LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lv vahe 12 p. 133-143
  • Leaʻaki ʻa e Meʻa “Oku Lelei o Aoga ke Laga Aki Hake”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Leaʻaki ʻa e Meʻa “Oku Lelei o Aoga ke Laga Aki Hake”
  • Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU TOKANGA KI HEʻETAU LEÁ
  • LEA ʻOKU HOLOKI HIFO
  • NGAAHI LEA ʻOKU “AOGA KE LAGA AKI HAKE”
  • Leaʻaki ʻa e Meʻa “ʻOku Lelei ki he Langa Haké”
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • ʻOkú Ke Hoko ko ha “Faʻifaʻitakiʻanga . . . ʻi he Lea”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ngāueleleiʻaki ʻa e Mālohi Ho ʻEleló
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi Hoʻo Leá?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
lv vahe 12 p. 133-143

Vahe 12

Leaʻaki ʻa e Meʻa “Oku Lelei o Aoga ke Laga Aki Hake”

“Ke oua naa haʻu ha talanoa uli mei ho mou gutu, ka koia oku lelei o aoga ke laga aki hake.”—EFESO 4:29, PM.

1-3. (a) Ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻe taha kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú, pea ʻe lava fēfē ke ngāuehalaʻaki ia? (e) Ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki fēfē ʻa e meʻaʻofa ko e leá?

KAPAU naʻá ke teu ke foaki ha meʻaʻofa ki ha tokotaha naʻá ke ʻofa ai, ʻe fēfē hoʻo ongoʻí kapau naʻá ne ngāuehalaʻaki ʻiloʻilo pau ʻa e meʻaʻofa ko iá? Tau pehē naʻá ke ʻoange kiate ia ha kā, peá ke toki ʻilo ki mui naʻá ne lele taʻetokanga holo ai, ʻo fakatupunga lavea ki he niʻihi kehé. ʻIkai te ke loto-mamahi?

2 Ko e malava ke leaʻaki ʻa e lea mahinó ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova, ko e Tokotaha-Foaki ʻo e ‘foaki lelei, mo e meʻaʻofa haohaoa’ kotoa pē. (Semisi 1:17) Ko e meʻaʻofá ni, ʻa ia ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e fāmili fakaetangatá mei he fakatupu ʻo e monumanú, ʻokú ne ʻai ke tau malava ai ʻo fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻo ʻikai ko ʻetau ngaahi fakakaukaú pē kae toe pehē foki ki heʻetau ngaahi ongoʻí. Kae kehe, ʻi he hangē ko ha meʻalelé, ko e meʻaʻofa ko e leá ʻe lava ke ngāuehalaʻaki ia. Huanoa ha loto-mamahi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau ngāue taʻetokanga ʻaki ai ʻa e leá, ʻo fakatupunga ʻa e uhu mo e mamahi ki he niʻihi kehé!

3 Ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko e leá ʻo hangē ko ia naʻe fakataumuʻa ki ai ʻe he Tokotaha-Foakí. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe Sihova ʻa e faʻahinga lea ʻoku fakahōifua kiate iá. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Ke oua naa haʻu ha talanoa uli mei ho mou gutu, ka koia oku lelei o aoga ke laga aki hake, koeuhi ke tubu ai ae tokoni ki he kau fanogo.” (Efeso 4:29, PM) Tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga ki heʻetau leá, ko e hā ʻa e lea ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí, pea mo e founga ʻe lava ke tau leaʻaki ai ʻa e meʻa ʻa ia “oku lelei o aoga ke laga aki hake.”

ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU TOKANGA KI HEʻETAU LEÁ

4, 5. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he ngaahi palōveepi ʻi he Tohi Tapú ʻa e mālohi ʻo e leá?

