LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w91 5/1 p. 8-13
  • Tauhi ʻa Sihova ʻAki ʻa e Fiefia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi ʻa Sihova ʻAki ʻa e Fiefia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi Taimi ke Fiefia
  • Fiefia ʻi he Ngāue ʻa Sihová
  • Fiefia Lahi ʻAupito
  • Kātaki mo e Fiefia
  • Fiefia ʻOkú Ne Fai ʻa e Poupou
  • Fiefiá—Ko ha ʻUlungaanga ʻOku Tau Maʻu mei he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Tauhi ʻa Sihova ʻAki ʻa e Fiefia ʻo e Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ko e Fiefia ʻa Sihová ko Hotau Mālohiʻangá Ia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ke Fonu ʻi he Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
w91 5/1 p. 8-13

Tauhi ʻa Sihova ʻAki ʻa e Fiefia

“Tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e fiefia: Hu ki hono ʻao mo e kaikaila.”​—SĀME 100:2.

1, 2. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaeʻa ʻa e lau matakali ʻi Pealini, ʻi Siamane, pea naʻe anga-fēfē ʻa e kaluseti ki he “Puleʻanga Siamane Taʻu ʻe Taha Afe”? (e) Ko e hā ʻa e faikehekehe ki he meʻa naʻe hoko ʻi 1936 naʻe fakatokangaʻi ʻi he Faiʻanga Sīpoti Olympia ʻi Siulai 1990, pea ʻoku faiaka ʻi he hā ʻa e fiefia ʻa e kulupu fakavahaʻapuleʻanga naʻa nau fakatahataha aí?

KO E feituʻu ko e Faiʻanga Sīpoti Olympia ʻi Pealini. ʻI he taʻu ʻe nimangofulu-ma-fā ki muʻa atú, naʻe hoko ʻa e faiʻanga sīpoti ko ʻení ko ha uhouhonga ia ʻo ha fekihiaki ʻi hono fiemeʻaʻi ʻe he tikitato Nasi ko ʻAtolofi Hitilā ha tokotaha lele ʻuliʻuli mei ʻAmelika ʻa ia naʻá ne maʻu ha metali koula ʻe fā. Ko e moʻoni, ko ha tā ē ki he taukaveʻi lau matakali ʻa Hitilā ʻo kau ki he “tuʻunga māʻolunga ange ʻa e hinehiná (Aryan superiority)”!a Ka ʻi Siulai 26, 1990, ko e kau ʻuliʻulí, kau hinehiná, kau melomeló​—ko ha kakai fāʻūtaha mei he ngaahi kulupu fakafonua ʻe 64, ko e fakakātoá ko e toko 44,532​—ʻoku nau fakataha ʻi heni ki he Fakataha Fakavahe “Lea Maʻa” ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ha fiefia ē ʻoku tafe atu ʻi he efiafi Tuʻapulelulu ko iá! ʻI he ʻosi ʻa e malanga papitaisó, ʻoku kalanga ʻa e kau teu papitaiso ʻe toko 1,018 “Ja! (ʻIo!)” pea toe ʻai “Ja! (ʻIo!)” ko hono fakapapauʻi ʻo ʻenau fakatapui ki he ʻOtua ko Sihová, ke fai hono finangaló.

2 ʻOku feʻunga mo e miniti ʻe 19 ki he Kau Fakamoʻoni foʻou ko ʻeni ke nau tuʻu laine atu ʻi he faiʻanga sīpotí ki he faiʻanga papitaiso. Pea lolotonga ʻa e ngaahi miniti kotoa ko iá, ʻoku ongona ai ʻa e pasipasi ʻo hangē ha maná ʻi he tapa kotoa pē. Ko e kau hau ʻi he Vaʻinga ʻOlimipikí naʻe ʻikai pē te nau hokosia ha pasipasi pehē ʻi hono talitali ʻa e laui ngeau ʻo e faʻahingá ni, mei he ngaahi kulupu ʻo e ngaahi fonua lahi, ʻoku nau fakahāhā ʻa e tui ʻokú ne ikunaʻi ʻa e māmaní. (1 Sione 5:​3, 4) ʻOku faiaka mālohi ʻenau fiefiá ʻi he tuipau ʻe ʻomai moʻoni ʻe he pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻia Kalaisi ʻa e ngaahi tāpuaki lāngilangiʻia ʻi he taʻu ʻe tahaafe ki he faʻahinga ʻo e tangatá.​—Hepelū 6:​17, 18; Fakahā 20:6; 21:​4, 5.

