHUʻINGAʻI ʻA E MOʻUÍ ʻAKI HONO MALANGAʻI ʻA E PŌPOAKI ʻO E PULEʻANGÁ
  • ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Ko ha Vakai Fakaʻotua ki he Moʻuí
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Fakamahuʻingaʻi Totonu ʻa e Meʻaʻofa ko Hoʻo Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Meʻaʻofa ko e Moʻuí
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
lv vahe 7 p. 74-85

Vahe 7

ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

“Ko e matavai ʻo e moʻui ʻoku ʻi he ʻAfiona.”—SĀME 36:9.

1, 2. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa mei he ʻOtuá ʻoku tautefito ʻene mahuʻingá ki he ʻahó ni, pea ko e hā e ʻuhinga ʻoku pehē aí?

KUO foaki mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu ha koloa mahuʻinga ʻaupito—ko e meʻaʻofa ko e moʻui ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga ʻo e tangata ʻatamaiʻia ʻoku nau malava ʻo tapua atu hono ngaahi ʻulungāangá. (Senesi 1:27) Koeʻuhi ko e meʻaʻofa mahuʻinga ko iá, ʻoku tau malava ai ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú. ʻI hono ngāueʻaki iá, ʻoku malava ai ke tau tupu ʻo hoko ko e kakai matuʻotuʻa fakalaumālie ʻoku ʻofa kia Sihova pea “ko [ʻetau] ngaahi mafai fakaefakakaukaú kuo akoʻi ai ke nau fakafaikehekeheʻi fakatouʻosi ʻa e tonú mo e halá.”—Hepelu 5:14, NW.

2 Ko e malava ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻoku tautefito ʻene mahuʻingá ki he ʻahó ni, he kuo hoko ʻa e māmaní ʻo mātuʻaki fihituʻu ʻo ʻikai ha ngaahi lao feʻunga ia ʻe lava ke ne kātoi ʻa e tuʻunga kotoa ʻoku malava ke malanga hake nai ʻi he moʻuí. ʻOku fakahaaʻi mahino mai ʻe he saienisi fakafaitoʻó ʻa e poini ko ení, tautefito ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo faʻu mei he totó pea pehē ki he founga ʻoku ngāueʻaki ki aí. Ko ha tafaʻaki ʻeni ʻoku mahuʻinga pea ke tokanga ki ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke talangofua kia Sihová. Kae kehe, kapau ʻoku tau mahinoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻoku kaunga ki aí, ʻoku totonu ke tau malava ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻe fakatou fiemālie ai hotau konisēnisí pea mo tauhi ai kitautolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. (Palovepi 2:6-11) Fakakaukau angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻOKU TOPUTAPU ʻA E MOʻUÍ MO E TOTÓ

3, 4. Ko fē ʻa e fuofua taimi ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he toputapu ʻa e totó, pea ko e hā ʻa e ongo tefitoʻi moʻoni ʻoku fakatuʻunga aí?

3 Naʻe fuofua fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e fekauʻaki vāofi ʻa e moʻuí mo e totó, pea pehē ki heʻena toputapú, ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei hono fakapoongi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Keini: “Si, ko e leʻo ena! ko e ngaahi tuluta toto ʻo ho tehina ʻoku tangi mai kiate au mei he kelekele.” (Senesi 4:10) ʻI he vakai ʻa Sihová, naʻe fakafofongaʻi ʻe he toto ʻo ʻĒpelí ʻene moʻuí, ʻa ia naʻe motuhi fakamālohí. Ko ia, ʻe lava ke pehē naʻe tangi ʻa e toto ʻo ʻĒpelí ki he ʻOtuá ki ha sāuni.—Hepelu 12:24.

4 ʻI he hili ʻa e Lōmaki ʻi he ʻaho ʻo Noá, naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau kai ʻa e kakano ʻo e fanga manú kae ʻikai ko e totó. Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Ka ko e kakano ʻa ia ʻoku kei ʻi ai ʻene moʻui, ʻa ia ko hono toto, ʻe, ʻikai te mou kai ia. Moʻeni foki, te u ʻeke homou toto, hoʻomou moʻui.” (Senesi 9:4, 5) ʻOku ngāueʻaki ʻa e fekau ko ʻení ki he kotoa ʻo e ngaahi hako ʻo Noá ʻo aʻu mai ki hotau ʻahó ni. ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e folofola ki muʻa ʻa e ʻOtuá kia Keiní—ko e moʻui ʻa e meʻamoʻui fakatupu kotoa pē, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he totó. ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe he tuʻutuʻuni ko iá ko Sihová, ʻa e Matavai ʻo e moʻuí, te ne fiemaʻu ha fakamatala mei he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku nau taʻetokaʻi ʻa e moʻuí mo e totó.—Sāme 36:9.