4 Ko e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ke tokangaʻi ai ʻetau leá he ko e leá ʻoku ʻi ai hono mālohi. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 15:4: “Ko e ʻelelo lea malū ko e ʻakau ʻo e moʻui tofu pe: Ka ʻoka ʻi ai ha mamio, ʻoku lavea ai ʻa e laumalie.”a Hangē ko hono fakaake ʻe he vaí ha fuʻu ʻakau ʻoku mahahuʻa, ʻoku pehē ʻa e lava ke fakaivifoʻou ʻe he lea malū ʻo ha ʻelelo fakafiemālie ʻa e laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku fanongo ki aí. ʻI he fehangahangai mo ení, ko e ngaahi lea mioʻi ʻa ha ʻelelo mamio ʻoku lava ke ne holoki ʻa e laumālie ʻo e niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ko e ngaahi lea ʻoku tau leaʻakí ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakalavea pe ke fakamoʻui.—Palovepi 18:21.

5 ʻI hono fakamatalaʻi mātuʻaki mahino ʻa e mālohi ʻo e leá, ʻoku pehē ʻe ha palōveepi ʻe taha: “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta.” (Palovepi 12:18) Ko e ngaahi lea taʻefakakaukau ʻoku homo vave atú ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi kafo fakaeongo loloto pea ʻoku maumau ai ʻa e ngaahi vahaʻangatae. Kuo mahuhu nai ho lotó ʻi ha ngaahi hokohokaʻi ʻa ha heletā ʻa ia ko ha lea? ʻI he tafaʻaki leleí, ʻoku pehē ʻe he palōveepi tatau: “Ko e ʻelelo ʻo e poto ko e meʻa faitoʻo.” Ko e ngaahi lea kuo fakakaukauʻi lelei mei ha tokotaha ʻa ia ʻokú ne fakahāhā ʻa e poto fakaʻotuá ʻoku lava ke ne faitoʻo ha loto ʻoku uhu pea toe fakafoʻou ai ʻa e ngaahi vahaʻangataé. ʻOku lava ke ke manatuʻi ha taimi naʻá ke hokosia ai ʻa e mālohi fakafaitoʻo ʻo e ngaahi lea ʻofá? (Palovepi 16:24) ʻI hono ʻiloʻi ko e ngaahi lea ʻoku leaʻakí ʻoku ʻi ai hono mālohi, ʻoku tau loto moʻoni ai ke ngāueʻaki ʻetau leá ke faitoʻo ʻa e niʻihi kehé, ʻo ʻikai ke fakalotomamahiʻi kinautolu.

6. Ko e hā ko ha fāinga lahi moʻoni ia ke mapuleʻi hotau ʻeleló?

6 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻetau feingá, heʻikai lava ke tau mapuleʻi kakato ʻa hotau ʻeleló. Ko ha ʻuhinga leva eni hono ua ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga ki he anga ʻo ʻetau leá: Ko e angahalá mo e taʻehaohaoá ʻoku tau hehema ai ke ngāuehalaʻaki hotau ʻeleló. Ko e leá ko ha fua ia ʻo e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó, pea “ko e filioʻi ʻa e loto ʻo e tangata ʻoku kovi.” (Senesi 8:21; Luke 6:45) Ko ia ai, ko hono ʻai piti hotau ʻeleló ko ha fāinga lahi moʻoni ia. (Semisi 3:2-4) Neongo heʻikai lava ke tau mapuleʻi haohaoa hotau ʻeleló, ʻe lava ke tau hanganaki ngāue ke fakaleleiʻi ʻa e anga ʻo ʻetau ngāueʻaki iá. Hangē ko e feinga ʻa ha tokotaha kakau ke kakau ki he matavai ʻo ha vaitafe kuo pau ke ne hanganaki fakafepaki ki he ʻaú, ʻoku pehē pē ʻa e pau ke tau hanganaki fakafepakiʻi ʻa e hehema angahalaʻia ke ngāuehalaʻaki hotau ʻeleló.

7, 8. Ko e hā hono lahi ʻo haʻatau fai ha fakamatala kia Sihova koeʻuhi ko ʻetau ngaahi leá?

