LĒSONI 14
Ko e Hā ʻa e Ako Kuo Tokonaki ki he Kau Tāimuʻá?
ʻIunaite Setete
Akoʻanga Kiliatí, Patterson, Niu ʻIoke
Panamā
Ko e ako fakateokalatí kuo fuoloa ʻene hoko ko e fakaʻilonga tefito ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kuo tokonaki ʻa e ako makehe ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau līʻoa kakato atu honau taimí ki he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá koeʻuhí ke nau lava ʻo ‘fakahoko kakato ʻa ʻenau ngāue fakafaifekaú.’—2 Tīmote 4:5.
Ako Ngāue Tāimuʻa. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo e ngāue taimi-kakato ʻa ha tāimuʻa tuʻumaʻu, te ne kau ʻi ha ako ʻaho ʻe ono ʻa ia ʻe fakahoko nai ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ofi mai. Ko hono taumuʻá ke tokoniʻi ha tāimuʻa ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova, hoko ʻo ola lelei ange ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo e ngāue fakafaifekaú, pea hokohoko atu ʻene ngāue faitōnungá.
Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ko e ako māhina ʻe ua ko ení kuo faʻu ia ke akoʻi ʻa e kau tāimuʻa taukei ʻoku nau loto-lelei ke mavahe mei honau feituʻú ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu ai kinautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku nau pehē, “Ko au eni! Fekauʻi au!” ʻI he faʻifaʻitaki ki he ʻEvangeliō lahi taha kuo ngāue ʻi he māmaní, ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻAisea 6:8; Sione 7:29) Ko e hiki mamaʻo mei ʻapí ʻe kau nai ki ai ha feʻunuʻaki ki ha tuʻunga moʻui faingofua ange. Ko e anga fakafonuá, ʻeá, mo e meʻakaí ʻe kehe ʻaupito nai ia mei he meʻa naʻe anga ki ai ʻa e tokotahá. ʻE aʻu nai ʻo fiemaʻu ke ako ha lea foʻou. ʻOku tokoniʻi ʻe he ako ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻemali mo e ngaahi hoa mali, taʻu 23 ki he 65, ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻa ē te nau fiemaʻu ʻi honau vāhenga-ngāué mo e pōtoʻi ʻe ʻai ai kinautolu ke malava ʻo ngāueʻaki kakato ange ʻe Sihova mo ʻene kautahá.
Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí. ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻoku ʻuhinga ʻa e “Kiliatí” ko e “Fakamoʻoni Lahi.” Talu mei hono fokotuʻu ʻa Kiliati ʻi he 1943, ko e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻe toko 8,000 tupu mei he ako ko ení kuo fekauʻi atu ko ha kau misinale ke fai ha fakamoʻoni “ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” pea ʻoku mātuʻaki lavameʻa ia. (Ngāue 13:47) ʻI he fuofua tūʻuta ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi Peluú, ne ʻikai ha fakatahaʻanga ʻi he fonuá. ʻI he taimí ni ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga laka hake he 1,000. ʻI he taimi ne kamata ngāue ai ʻemau kau misinalé ʻi Siapaní, naʻe siʻi hifo he toko hongofulú ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he fonuá. ʻI he taimi ní ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 200,000 tupu. Ko e ako māhina ʻe nima ʻi Kiliatí ʻoku kau ki ai hano ako fakaʻāuliliki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ngāue ko e kau tāimuʻa makehé pe kau misinale ʻi he ngāue fakamalangá, faʻahinga ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻá, pe ʻi he ngāue fakasēketí ʻoku fakaafeʻi kinautolu ki he ako ko ení ki ha ako lahi ange ke tokoni ki hono fokotuʻu maʻu mo fakaivimālohiʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahí.
Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e Ako Ngāue Tāimuʻá?
Naʻe faʻu ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá kia hai?