5, 6. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e fakatou toputapu mo mahuʻinga ʻa e totó? (Sio foki ki he puha ʻi he peesi 78.)

5 Naʻe toe hā mahino ʻa e ongo moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ko ʻení ʻi he Lao ʻa Mōsesé. ʻOku pehē ʻe he Livitiko 17:10, 11: “Pea ka ai ha tangata . . . ʻoku ne kai ha toto, neongo pe ko e ha: te u hangai mamahi ki he toko taha ko ia ʻoku ne kai toto, pea te u tuʻusi ia mei hono kakai. He ko e moʻui ʻa e kakano ʻoku ʻi he toto: pea kuo u tuku ia maʻamoutolu ki he olita, ke faiʻaki ʻa e fakalelei maʻa hoʻomou moʻui: he ko e toto ia ʻoku ne fakalelei, koeʻuhi ko e moʻui ia.”a—Sio ki he puha “Ko e Mālohi Fakaefakalelei ʻo e Totó,” ʻi he peesi 76.

6 Kapau naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻi he ʻōlitá ʻa e toto ʻo ha manu naʻe tāmateʻi, naʻe pau ke lilingi ia ki he kelekelé. Ko ia, ʻi ha founga fakaefakatātā, naʻe toe fakafoki ʻa e moʻuí ki he tokotaha naʻe ʻOʻoná. (Teutalonome 12:16; Isikeli 18:4) Neongo ia, fakatokangaʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ia ke nau feinga fakaʻāuliliki ke fakamavaheʻi ʻa e meʻi toto kotoa pē mei he ngaahi kakanoʻi manú. ʻI hono tāmateʻi pea fakatafe totonu ʻa e monumanu ko iá, naʻe malava ai ʻe ha ʻIsileli ke ne kai ia mo ha konisēnisi ʻataʻatā, koeʻuhi naʻe hā mei he founga ko iá ʻa e fakaʻapaʻapa totonu ki he Tokotaha Foaki-Moʻuí.

7. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻa e fakaʻapaʻapa ki he toputapu ʻo e totó?

7 Ko Tēvita, ‘koe tagata tatau mo e loto [ʻo e ʻOtuá],’ naʻá ne mahinoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá ki he totó. (Ngāue 13:22, PM) ʻI heʻene mate he fieinuá ʻi he taimi ʻe taha, naʻe tutui atu ai ʻa e toko tolu ʻo ʻene kau tangatá ki he ʻapitanga ʻo e filí, ʻo ʻutu mai ha vai mei ha lepa ai, ʻo ʻomai kiate ia. Ko e hā naʻe fai ʻe Tēvitá? “Kau inu koā ʻa e toto ʻo e kakai naʻe ʻalu ʻaki ʻenau moʻui?” ko ʻene fehuʻí ia. ʻI he vakai ʻa Tēvitá, naʻe hangē ʻa e vaí ia ko e toto moʻui ʻo ʻene kau tangatá. Ko ia neongo ʻene fieinuá, naʻá ne “huaʻi pe kia Sihova.”—2 Samiuela 23:15-17.

8, 9. Naʻe liliu ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki he moʻuí mo e totó ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané? Fakamatalaʻi.

8 ʻI he taʻu nai ʻe 2,400 hili ʻa e tuʻutuʻuni naʻe fai kia Noá pea ʻi he meimei taʻu ʻe 1,500 mei hono faʻu ʻa e Lao fuakavá, naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ʻa e kulupu pule ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané ke ne tohi: “Kuo ha lelei ki he Laumálie Maʻoniʻoni mo kimautolu, ke ʻoua naʻa toe ʻai mo ha kavenga kiate kimoutolu, ngata pe i he ngaahi meʻa ko eni, ʻa ia kuo pau; ke mou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina, pea mo e feʻauaki.”—Ngāue 15:28, 29.