7 Ko ha ʻuhinga hono tolu ke tokangaʻi ai ʻetau leá he te tau fai ha fakamatala kia Sihova koeʻuhi ko ʻetau ngaahi leá. Ko e founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau ʻeleló ʻokú ne uesia ʻo ʻikai ngata pē ʻi hotau vahaʻangatae mo e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ka ʻoku pehē foki ki he anga ʻo ʻetau tuʻu mo Sihová. ʻOku pehē ʻi he Semisi 1:26: “Ka ai ha taha ʻoku lau ko e lotu ia, ʻosi ʻoku ʻikai te ne ʻai piti hono ʻelelo, ka neongo ia ka ʻoku ne kākāʻi pe hono loto, ʻe, ko e lotu ʻa e toko taha ko ia ko e launoa.”b Hangē ko ia naʻa tau vakai ki ai ʻi he vahe ki muʻá, ko ʻetau leá ʻoku ʻikai tauʻatāina ia mei heʻetau lotú. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻai piti hotau ʻeleló—ʻo mahua atu mei ai ʻa e lea fakalotomamahi pea mo kona—ko e kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue faka-Kalisitiané ʻe lava ke hoko ia ʻo taʻeʻaonga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. ʻIkai ko ha fakakaukau mafatukituki ia?—Semisi 3:8-10.

8 ʻOku hā mahino ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ke tokangaʻi ai kitautolu mei hono ngāuehalaʻaki ʻa e meʻaʻofa ko e leá. Ki muʻa ke tau lāulea ki he ngaahi lea lelei ʻoku fakatupu langa haké, tau lāulea angé ki he lea ʻoku ʻikai moʻoni ʻi ai hano potu ʻi he moʻui ʻa ha Kalisitiane moʻoni.

LEA ʻOKU HOLOKI HIFO

9, 10. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga lea kuo hoko ko e konga ia ʻo e lea fakaʻahó ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke talitekeʻi ʻa e lea ʻulí? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)

9 Lea ʻuli. Ko e kapekapé, lea koví mo e ngaahi tuʻunga kehe ʻo e lea ʻulí ko e konga ia ʻo e lea fakaʻaho ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. ʻOku afe ʻa e tokolahi ki he ngaahi lea taʻetaau ke fakamamafaʻi ʻaki ʻenau leá pe fetongiʻaki ha foʻi lea koeʻuhi ko ʻenau honge leá. ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻe he kau faiva fakakatá ʻa e lea koví mo e fakahuʻunga ki he fehokotaki fakasinó ke ʻai ʻa e kakaí ke nau kata. Kae kehe, ko e lea fakalieliá, ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaoli ia. ʻI he taʻu ʻe 2,000 kuohilí, naʻe faleʻi ai ʻe he ʻapositolo fakamānavaʻi ko Paulá ʻa e fakatahaʻanga Kolosé ke tuku ʻenau “lea uli.” (Kolose 3:8, PM) Naʻe tala ʻe Paula ki he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ko e “fie gutuhua” pe fakakataʻaki ʻa e lea ʻulí ʻoku kau ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonu ki he kau Kalisitiane moʻoní ke “oua naa lea tuo taha ki ai.”—Efeso 5:3, 4 (Ef 5:1-3), PM.

10 Ko e lea ʻulí ʻoku fakatupu houhau kia Sihova. ʻOku toe fakatupu ʻita ia ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. Ko e moʻoni, ko e ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku ueʻi ai kitautolu ke talitekeʻi ʻa e lea ʻulí. ʻI hono fakahokohoko “ʻa e ngaahi ngaue ʻa Kakano,” ʻoku lave ai ʻa Paula ki he “angaʻuli,” ʻa ia ʻoku lava ke kau ai ʻa e taʻemaʻa ʻi he leá. (Kaletia 5:19-21) Ko ha meʻa mafatukituki eni. ʻE lava ke tuʻusi ha tokotaha mei he fakatahaʻangá kapau kuo toutou akonakiʻi ia ka ʻokú ne tōʻongaʻaki pē hono ngāueʻaki ʻa e lea ʻoku fakahuʻunga pe pouaki ai ʻa e meʻa ʻoku mātuʻaki taʻetaau, ololalo mo melé.c

11, 12. (a) Ko e hā ʻa e lau, pea ʻe lava fēfē ke hoko ʻo fakatupu maumaú? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kau lotu ʻa Sihová ke nau fakaʻehiʻehi mei he lauʻikovi loí?

