LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lfb lēsoni 77 p. 182-p. 183 pal. 2
  • Fefine ʻi he Vaitupú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fefine ʻi he Vaitupú
  • Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hono Akoʻi ha Fefine Samēlia
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • ʻI he Veʻe Vaikelí mo e Fefine
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • ʻOku ʻUhinga ki he Hā ʻa e Hoko ko ha “Samēlia Leleí”?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • ʻOku Malava ke ʻOfa ki he Kaungāʻapí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
lfb lēsoni 77 p. 182-p. 183 pal. 2
Lea ʻa Sīsū ki ha fefine Samēlia ʻi he vaitupu ʻo Sēkopé

LĒSONI 77

Fefine ʻi he Vaitupú

Hili ʻa e Pāsová, naʻe fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻo fou atu ʻi Samēlia ʻi heʻenau foki ki Kālelí. Naʻe tuʻu ʻa Sīsū ofi ki he kolo ko Saika, ʻi ha feituʻu naʻe ui ko e vaitupu ʻo Sēkopé. Lolotonga ʻene mālōlō aí, naʻe ʻalu ʻene kau ākongá ki he koló ke fakatau mai ha meʻakai.

Naʻe haʻu ha fefine ki he vaitupú ke fai ʻene ʻutu vai. Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOmi haku inu.” Naʻá ne pehē: ‘Ko e hā ʻokú ke lea mai ai kiate aú? Ko ha fefine Samēlia au. ʻOku ʻikai ke lea ʻa e kau Siú ki he kau Samēliá.’ Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia: ‘Kapau naʻá ke ʻiloʻi au, te ke kole inu mai pea te u ʻoatu kiate koe ʻa e vai moʻui.’ Naʻe ʻeke ange ʻe he fefiné, ‘Ko e hā hoʻo ʻuhingá?’ ‘ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻo kane.’ Naʻe pehē ʻe Sīsū: ‘Ko hai pē ʻokú ne inu ʻa e vai te u foaki kiate iá heʻikai ʻaupito ke ne toe fieinua.’ Naʻe pehē ʻe he fefiné: “Tangataʻeiki, ʻomi kiate au ʻa e vai ko ení.”

Naʻe tala ange leva ʻe Sīsū: ‘Haʻu mo ho husepānití ki he vaitupú.’ Naʻá ne pehē ange: ‘ʻOku ʻikai ke ʻi ai haku husepāniti.’ Naʻe pehē ange ʻe Sīsū: ‘ʻOkú ke lea moʻoni. Kuó ke mali tuʻo nima, pea ʻokú ke nofo he taimí ni mo ha tangata ʻoku ʻikai te ke mali mo ia.’ Naʻe pehē ange ʻe he fefiné: ‘ʻOku mahino kiate au ko ha palōfita koe. ʻOku tui ʻa hoku kakaí ʻe lava ke mau lotu ki he ʻOtuá ʻi he moʻungá ni, ka ʻoku pehē ʻe he kau Siú ʻe toki lava pē ke mau lotu ʻi Selusalema. ʻOku ou tui kapau ʻe haʻu ʻa e Mīsaiá, te ne akoʻi mai ʻa e founga ke fai ai ʻa e lotú.’ Naʻe tala ange leva ʻe Sīsū ha meʻa naʻe teʻeki ai ke ne tala ki ha taha: ‘Ko au ʻa e Mīsaiá.’

Lea ʻa Sīsū ki he kau Samēliá

Naʻe fakavave ʻa e fefiné ki hono koló ʻo tala ki he kau Samēliá: ‘ʻOku ou tui kuó u ʻilo ʻa e Mīsaiá. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo au. Mou omi ʻo sio!’ Naʻa nau muimui ʻiate ia ki he vaitupú pea nau fanongo ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú.

Naʻe fakaafeʻi ʻe he kau Samēliá ʻa Sīsū ke ne nofo ʻi honau koló. Naʻá ne faiako ai ʻi he ʻaho ʻe ua, pea naʻe tui ʻa e kakai tokolahi kiate ia. Naʻa nau tala ange ki he fefine Samēliá: ‘Hili ʻa e fanongo ki he tangatá ni, ʻoku mau ʻiloʻi ko ia moʻoni ʻa e fakamoʻui ʻo e māmaní.’

“‘Haʻu!’ Pea tuku ki ha taha pē ʻoku fieinuá ke ne haʻu; tuku ki ha taha pē ʻokú ne loto ki aí ke ne toʻo taʻetotongi ʻa e vai ʻo e moʻuí.”​—Fakahā 22:17

Fehuʻi: Ko e hā naʻe ʻohovale ai ʻa e fefine Samēliá ʻi he lea ange ʻa Sīsū kiate iá? Ko e hā naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate iá?

Sione 4:1-42

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share