9 ʻOku hā mahino, naʻe ʻiloʻi ʻe he muʻaki kulupu pulé ʻoku toputapu ʻa e totó pea ko hono ngāuehalaʻaki iá ko ha faihala fakaeʻulungāanga ia ʻo hangē pē ko hano fai ha tauhi ʻaitoli pe feʻauaki. ʻOku tali ʻe he kau Kalisitiane moʻoní he ʻahó ni ʻa e tuʻunga ko iá. ʻIkai ngata aí, koeʻuhi ʻoku nau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú, ʻoku nau malava ai ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi hono fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e totó.

KO E NGĀUEʻAKI FAKAFAITOʻO ʻO E TOTÓ

10, 11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he huhu ʻo e toto kakató mo e ngaahi konga tefito ʻo e totó? (e) ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻi he fekauʻaki mo e totó ʻoku kehekehe nai ai ʻa e fakakaukau ʻa e kau Kalisitiané?

10 ʻOku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e “fakaʻehiʻehi mei he . . . toto” ʻoku ʻuhinga ia ke ʻoua ʻe tali ha huhu toto pea ʻoua ʻe meʻaʻofaʻaki pe tauhi honau totó ki ha huhu toto. ʻI he fakaʻapaʻapa ki he lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai foki te nau tali ʻa e ngaahi konga tefito ʻe fā ʻo e totó: ʻa e sela kulokulá, sela hinehiná, peletiletí mo e pelesimaá.

11 ʻI he ʻahó ni, fakafou ʻi ha toe ngāue fakalaka atu, ʻoku faʻa vahevahe ai ʻa e ngaahi konga ko ʻení ki he fanga kiʻi kongokonga iiki ʻoku ngāueʻaki ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe. ʻE lava ke tali ʻe ha Kalisitiane ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki peheé? ʻOkú ne vakai ki ai ko ha “toto”? Kuo pau ke taki taha fai pē ʻene fili fakafoʻituitui ʻi he meʻá ni. ʻOku pehē pē mo e fili ʻe fai ki he ngaahi founga fakafaitoʻo hangē ko hono sivi mo fakamaʻa ʻa e totó ʻi ha mīsini, fakamanifi ʻo e totó mo e fakahaofi selá ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa hoto totó, kapau ʻoku ʻikai ke toʻo ʻo tuku tauhi ia ke toe ngāueʻaki.—Sio ki he ʻApenitiki, peesi 215-18.

12. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai mo ngāue ki he ngaahi meʻa fakakonisēnisí?

12 ʻOku ʻikai ke loko mahuʻinga kia Sihova ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fai ai ʻa e fili fakafoʻituituí? ʻIkai, he ʻokú ne mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi meʻa ʻokú ne ueʻi hotau lotó. (Palovepi 17:3; 21:2; 24:12) Ko ia ʻi he hili hono fai ha fekumi mo lotu ʻo fekauʻaki mo ha koloa fakafaitoʻo pe founga fakafaitoʻo, ʻoku totonu ke tau talangofua ki hotau konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohi Tapú. (Loma 14:2, 22, 23) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai totonu ke ʻomai ʻe he niʻihi kehé ia ʻa ʻenau fili fakakonisēnisí ʻo ʻai ko ʻetau filí ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻeke, “Ko e hā te ke faí kapau ʻokú ke ʻi hoku tuʻungá?” ʻI he ngaahi meʻa peheé, ʻoku totonu ki he Kalisitiane tāutaha ke “taki taha fua ʻene kavenga.”b—Kaletia 6:5; Loma 14:12; sio ki he puha “ʻOku Ou Vakai ki he Totó ʻOku Toputapu?” ʻi he peesi 81.

TAPUA MAI MEI HE NGAAHI LAO ʻA SIHOVÁ ʻENE ʻOFA FAKATAMAÍ

13. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻo kau kiate iá? Fakatātaaʻi.