11 Lau fakatupu maumau mo e lauʻikovi loi. Ko e laú ko e talanoa noaʻia ia fekauʻaki mo e kakaí pea mo ʻenau moʻuí. ʻOku kovi ʻa e lau kotoa pē? ʻIkai kapau ko ʻetau ʻuhingá ko e fetalanoaʻaki maʻa pē ʻo fevahevaheʻaki nai ha ongoongo ʻoku lelei pe ʻaonga, hangē ko ia pe ko hai nai naʻe toki ʻosi papitaisó pe ko hai ʻoku fiemaʻu ki ai ha lea fakalototoʻa. Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fetokangaʻaki ʻaupito fekauʻaki mo ʻenau ngaahi meʻá pea nau fevahevaheʻaki ʻa e fakamatala feʻungamālie fekauʻaki mo honau kaungātuí. (Efeso 6:21, 22; Kolose 4:8, 9) Kae kehe, ko e laú ʻoku lava ke fakatupu maumau kapau ʻoku mioʻi ai ʻa e ngaahi foʻi moʻoní pe tala ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakafoʻituituí. Ko e meʻa ʻoku toe mafatukituki angé, he ʻe lava ke taki atu ia ki he lauʻikovi loi, ʻa ia ʻoku fakatupu maumau maʻu pē ia. Ko e lauʻikovi loí “ko e leaʻaki ia ʻa e ngaahi tukuakiʻi loi . . . ʻa ia ʻokú ne fakaongoongokoviʻi mo maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo ha taha.” Ko e fakatātaá, ko e kau Fālesí naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e lauʻikovi loi fakalotokoví ʻi ha feinga ke ʻai ke kovi ʻa e ongoongo ʻo Sīsuú. (Mātiu 9:32-34; 12:22-24) Ko e lauʻikovi loí ʻokú ne faʻa fakatupunga ʻa e kē.—Palovepi 26:20.

12 ʻOku ʻikai ke fakamaʻamaʻaʻi ʻe Sihova ʻene vakai ki he faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko e leá ke fakaongoongokoviʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé pe ke fakatupu ha māvahevahé. ʻOkú ne fehiʻa ʻi he faʻahinga ʻoku nau fakatupunga ʻa e ‘kē ʻi he va ʻo e kaingá.’ (Palovepi 6:16-19) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “lauʻikovi loí” ko e di·aʹbo·los, ʻa ia ʻoku toe ngāueʻaki ia ko ha hingoa fakalakanga ʻo Sētane. Ko ia ʻa e “Tevolo,” ko e tokotaha lauʻikovi loi anga-kovi ʻo e ʻOtuá. (Fakahā 12:9, 10) Ko e moʻoni ʻoku tau loto ke fakaʻehiʻehi mei he lea ʻa ia te ne fakatupunga ke tau hoko ai, ʻi hono moʻoní, ko ha tēvolo. ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻi he fakatahaʻangá ki ha lea lauʻikovi loi ʻa ia ʻokú ne langaʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ia ʻo e kakanó hangē ko e “fakafelaulauhi” mo e “fakavahavahaʻa.” (Kaletia 5:19-21) Ko ia ai, ki muʻa ke toe leaʻaki ha ngaahi ongoongo fekauʻaki mo ha taha, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku moʻoni ia? Ko ha anga-ʻofa ia ke toe leaʻaki e meʻa ko ení? ʻOku fiemaʻu pe fakapotopoto ke fakamafola ʻa e fakamatala ko ení?’—1 Tesalonaika 4:11.

13, 14. (a) Ko e hā ʻa e ola ʻoku lava ke fai ʻe he lea koví ki heʻene kau fanongó? (e) Ko e hā ʻa e ngāhiʻi, pea ko e hā a e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻoku tuʻu ai ha taha ʻokú ne faʻa ngāhiʻi ʻa e niʻihi kehé?