3. Ko e hā ʻa e moʻoni ʻoku fakamamafaʻi ʻe he tuipau ʻa e kau maʻu fakatahá, pea ʻoku anga-fēfē?

3 ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha lau matakali pe fetaufehiʻaʻaki fakafonua ʻi heni, he ko e kotoa ʻoku nau leaʻaki ʻa e lea maʻa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ia ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Pitá: “Ta ko ʻene toki mahino mai e kiate au, ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.”​—Ngāue 10:​34, 35; Sēfanaia 3:9.

4. Naʻe hoko ʻa e tokolahi taha ʻo e kau maʻu fakatahá ʻo tui ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fēfē, pea kuo anga-fēfē hono tali ʻo ʻenau ngaahi lotú?

4 Ko e konga lahi ʻo e kau maʻu fakataha ko ʻeni ʻi Pealiní kuo nau hoko ko e kau tui he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e fakafeʻātungiá, ʻo kau ai ʻa e kuonga ʻo e kau Nasí (1933-45) mo e kuonga ʻo e founga pule fakasōsiale naʻe hoko atu ai ʻi Siamane Hahaké, ʻa ia ko hono tapui ai ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo toki fakaʻatā fakalaó ni pē ʻi Māʻasi 14, 1990. Ko ia ai, ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau tali ʻa e “folofola i he mamahi lahi, moe fiefia i he laumalie maonioni.” (1 Tesalonaika 1:6, PM) ʻOku nau lolotonga maʻu ʻa e tauʻatāina lahi ange ke tauhi kia Sihova, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngataʻanga ʻo ʻenau fiefiá.​—Fehoanaki mo ʻAisea 51:11.

Ngaahi Taimi ke Fiefia

5. Naʻe anga-fēfē hono kātoangaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e fakahaofi ʻa Sihova ʻi he Tahi Kulokulá?

5 Ko hono tukuange ʻo hotau fanga tokoua ʻi ʻIulope Hahaké, pea ki muí ni mai ʻi he ngaahi konga ʻo ʻAfilika mo ʻĒsiá, ʻoku fakamanatu ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakatauʻatāina ʻa Sihova ʻi he ngaahi kuonga ki muʻa atú. ʻOku tau manatu ki he ngāue lahi ʻa Sihova ʻi he Tahi Kulokulá, pea mo e fakaʻau ke leʻo lahi ange ʻa e hiva fakamālō ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “Ko hai ʻi he ngaahi ʻotua ʻoku tatau mo koe, ʻe Sihova? Ko hai ʻoku tatau mo koe, ko e langilangiʻia ʻi he maʻoniʻoni, ko e manavaheʻia ʻi he fakamalo, ko e fai meʻa fakaofo.” (ʻEkisoto 15:11) ʻI he ʻahó ni, ʻikai ʻoku tau hokohoko atu ke fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí? Ko e moʻoni ʻoku tau pehē!

6. Ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he hiki mavava ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he 537 K.M.?

6 Naʻe hoko ʻa e fiefia lahi ʻi he 537 K.M. ʻi hono toe fakafoki mai ʻo ʻIsileli ki hono fonuá hili ʻo ʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Naʻe malava ʻe he puleʻanga ʻo Sihová ʻo fakahā, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe ʻAiseá: “Vakai ko hoku fakamoʻuiʻanga ʻa Ela; te u falala pe, ʻo ʻikai te u manavahe: he ko hoku malohinga mo ʻeku taʻanga ʻa Iaa Sihova; pea kuo ne hoko ko hoku fakamoʻuiʻanga.” Ko ha hakailangitau ē! Pea ʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he puleʻangá ʻa e fiefia ko iá? ʻOku hoko atu ʻe ʻAisea: “ʻIo, ko e taimi ko ia te mou pehe, Mou fakafetaʻi kia Sihova, kailavaki hono huafa, fakaʻilo ʻene ngaahi ngaue ki he ngaahi faʻahinga: Mou fakamanatua ko hono huafa ʻoku maʻolunga. Ta haape kia Sihova, he kuo ne fai meʻa lauʻolunga.” Naʻe malava he taimi ko ení ke nau “mavava” ʻi hono ʻai ʻene ngaahi ngāue fakaofó ke “ʻilo ia ʻe mamani katoa,” ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe he kau sevāniti fakatauʻatāinaʻi ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní.​—ʻAisea 12:​1-6.