13 Ko e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú ʻoku hā mei ai ko Sihová ʻoku hoko fakatouʻosi ko ha Tokotaha Foaki-Lao mo ha Tamai ʻofa ʻokú ne tokanga lahi mai fekauʻaki mo e lelei ki heʻene fānaú. (Sāme 19:7-11) Neongo ko e fekau ke “fakaʻehiʻehi mei he . . . toto” naʻe ʻikai ʻomai ia ko ha tuʻutuʻuni ki he moʻui leleí, ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he tuʻunga fihi ʻoku felāveʻi mo e huhu totó. (Ngāue 15:20) Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he tokolahi ʻi he malaʻe ʻo e faitoʻó ko e tafa taʻekau ki ai ha totó ko e “tuʻunga koula” ia ʻo e ngāue fakafaitoʻo ʻi onopōní. Ki he kau Kalisitiane moʻoní, ko e ngaahi fakalakalaka peheé ko hono fakapapauʻi mai pē ʻona ʻa e poto taʻealafakatataua mo e ʻofa fakatamai ʻa Sihová.—Aisea 55:9; Sione 14:21, 23.

14, 15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lao naʻe tapua mai ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí? (e) ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni malu ko ʻení?

14 Ko e tokanga ʻa e ʻOtuá ki ha lelei maʻa hono kakaí ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe tapua mai ia ʻi he konga lahi ʻo ʻene ngaahi laó. Ko e fakatātaá, naʻá ne fiemaʻu ʻa e ngaahi fale ʻIsilelí ke ʻi ai ha ʻā takatakai ʻi he ʻató ke taʻofi ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki, koeʻuhi ko e ngaahi ʻató naʻe hoko ko e ngaahi feituʻu faiʻanga meʻa. (Teutalonome 22:8; 1 Samiuela 9:25, 26; Nehemaia 8:16; Ngāue 10:9) Naʻe toe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke tauhi ke malu ha fanga pulu naʻe fakatuʻutāmaki. (Ekisoto 21:28, 29) Ko hano tukunoaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻú ni naʻe hā mei ai ha taʻefakaʻapaʻapa lahi ki he lelei ʻa e niʻihi kehé pea naʻe lava ke iku ai ki he halaia ʻi he totó.

15 ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lao ko ʻení? Fēfē ke ke fakakaukau atu ki hoʻo meʻalelé, ko hoʻo tōʻonga fakaʻulí, fanga manú, ko ho ʻapí, ngāueʻangá pea mo hoʻo fili ki he fakafiefiá? ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi fakatuʻutāmaki hoko fakatuʻupakeé ko e tupuʻanga lahi taha ia ʻo e mate ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga kei taʻu siʻí, ʻo meimei koeʻuhí pē ko ʻenau faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa fakavalevale naʻe ʻikai totonu ke hoko. Kae kehe, ko e fānau ʻoku nau loto ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻuí pea ʻoku ʻikai te nau kumi ki ha fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí. ʻOku ʻikai te nau fakakaukau vale ʻo pehē ʻoku faingataʻa ke hoko ha fakatuʻutāmaki ia ki ha taha kei siʻi. ʻI hono kehé, ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau kei siʻí ʻaki hono kalofi ha faingataʻa ʻoku ʻikai totonu ke hoko.—Koheleti 11:9, 10.

16. Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻoku ngāueʻaki ki he fakatōtamá? (Toe sio ki he fakamatala ʻi laló.)

16 Naʻa mo e moʻui ʻa e kiʻi tama teʻeki fanauʻí ʻoku mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, kapau naʻe fai ʻe ha taha ha meʻa ʻo hoko ha fakatamaki ki ha fefine feitama pea iku ʻo mate ai ia pe ko ʻene pēpeé, naʻe vakai ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha halaiá ko ha tokotaha tāmate tangata, pea naʻe pau ke ne totongi ʻa e “moʻui ʻaki ʻa e moʻui.”c (Ekisoto 21:22, 23) Ko ia ai, sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi kuo pau ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻi heʻene ʻafio mai ki he fanga kiʻi pēpē taʻefaʻalaua teʻeki fanauʻi kuo fakatooki loto-lelei pē ʻi he taʻu taki taha, ko honau tokolahi kuo feilaulauʻi ʻi he ongo ʻōlita ʻo e fakaʻataʻataaʻi-kitá mo e fakatauʻatāina ke fehokotaki fakasinó.

17. ʻE anga-fēfē haʻo fakafiemālieʻi ha taha naʻá ne fai ha fakatōtama ki muʻa ke ne ako fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá?