13 Lea kovi. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ki muʻá, ko e leá ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakalotomamahi. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ko e taʻehaohaoa fakaetangatá, ʻoku tau lea kotoa ʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau toki fakaʻiseʻisa ai. Kae kehe, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo ha sīpinga lea ʻoku ʻikai ʻaupito hano potu ʻi he ʻapi Kalisitiané pe ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki he kau Kalisitiané: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi [pe lea kovi], tuku ke hiki ia meiate kimoutolu.” (Efeso 4:31) Ko e ngaahi liliu kehé ʻoku liliu ai ʻa e kupuʻi lea “lea koví” ko e “ngaahi lea fulikivanu,” “lea fakalotolavea,” mo e “lea fakakovi.” Ko e lea koví—ʻoku kau ai hono uiʻaki ha hingoa kovi, ko e hokohoko fakaanga fefeka—ʻa ia ʻoku lava ke ne toʻo mei he niʻihi kehé honau ngeiá pea ʻai ai ke nau ongoʻi ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga. Ko e loto vaivai mo e falala ʻa e fānaú ʻoku tautefito ʻene laveangofua ʻi he ngaahi nunuʻa fakatupu lōmekina ʻo e lea koví.—Kolose 3:21.

14 ʻI hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea fefeka taha ʻoku ala maʻú, ʻoku fakahalaiaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngāhiʻi—ʻa hono tuku hifo ʻa e niʻihi kehé ʻaki hono vangi, tuku hifo pe leakoviʻi. Ko ha tokotaha ʻokú ne angaʻaki ʻa e lea peheé ʻokú ne ʻai ia ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, he ko ha tokotaha ʻokú ne ngāhiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku lava ke toʻo ia mei he fakatahaʻangá kapau ʻoku ʻikai te ne tokanga ki he ngaahi toutou feinga ke tokoniʻi ia ke ne liliú. Ka ʻikai liliu ʻene ngaahi foungá, ʻe toe lava ke mole meiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá. (1 Kolinito 5:11-13; 6:9, 10) ʻOku hā mahino leva, heʻikai ʻaupito ke tau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku tau tōʻongaʻaki ʻa hono leaʻaki ʻo ha lea ʻoku ʻikai lelei, taʻemoʻoni pe taʻeʻofa. Ko e lea peheé ʻoku holoki hifo.

NGAAHI LEA ʻOKU “AOGA KE LAGA AKI HAKE”

15. Ko e hā ʻa e faʻahinga lea “oku lelei o aoga ke laga aki hake”?

15 ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e leá ʻo hangē ko ia naʻe fakataumuʻa ki ai ʻe he Tokotaha-Foakí? Manatuʻi ʻoku ekinaki mai kiate kitautolu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau leaʻaki ʻa e meʻa “koia oku lelei o aoga ke laga aki hake.” (Efeso 4:29, PM) ʻOku hōhōʻia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea ko ia ʻoku fakatupu langa hake, fakalototoʻa mo fakaivimālohiʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fiemaʻu ʻa e fakakaukau lelei ke leaʻaki ai ha ngaahi lea pehē. ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ia ha tuʻutuʻuni papau ke muimui ki ai; pea ʻoku ʻikai ʻi ai ha lisi ia ʻo ha faʻahinga lea ʻoku tali ko e ‘lea haohaoa.’ (Taitusi 2:7 [Tai 2:8, PM]) Ke leaʻaki ʻa e lea ʻa ia “oku lelei o aoga ke laga aki hake,” ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa faingofua ʻe tolu ka ʻoku mahuʻinga ʻa ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e lea fakatupu langa haké: ʻOku lelei ia, ʻoku moʻoni pea ʻoku anga-ʻofa. ʻI hono manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá, tau lāulea angé ki ha ngaahi fakatātā mahino ʻo e lea ʻa ia ʻoku fakatupu langa haké.—Sio ki he puha “ʻOku Fakatupu Langa Hake ʻEku Leá?” ʻi he peesi 140.

16, 17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaongoongoleleiʻi ʻa e niʻihi kehé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻi ai ke fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá? ʻi he fāmilí?