Fiefia ʻi he Ngāue ʻa Sihová

7. Ko e hā ʻa e ngaahi fakahaofi naʻe fakatupu fiefia ʻi he 1919?

7 ʻI onopooni naʻe kamata ke mavava ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi heʻene fakahoko ha fakahaofi fakaofo maʻanautolu ʻi he 1919. ʻI Māʻasi 26 ʻo e taʻu ko iá, naʻe tukuange ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Kulupu Pulé mei he pilīsone ʻo e ʻIunaite Seteté ʻa ia naʻe tuku pōpulaʻi ai kinautolu ʻi he māhina ʻe hiva ki ha ngaahi tukuakiʻi loi ki he fakatupu-angatuʻú. Ko ha kātoanga lahi ē naʻe fai ko hono talitali kinautolu ki Pēteli ʻi Brooklyn! ʻIkai ko ia pē, ko kinautolu kotoa ʻo e kau paní naʻa nau fiefia ʻi he fakatauʻatāina fakalaumālie mei Pāpilone ko e Lahí, ʻa e tuʻunga ʻo e lotu ʻa ia kuo fakaʻefihia ki ai ʻe Sētane ʻa e māmaní hono kotoa.​—Fakahā 17:​3-6; 18:​2-5.

8. Ko e hā ʻa e makasini naʻe fakaofo hono tuku mai ʻi he Fakataha ʻi Cedar Point ʻi he 1919, pea ko e hā ʻa e ui ke ngāue naʻe faí?

8 Ko e ngaahi fakalakalaka fakahisitōlia ʻo e 1919 naʻe tumutumuʻaki ia ʻa e fakataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe fai ʻi Cedar Point, Ohio, U.S.A., ʻi Sepitema 1-8. ʻI he ʻaho hono nima ʻo e fakataha ko iá, “ʻAho ʻo e Kau Ngāue Fakataha,” naʻe fai ʻe he palesiteni ʻo e Watch Tower Society, ko J. F. Rutherford ha malanga fakaueʻiloto ko e “Fanongonongo ʻa e Puleʻangá” ki he toko 6,000. ʻI he ʻosi ʻene lave ki he Fakahā 15:2 mo e ʻAisea 52:​7, naʻá ne fakahā ki heʻene kau fanongó ʻe pulusi fakauikeua ha makasini foʻou, ko e The Golden Age (kuo ʻiloa ʻi he taimí ni ko e Awake!), fakatautefito pē ki hono tufaki ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻá ne pehē ʻi he fakaʻosí: “Ko kinautolu ʻoku ʻaufuatō kakato ki he ʻEikí; ko kinautolu ʻoku ʻikai ke manavahē, ko honau lotó ʻoku maʻa, ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻaki ʻenau fakakaukau, malohi, soulu mo e moʻui hono kotoa, te nau fiefia ke kau ki he ngāue ko ʻení ʻo fakatatau ki he faingamālié. Kole ki he ʻEikí ki heʻene tatakí mo e fakahinohinó ke ne ʻai koe ke ke hoko ko e ʻamipasitoa moʻoni, mateaki, mo lavameʻa. Ko ia, faiʻaki ʻa e hiva ʻo e fiefia ʻi ho lotó, ʻalu atu ke ngāue kiate ia.”

9, 10. Kuo anga-fēfē hono fakalakalakaimonū ʻe Sihova ʻa hono pulusi ʻo e makasini ko e Taua Leʻo mo e Awake!?

9 Ko e “hiva ʻo e fiefia” ko iá kuo ongona ʻi māmani lahi! ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e tokolahi ʻo ʻetau kau lautohí kuo nau kau ki hono fakalahi ʻa e tufaki ʻo e makasini ko e Awake! ki he tuʻunga ʻi he taimí ni ko e ngaahi tatau ʻe 12,980,000 ʻi he ʻīsiu taki taha ʻi he lea kehekehe ʻe 64. ʻI he hoko ko ha meʻangāue mālohi ki hono tataki ʻa e kau mahuʻingaʻiá ki he moʻoní, ʻoku hoko ʻa e Awake! ko e tokoni ki he Ko e Taua Leʻo. ʻI ha fonua ʻi he Hahaké, ko ha tuofefine taaimuʻa, ʻi heʻene ngāue ki he tufaʻanga makasini paú, naʻá ne ofo heʻene ʻilo ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻave ai ʻa e makasini fakamuimui tahá, naʻe tokoniʻaki ʻe he tokotaha-ʻapí ʻa e tatau ʻo e $7 (U.S.) ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová​—ko e fakahāhā moʻoni ia ʻo e houngaʻia ki he ngāue ʻo e Puleʻangá!