17 Kae kehe, fēfē leva ha fefine naʻá ne fai ʻe ia ha fakatōtama ki muʻa peá ne toki ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú? Kuo tō mamaʻo atu ia mei he meesi ʻa e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito! Ko hono moʻoní, ko ha tokotaha fakatomala moʻoni ʻoku lava ke ne falala ki he fakamolemole ʻa Sihová makatuʻunga ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsū ne lilingí. (Sāme 103:8-14; Efeso 1:7) Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Kalaisi tonu: “Naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻa e māʻoniʻoni ki he fakatomala, ka ko e angahala.”—Luke 5:32.

FAKAʻEHIʻEHI MEI HE FAKAKAUKAU TĀUFEHIʻÁ!

18. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e lingitoto lahi?

18 Tuku kehe ʻa e ʻikai ke tau fakatupu ha maumau ki he niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau taʻaki fuʻu mei hotau lotó ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e lingitoto lahi—ko e tāufehiʻá. “Ko ia ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua ko e tamate-tangata [pe tokotaha fakapō] ia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sione 3:15) Ko ha tokotaha pehē ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fehiʻa ʻi hono tokouá ka ʻokú ne fakaʻamu ke mate ia. ʻE hā nai ʻene tāufehiʻá ʻi he tuʻunga ʻo e lauʻikovi loi pe ngaahi tukuakiʻi loi ʻa ia kapau ko e moʻoni ʻe fakahoko mai ai ʻa e fakamaau fakaʻotuá. (Livitiko 19:16; Teutalonome 19:18-21; Mātiu 5:22) He mahuʻinga lahi ē ke tau ngāue ke toʻo atu mei hotau lotó ha faʻahinga loto-kovi pē ʻoku nofo nai ai!—Semisi 1:14, 15; 4:1-3.

19. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa ha taha ʻoku tataki ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ki he konga tohi hangē ko e Sāme 11:5 mo e Filipai 4:8, 9?

19 Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻuí ʻo hangē ko Sihová pea ʻoku nau loto ke tauhi kinautolu ʻi heʻene ʻofá ʻoku nau toe fakaʻehiʻehi foki mei he fakamālohí ʻi hono ngaahi foungá kotoa. ʻOku pehē ʻe he Sāme 11:5: “Ko e . . . ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai [ʻa e] moʻui [ʻa Sihová].” Ko e konga tohi ko iá ʻoku ʻikai ko ha fakamatala pē ia fekauʻaki mo e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá; ko ha tefitoʻi moʻoni tataki ia ki he moʻuí. ʻOku ueʻi ai ʻa e kau ʻofa ki he ʻOtuá ke nau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga founga pē ʻo e fakafiefiá ʻoku pouaki nai ai ha saiʻia ʻi he fakamālohí. Pehē foki, ko e pehē ko ia ko Sihova ko e “Otua oe melino” ʻoku ueʻi ai ʻene kau sevānití ke nau fakafonu honau ʻatamaí mo honau lotó ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofá, leleí mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamālōʻia, ʻa ia ʻoku fakatupu ai ʻa e melinó.—Filipai 4:8, 9, PM.

TUʻU ʻATĀ MEI HE NGAAHI KAUTAHA HALAIA ʻI HE TOTÓ

20-22. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku tuʻu ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi he fekauʻaki mo e māmaní, pea ko e hā hono ʻuhingá?

20 ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ko e māmani fakalūkufua ʻa Sētané ʻoku halaia ʻi he toto. Ko hono ngaahi fokotuʻutuʻu fakapolitikalé, ʻa ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e fanga manu fekai anga-fītaʻá, kuo nau tāmateʻi ʻa e laui miliona taʻefaʻalaua, ʻo kau ai ʻa e kau sevāniti tokolahi ʻa Sihova. (Taniela 8:3, 4, 20-22; Fakahā 13:1, 2, 7, 8) ʻI he ngāue fetakinima mo e ngaahi mafai hangē ha manu fekai ko ʻení, kuo faʻu ai ʻe he pisinisí mo e saienisí ʻa e ngaahi nāunau tau fakalilifu taha ʻoku ala fakakaukau atu ki aí, ʻo fakatupu ai ha paʻanga lahi fakaʻulia. He moʻoni ē ʻa e pehē “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili”!—1 Sione 5:19.