16 Fakaongoongolelei loto-moʻoni. Ko Sihova mo Sīsū fakatouʻosi ʻokú na ʻafioʻi ʻa e fiemaʻu ko ia ke leaʻaki ʻa e ngaahi lea fakaongoongoleleí pea mo fakahōifuá. (Mātiu 3:17; 25:19-23; Sione 1:47) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku lelei ke tau fai ha fakaongoongolelei ʻoku moʻoni ki he niʻihi kehé. He ko e hā? “Ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu, hono ʻikai lelei,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 15:23. ʻEke hifo pē kiate koe: ‘ʻOku ou ongoʻi fēfē ʻi heʻeku maʻu ha fakaongoongolelei loto-moʻoní? ʻIkai ʻoku fakamāfanaʻi ai hoku lotó pea fakalototoʻaʻi ai au?’ Ko e moʻoni, ko ha foʻi lea loto-moʻoni ʻo e fakaongoongoleleí ʻokú ne ʻai ke ke ʻiloʻi ʻoku fakatokangaʻi koe ʻe ha taha, ʻoku tokanga atu ha taha kiate koe, pea ko e meʻa naʻá ke faí naʻe tuha ia mo e feinga kuó ke faí. Ko e fakafiemālie ko iá ʻoku langa hake ai hoʻo falalá pea ueʻi ai koe ke ke ngāue tōtōivi ange ʻi he kahaʻú. Koeʻuhi ʻokú ke houngaʻia ʻi hoʻo maʻu ʻa e fakaongoongoleleí, ʻikai ʻoku totonu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ke ke fai hoʻo lelei tahá ke ʻoange ʻa e fakaongoongolelei ki he niʻihi kehé?—Mātiu 7:12.

17 Akoʻi koe ke ke fakasio ki he lelei ʻi he niʻihi kehé, pea fakaongoongoleleiʻi leva kinautolu. ʻI he fakatahaʻangá, te ke fanongo nai ai ʻi ha malanga naʻe fakahoko lelei ʻi ha fakataha, fakatokangaʻi ha tokotaha kei siʻi ʻokú ne kakapa atu ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié, pe sio ki ha tokotaha taʻumotuʻa ʻa ia ʻoku faitōnunga ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi fakatahá neongo ʻa e ngaahi fakangatangata ʻi he taʻumotuʻá. Ko ha foʻi lea loto-moʻoni ʻo e fakaongoongoleleí ʻe aʻu nai ki he loto ʻo e faʻahinga peheé pea fakaivimālohi fakalaumālie ai kinautolu. ʻI he fāmilí, ʻoku fiemaʻu ke fanongo ʻa e ngaahi husepānití mo e uaifí ki he ngaahi lea ʻo e tauʻaki fakaongoongolelei māfana mo e houngaʻia ʻiate kinautolu. (Palovepi 31:10, 28) ʻOku tautefito ki he fānaú ʻenau fakalakalaka ʻi he ongoʻi ʻoku fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi kinautolú. ʻOku hangē ʻa e fakaongoongoleleí ia mo e leleiʻiá ki ha kiʻi tama ko e laʻaá mo e vaí ki ha fuʻu ʻakau. Ngaahi mātuʻa, mou kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakaongoongoleleiʻi ai hoʻomou fānaú ʻi honau ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi feinga ʻoku taau ke fakahīkihikiʻí. Ko e fakaongoongolelei peheé ʻoku lava ke langa hake ai ʻa e loto-toʻa mo e falala ʻi hoʻomou fānaú pea ueʻi ai kinautolu ke nau feinga mālohi ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

18, 19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ʻetau lelei tahá ke fakafiemālieʻi mo fakanonga ʻa e kaungātuí, pea ʻe lava fēfē ke tau fai ia?

18 Fakafiemālie mo e fakanonga. ʻOku tokanga lahi ʻa Sihova fekauʻaki mo e “angamalū” pea mo e “kau mafesi.” (Aisea 57:15) ʻOku ekinaki mai ʻene Folofolá ke tau “fefakafiemalieaki” pea ke tau “fakafiemalie ki he kau loto foi.” (1 Tesalonaika 5:11, 14, PM) ʻOku pau moʻoni ʻa hono ʻafioʻi pea houngaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e kaungātui ʻa ia ʻoku mafasia honau lotó ʻi he mamahí.