21 Koeʻuhi ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku ‘ʻikai ʻo māmani ʻa kinautolu’ ka ʻoku nau mātuʻaki tuʻu-ʻatā ai pē mei hono ngaahi meʻa fakapolitikalé mo ʻene ngaahi taú, ʻoku nau hao ai mei he halaia ʻi he totó ʻi he tuʻunga fakafoʻituituí mo e fakatokolahí.d (Sione 15:19; 17:16) Pea ʻi heʻenau faʻifaʻitaki kia Kalaisí, ʻoku ʻikai te nau tali ʻi ha founga fakamālohi ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kinautolu ʻe he niʻihi kehé. Ka ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa ki honau ngaahi filí, pea aʻu ki heʻenau lotu maʻanautolu.—Mātiu 5:44; Loma 12:17-21.

22 Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku fakaʻehiʻehi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he kau fakataha mo “Babilone koe lahi,” ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní pea ko e halaia lahi taha ia ʻi he totó. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Nae ilo iate ia ae toto oe kau balofita, moe kakai maonioni, mo kinautolu kotoabe nae tamateʻi i he fuga o mamani.” Ko ia ʻoku fai mai ai ʻa e fakatokanga ko ení: “E hoku kakai, haʻu meiate ia.”—Fakahā 17:6; 18:2, 4, 24, PM.

23. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke hiki mei Pāpilone ko e Lahí?

23 Ko hono siʻaki ʻo Pāpilone ko e Lahí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻo ʻikai ko hono toʻo pē hoto hingoá mei he lisi ʻo hono kau mēmipá. ʻOku toe kau ki ai ʻa e fehiʻa ʻi he ngaahi tōʻonga kovi ʻoku tali pe poupouʻi lelei pē ai—ʻa e ngaahi meʻa ko ia hangē ko e ʻulungāanga taʻetāú, kaunoa fakapolitikalé mo e tuli mānumanu ki he tuʻumālié. (Sāme 97:10; Fakahā 18:7, 9, 11-17) He tuʻo lahi ē ko e taki atu ʻa e ngaahi tōʻongá ni ki he lingitotó!

24, 25. ʻOku makatuʻunga ʻi he hā ʻa e lava ke fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa e mēsí ki ha tokotaha fakatomala ʻoku halaia ʻi he totó, pea naʻe anga-fēfē hono tomuʻa fakaʻali mai ʻeni ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú?

24 Ki muʻa ke tau kau ki he lotu moʻoní, ko kitautolu taki taha naʻa tau fai ha poupou ʻi ha faʻahinga founga ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané pea tau kaunga ai ki ha halaia ʻi he totó. Kae kehe, koeʻuhi kuo tau liliu ʻetau ngaahi foungá, fakatupulekina ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí, pea fakatapui ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá, kuo tau maʻu ai ʻa e meesi mo e maluʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 3:19) Naʻe tomuʻa fakaʻali mai ʻa e maluʻi ko iá ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻe he ngaahi kolo hūfangá.—Nomipa 35:11-15; Teutalonome 21:1-9.

25 Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e fokotuʻutuʻu ko iá? Kapau naʻe fakatupunga fāinoa ʻe ha ʻIsileli ʻa e mate ʻa ha taha, te ne hola ki ha taha ʻo e ngaahi kolo hūfangá. ʻI he hili ha fai tuʻutuʻuni ʻa ha kau fakamaau poto taau ki he meʻa ko iá, naʻe pau ki he tokotaha tāmate tangata fāinoá ke ne nofo ʻi he kolo hūfangá kae ʻoua ke mate ʻa e taulaʻeiki lahí. Te ne toki ʻatā leva ke ne nofo ʻi ha feituʻu kehe. He faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ʻo e meesi ʻa e ʻOtuá pea mo e mahuʻinga lahi ʻokú ne ʻai ki he moʻui fakaetangatá! Ko e hoa tatau ʻo e ngaahi kolo hūfanga ʻo e kuonga muʻá ko e tokonaki ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni, makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí, ki hono maluʻi kitautolu mei he mate koeʻuhi ko hano maumauʻi fāinoa ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e toputapu ʻo e moʻuí mo e totó. ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e tokonaki ko iá? ʻE lava fēfē ke ke fakahaaʻi ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ia? Ko e founga ʻe taha ko hono fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau kau fakataha mo koe ʻi he nofo ʻi he kolo hūfanga ne fakaetaipe mei muʻá, tautefito ʻi he vakai atu ki he tuʻunuku vave mai ʻa e “mamahi lahi.”—Mātiu 24:21; 2 Kolinito 6:1, 2.