19 Ko ia ko e hā ʻe lava ke ke leaʻaki ke langa hake ai ha kaungā Kalisitiane ʻa ia ʻoku loto-siʻi pe loto-mafasia? ʻOua ʻe ongoʻi kuo pau ke ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ko ha ngaahi foʻi lea siʻi pē ʻe lava ia ke tokoni lahi. Fakapapauʻi ki he tokotaha kuo loto-mafasiá ʻa hoʻo tokanga mo e hohaʻa kiate iá. Fokotuʻu ange ke ke fai ha lotu mo e tokotaha loto-siʻí; ʻe lava ke ke kole ai kia Sihova ke Ne tokoniʻi ʻa e tokotaha ko iá ke ne ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi lahi ia ʻe he niʻihi kehé pea mo e ʻOtuá. (Semisi 5:14, 15) Fakapapauʻi kiate ia ʻoku fiemaʻu mo fakamahuʻingaʻi ia ʻi hono tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. (1 Kolinito 12:12-26) Lau ha veesi Tohi Tapu fakalototoʻa ke fakapapauʻi ai kiate ia ʻoku tokanga moʻoni ʻa Sihova kiate ia ʻi hono tuʻunga fakatāutahá. (Sāme 34:18; Mātiu 10:29-31) ʻI he vaheʻi ʻa e taimi feʻunga ke vahevahe atu ai ha “lea lelei” ki he tokotaha loto-mafasiá mo lea mei ho lotó ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe tokoniʻi ai ia ke ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻi ia mo fakahoungaʻi.—Palovepi 12:25.

20, 21. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e akonakí ke ola leleí?

20 Akonaki ola lelei. ʻI he tuʻunga ko e ngaahi meʻamoʻui taʻehaohaoá, ʻoku tau fiemaʻu kotoa ke maʻu ʻa e akonaki ʻi he taimi ki he taimi. ʻOku fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he Tohi Tapú: “Tokanga ki ho faleʻi, pea tali akonaki: Koeʻuhi ke ke poto ʻi ho ngaahi ʻaho ʻamui.” (Palovepi 19:20) Ko e fai akonaki ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki he kau mātuʻá. ʻOku akonakiʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fānaú. (Efeso 6:4) Ko e fanga tuofāfine matuʻotuʻá ʻoku fiemaʻu nai ke nau fai ha akonaki ki he kakai fefine kei siʻi angé. (Taitusi 2:3-5) Ko e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau loto ke fai ha akonaki ʻa ia ʻe lava ke tali ʻe he tokotaha ʻoku fai ki aí ʻo ʻikai te ne ongoʻi lōmekina. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha akonaki peheé? Fakakaukau angé ki ha moʻoniʻi meʻa ʻe tolu ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e akonakí ke toe ola lelei ange: ko e fakakaukau mo e taumuʻa ʻa e tokotaha fai akonakí, ko e makatuʻunga ʻo e akonakí mo e founga ʻa ia ʻoku fai ai iá.

21 Ko e akonaki ola leleí ʻoku kamata ia ʻi he tokotaha akonakí. ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko fē taimi ʻoku faingofua ai ke u tali ʻa e akonakí?’ ʻI hoʻo ʻiloʻi ko e tokotaha ʻokú ne akonakiʻi koé ʻokú ne tokanga fekauʻaki mo koe, ʻoku ʻikai te ne lea tupu mei haʻane ongoʻi feifeitamaki fakafoʻituitui, pea ʻoku ʻikai haʻane taumuʻa taʻetotonu, ʻoku faingofua ange ai ke tali ʻa e akonakí. Ko ia ʻi hoʻo akonakiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻikai ʻoku totonu ke hoko ʻa e meʻa tatau ʻi hoʻo fakakaukaú mo e taumuʻá? Ko e akonaki lavameʻá ʻoku toe makatuʻunga ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (2 Timote 3:16) Pe ʻoku tau fakamatala hangatonu mei he Tohi Tapú pe ʻikai, ʻoku totonu ke tau maʻu ha makatuʻunga Fakatohitapu ki ha akonaki pē ʻoku tau fai. Ko ia ai, ʻoku tokanga ʻa e kau mātuʻá ke ʻoua ʻe fokotuʻu ʻenau fakakaukau pē ʻa kinautolú ki he niʻihi kehé; pea ʻoku ʻikai ke nau pikoʻi pe mioʻi ʻa e Tohi Tapú, ʻo ʻai ke hā ngali ʻoku poupouʻi ʻe he Tohi Tapú ha fakakaukau fakafoʻituitui. ʻOku toe ola lelei ange ʻa e akonakí kapau ʻoku fakahoko ia ʻi he founga totonú. Ko e akonaki ʻa ia ʻoku fakaifo ʻaki ʻa e anga-ʻofá ʻoku faingofua ange ke tali pea tuku ai ki he tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e akonakí ke ne tauhi ʻa hono ngeiá.—Kolose 4:6.