FAKAMAHUʻINGAʻI ʻA E MOʻUÍ ʻAKI HONO MALANGAʻI ʻA E PŌPOAKI ʻO E PULEʻANGÁ

26-28. ʻI he founga fē ʻoku meimei tatau ai hotau tuʻunga he ʻaho ní mo e tuʻunga ʻo e palōfita ko ʻIsikelí, pea ʻe lava fēfē ke tau tauhi kitautolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá?

26 Ko e tuʻunga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi hotau taimí ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e tuʻunga ʻo e palōfita ko ʻIsikeli ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻe fekauʻi ʻe Sihova ke ngāue ko ha tangata-leʻo fakalaumālie ki he fale ʻo ʻIsilelí. “Te ke maʻu mei hoku ngutu ʻa e lea, pea te ke valoki kinautolu meiate au,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Kapau naʻe siʻaki ʻe ʻIsikeli ʻa e fekau ko ʻení, te ne fai ha tali koeʻuhi ko e toto ʻo e faʻahinga naʻe fakaʻauha ʻi he taimi naʻe fakamāuʻi ai ʻa Selusalemá. (Isikeli 33:7-9) Ka naʻe talangofua ʻa ʻIsikeli pea ʻikai ai te ne moʻua ʻi he halaia ʻi he totó.

27 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e ngataʻanga ʻo e māmani fakalūkufua ʻo Sētané. Ko ia ai, ʻoku fakatou lau ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha ngafa mo ha monū ke fanongonongo atu ʻa e “taimi sauni” ʻa e ʻOtuá ʻi he fehoanaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Aisea 61:1, 2; Mātiu 24:14) ʻOkú ke kau kakato ki he ngāue mahuʻingá ni? Naʻe fai fakamātoato ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fekau kiate ia ke malangá. Ko hono olá, naʻe malava ai ke ne pehē: “Oku ou maa au mei he toto oe kakai kotoabe. He nae ikai teu taofi ae fakaha kiate kimoutolu ae finagalo kotoabe oe Otua.” (Ngāue 20:26, 27, PM) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu ke tau faʻifaʻitaki ki ai!

28 Ko e moʻoni, ke tauhi kitautolu ʻi he māfana ʻo e ʻofa fakatamai ʻa Sihová, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko e vakai pē ki he moʻuí mo e totó ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sihová. ʻOku toe fiemaʻu ke tau maʻa pe māʻoniʻoni maʻu ai pē ʻi heʻene vakai maí, ʻo hangē ko ia te tau vakai ki ai ʻi he vahe hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he fekauʻaki mo e fakamatala ʻa e ʻOtuá, “ko e moʻui ʻa e kakano ʻoku ʻi he toto,” ʻoku pehē ʻe he pepa ko e Scientific American: “Tuku kehe ʻa e tuʻu fakaefakatātā ʻa e totó ki he moʻuí, ʻi hono tuʻunga moʻoní ʻoku pehē ia: ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí ʻa e faʻahinga taki taha ʻo e sela totó.”

b Sio ki he ʻĀ Hake! ʻo ʻOkatopa-Tīsema 2006, peesi 11-20, pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

c ʻOku pehē ʻe he kau faʻu-tikisinale Tohi Tapú ko e fakalea ko ia ʻo e konga tohi faka-Hepeluú “ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai malava ke ʻuhinga ʻa e fakaleá ia ki he fakalavea ʻoku fai ki he fefiné ʻataʻatā pē.” Toe fakatokangaʻi, ʻoku ʻikai ha lau ia ʻa e Tohi Tapú ki he taʻumotuʻa ʻo e kiʻi tama kei ʻi manavá ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻi he fakamaau ʻa Sihová.

d Sio ki he Vahe 5, “Founga ke Hanganaki Mavahe Ai mei he Māmaní.”

[Puha ʻi he peesi 76]

KO E MĀLOHI FAKAEFAKALELEI ʻO E TOTÓ

ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku lau ai ʻa e totó ʻoku tatau mo e moʻuí. Hangē ko ʻení, ʻi he ʻikai ke fakahalaiaʻi ha tokotaha faiangahala ʻosi fakatomala ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá koeʻuhi ko haʻane maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová, naʻe lava ke ne ʻoatu ha feilaulau monumanu ʻi he ʻōlita ʻo e ʻOtuá. (Livitiko 4:27-31) Ko e feilaulau ko ʻení ko e fakalelei ia ki heʻene ngaahi angahalá kae ʻi ha tuʻunga fakataimi pē.

Hangē ko ia ko hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ʻoku fakahoko mai ʻe he “fakalelei” ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e “fakafetongi” pe “ʻufiʻufi,” ʻo hangē pē ko e hanga ʻe ha tāpuni totonu ʻo ʻufiʻufi lelei ha ʻaiʻanga meʻa. Ko hono moʻoní, heʻikai malava ʻe ha monumanu ia ke ne “ʻufiʻufi,” pe fakaleleiʻi haohaoa ʻa e ngaahi angahala ʻa ha tangata. Kae kehe, naʻe tokonaki mai ʻe he ngaahi feilaulau monumanú ha ʻata pē ʻo e feilaulau fakalelei haohaoa ʻe hoko mai.—Hepelu 10:1, 4.

Naʻe tokonaki mai ʻa e fakalelei ko iá “ʻi he ʻoatu ʻo e sino ʻo Kalaisi ke ta tuʻo taha pe.” (Hepelu 10:10) Ko e moʻui fakaetangata haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ʻe hono “taʻataʻa maʻongoʻonga, he ko e toto ʻo ha lami taʻemele mo taʻeʻila,” naʻe fehoanakimālie ia mo e moʻui naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtamá. (1 Pita 1:19) Ko ia ai, ʻi ha founga mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito mo ʻofa, naʻe fakalato ai ʻa e fakamaau totonú pea naʻe ʻai ai ke malava hotau “huhuʻi taʻengata.”—Hepelu 9:11, 12; Sione 3:16; Fakahā 7:14.

[Puha ʻi he peesi 78]

TOKAʻI ʻA E MOʻUI ʻA E FANGA MANÚ

Neongo ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe Sihova ke tau tāmateʻi ʻa e fanga manú ki he kiki mo e vala pe ke maluʻi kitautolu mei ha fakatamaki, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e mafai ko iá ʻi ha founga mafamafatatau mo anga-ʻofa. (Senesi 3:21; 9:3) ʻOku ʻikai te tau loto ke tau hangē ko e tokotaha tulimanu anga-fakamamahi ko Nimiloté, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻá ne tāmateʻi ʻa e fanga manú ke maʻu pē ha fiefia ai. (Senesi 10:9) ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he lelei ʻa e fanga manu kotoa pē, naʻa mo e fanga kiʻi foʻi misi valevalé.—Siona 4:11; Mātiu 10:29.

Naʻe tapua mai ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e mahuʻingaʻia pehē ʻa e ʻOtuá. (Ekisoto 23:4, 5, 12; Teutalonome 22:10; 25:4) ʻI he fehoanaki mo e Lao ko iá, ʻoku pehē ʻe he Palovepi 12:10 (PM): “Oku tokagaʻi e he tagata maonioni ae moui a ene manu: ka koe manavaofa ae agahala koe fakamalohi be ia.” ʻOku vavé ni ke hoko ʻa e faʻahinga anga-fakamamahí mo ʻenau ngaahi foungá ko e ngaahi meʻa pē ʻo e kuohilí.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 81]

ʻOKU OU VAKAI KI HE TOTÓ ʻOKU TOPUTAPU?

Tefitoʻi moʻoni: “Fakaʻehiʻehi mei he . . . toto.”—Ngāue 15:20.

Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe

▪ Te u fakamatalaʻi fēfē ʻa e kehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi konga tefito ʻe fā ʻo e totó pea mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó?e

▪ Ko e hā ʻoku totonu ai ke u fili pe te u tali pe ʻikai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó pe ngaahi founga fakafaitoʻo ʻoku kau ai hono ngāueʻaki hoku totó?—Loma 12:2; Kaletia 6:5.

▪ Te u fakamatalaʻi fēfē ki heʻeku toketaá ʻa e ʻuhinga ʻoku ou tali pe ʻikai tali ai ʻa e ngāueʻaki ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó?—Palovepi 13:16.

[Fakamatala ʻi lalo]

e Sio ki he ʻApenitiki, peesi 215-16, ki ha fakamatala fakaikiiki.

[Fakatātā ʻi he peesi 83]

Te u fakamatalaʻi fēfē ki ha toketā ʻa ʻeku fili fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share