22. Ko e hā hoʻo fakapapau ʻo fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e meʻaʻofa ko e leá?

22 Ko e moʻoni, ko e leá ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia mei he ʻOtuá. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki, ʻo ʻikai ngāuehalaʻaki ʻa e meʻaʻofa ko ení. Tau manatuʻi ko e ngaahi lea ʻoku tau leaʻaki ki he niʻihi kehé ʻoku ʻi ai hono mālohi—ko e mālohi ke langa hake pe holoki hifo. Tau feinga leva ke ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko ení ʻo hangē ko ia naʻe fakataumuʻa ki ai ʻe he Tokotaha-Foakí—“ke laga aki hake.” ʻE hoko leva ai ʻetau leá ko ha tāpuaki ki he faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú pea tokoniʻi ai kitautolu ke tau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “mamio” ʻi he Palovepi 15:4 ʻoku toe lava ke ʻuhinga iá ko e “pikopiko, taʻetotonu.”

b Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “launoa” ʻoku toe liliu ia ko e “kula noa” mo e “taʻeʻaonga.”—1 Kolinito 15:17; 1 Pita 1:18.

c Hangē ko hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ko e “angaʻuli” ko ha foʻi lea mata-lahi ia ʻoku lava ke ne kāpui ha tuʻunga lahi ʻo e angahalá. Neongo ʻoku ʻikai tuha ʻa e anga-ʻuli kotoa pē ke fai hano fakamāuʻi, ʻe lava ke kapusi ha tokotaha mei he fakatahaʻangá kapau ʻokú ne tōʻongaʻaki ʻa e fai taʻefakatomala ha anga-ʻuli mafatukituki.—2 Kolinito 12:21; Efeso 4:19; sio ki he “Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2006.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 140]

ʻOKU FAKATUPU LANGA HAKE ʻEKU LEÁ?

Tefitoʻi moʻoni: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea.”—Kolose 4:6.

Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe

▪ Ko fē ʻa e taimi fakamuimui naʻá ku fai ai ki ha taha ha fakaongoongolelei makehe?—1 Kolinito 11:2; Fakahā 2:1-3.

▪ ʻOku ou fakahāhā ʻeku fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e lea kātaki mo e fakamālō?—Senesi 13:14; Sione 11:41.

▪ ʻI he fetalanoaʻakí, ʻoku ou talanoa lahi pē ʻo fekauʻaki mo au, pe ʻoku ou toe mahuʻingaʻia ʻi he fakakaukau mo e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé?—Filipai 2:3, 4; Semisi 1:19.

▪ ʻOku ou ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e niʻihi kehé ko ha founga ia ke langa hake ai kinautolu pe holoki hifo?—Palovepi 15:1, 2.

▪ ʻOku fēfē ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e lea taʻetāú, pea ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻeku vakai ki he lea taʻetāú ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻi hoku lotó?—Luke 6:45; Semisi 3:10, 11.

[Fakatātā ʻi he peesi 134]

Ko e lea maluú ʻoku fakaivifoʻou

[Fakatātā ʻi he peesi 142]

ʻOku hōhōʻia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea ʻoku langa hake ai ʻa e niʻihi kehé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share