10 Kuo kamata ʻeni ʻi hono taʻu 112 hono pulusí, kuo aʻu ʻa e makasini ko e Taua Leʻo ki he tatau ʻe 15,290,000 ʻi he lea kehekehe ʻe 111, ko e pulusinga ʻe 59 ai ʻoku pulusi taimi taha ʻi māmani lahi ʻo kakano tatau pē. ʻI he tuʻunga ko e tamaioʻeiki angatonú, ʻoku hokohoko atu ʻa e kau paní ke ʻoatu ki he kau lau tohi loto-houngá ʻa ʻenau “meʻakai [fakalaumālie] kuo tuʻutuʻuni ʻi hono taimi totonu.” (Luke 12:42) Lolotonga ʻo e 1990, naʻe līpooti ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa hono maʻu ʻa e ngaahi tukuhau foʻou ʻe 2,968,309 ki he ongo makasiní, ko ha tupu peseti ʻe 22.7 mei he 1989.

Fiefia Lahi ʻAupito

11. (a) Ko e hā ʻa e ui naʻe fai ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi Cedar Point ʻi he 1922? (e) Kuo anga-fēfē ʻa e fakalahi atu ʻo e kalanga ʻo e fiefiá?

11 Naʻe lahi ʻaupito foki ʻa e fiefia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo aʻu ʻeni ki he toko 10,000, ʻi heʻenau fakatahataha ki he fakataha hono ua ʻi Cedar Point, ʻi Sepitema 1922, ʻa ia naʻe papitaiso ai ʻa e toko 361. ʻI heʻene malanga “ʻOku Tuʻunuku Mai ʻa e Puleʻanga ʻo Hēvaní,” naʻe makatuʻunga ʻi he Mātiu 4:​17, naʻe taki atu ai ʻe Tokoua Rutherford ki ha fakaʻosinga fakatupu ueʻi-loto: “ʻOku pau ke ʻilo ʻe he māmaní ko Sihova ko e ʻOtuá pea ko Sīsū Kalaisi ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki. Ko e ʻaho eni ʻo e ngaahi ʻaho. Vakai, ko e Tuʻí ʻoku pule! Ko kimoutolu hono ngaahi fakafofonga fakahāhā. Ko ia ai, fakahāhā, fakahāhā, fakahāhā, ʻa e Tuʻí mo hono puleʻangá.” Ko kinautolu naʻa nau kalanga ʻi he fiefia ʻi he fakataha ko iá kuo nau tokolahi ʻo aʻu mai ki he 1989 ʻoku lahi ange ʻi he toko 6,600,000 naʻe fakatahataha ʻi he ngaahi fakataha ʻe 1,210 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi, ʻa ia naʻe papitaiso ai ʻa e toko 123,688.

12. (a) Ko e hā ʻa e fiefia mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻoku kau ki ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau fakapotupotutatau ʻetau ngāue kia Sihová mo e talangofua ki he “kau maʻu mafai maʻolunga ange”?

12 ʻOku koloaʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau tauʻatāiná. Kae hiliō ʻi he meʻa hono kotoa pē, ʻoku nau fiefia ʻi hono fakahoko ʻi onopooni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Pea ʻe faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.” Ko ha fiefia ē ke fakatauʻatāinaʻi mei he ngaahi misiteli mo e ngaahi manavahē taʻeʻuhinga ʻo e lotu loí! Ko ha fiefia mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke ʻilo ʻa Sihova mo hono ʻAló pea hoko ko e kaungāngāue mo kinaua, mo e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá! (Sione 8:32; 17:3; 1 Kolinitō 3:​9-11) ʻOku toe houngaʻia foki ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he tokaʻi ʻe he “kau maʻu mafai maʻolunga ange” fakamāmaní ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí, ʻenau tauʻatāina ke fanongonongo ʻa e ʻamanaki lāngilangiʻia ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová ʻia Kalaisi. ʻOku nau loto-lelei ke “ʻange kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisa,” pea ʻi he taimi tatau pē pea totongi “ki he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtua.”​—Loma 13:​1-7, NW; Luke 20:25.

13. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ʻenau fiefia ʻi he fakatauʻatāinaʻi mei he fakafeʻātungiá?

13 Kaekehe, kapau ʻe feinga ʻa e kau maʻu mafai māʻolunga fakaetangatá ke taʻofi ʻa e fatongia ko ʻeni ki he ʻOtuá, ʻoku tali ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo hangē ko e kau ʻapositoló: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” ʻI he meʻa ko iá, ʻi he hili hono tukuange ʻe he kau pulé ʻa e kau ʻapositoló, naʻa nau “ʻalu ai . . . ʻoku nau fiefia.” Naʻe anga-fēfē ʻenau fakahā ʻa e fiefia ko iá? “Pea ko e ʻaho kotoa pē, ʻi he temipale pea ʻi ʻapi, naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo malangaʻaki ʻa Sisu, ko e Misaia ia.” (Ngāue 5:​27-32, 41, 42) ʻOku pehē pē mo e fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi onopooni ʻi heʻenau maʻu ha tauʻatāina lahi ange ke fai ʻenau ngāue fakamalangá. ʻI he ngaahi fonua lahi ʻa ia kuo fakaava ai ʻe Sihova ʻa e ngāué, ʻoku nau fakahāhā ʻa e fiefia lahi ʻaupito ʻaki ʻenau fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he huafa ʻo Sihová mo e Puleʻanga ʻe hoko mai ʻia Kalaisi Sīsū.​—Fehoanaki mo Ngāue 20:​20, 21, 24; 23:11; 28:​16, 23.

Kātaki mo e Fiefia

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e lelei ange ʻa e fiefia ko ʻeni ko e fua ʻo e laumālié ʻi he fiefia ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe ha tikisinale?

14 Ko e hā ʻa e fiefia lahi ʻaupito ko ʻeni ʻoku hokosia ʻe he kau Kalisitiane moʻoní? ʻOku loloto ange mo tolonga ange ia ʻi he fiefia nunu-mo-vete ʻo ha ikuna ʻi he Vaʻinga ʻOlimipikí. Ko e fua ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku “talangofua kiate ia.” (Ngāue 5:32) ʻOku fakaʻuhinga ʻe he tikisinale Webster’s ʻa e fiefiá ʻo pehē ʻoku ‘loloto ange ia ʻi he mālie, pea mo huhulu mo anga-fakahāhā ange.’ Ki ha taha Kalisitiane, ko e fiefiá ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga loloto ange. ʻI heʻene faiaka ʻi heʻetau tuí, ko ha ʻulungaanga mālohi mo fakakaukaua ia. “Ko e fiefia ʻi he ʻEiki ko homou malohinga ia.” (Nehemaia 8:10) Ko e fiefia ʻia Sihová, ʻa ia ʻoku fakatupu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku laka mamaʻo ange ia ʻi he kiliʻi fiefia ʻoku maʻu ʻe he kakaí mei he ngaahi fiefia fakakakano mo fakaemāmaní​—Kalētia 5:​19-23.

15. (a) ʻI he meʻa kuo hokosia ʻe he kau Kalisitiane angatonú, kuo anga-fēfē ʻa e kau fakataha ʻa e kātakí mo e fiefiá? (e) Lave ki he ngaahi konga Tohitapu ʻokú ne ʻomai ha fakapapau fakalotomālohi ʻo fekauʻaki mo e tauhimaʻu ʻo e fiefiá.

15 Fakakaukau atu ki hotau fanga tokoua ʻi Ukraine. ʻI he fakaheeʻi ʻe he ‘mafai maʻolunga ange’ ʻa e laui afe ʻo kinautolu ki Saipēliá ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi taʻu 1950 tupú, naʻa nau moʻua ʻi ha ngaahi faingataʻa lahi. Ki mui mai, ʻi he foaki kiate kinautolu ʻa e tauʻatāiná ʻe he kau maʻu mafaí, naʻa nau houngaʻia, ka naʻe ʻikai te nau foki hono kotoa ki honau fonua totonú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe fakamanatu kiate kinautolu ʻa e Sēmisi 1:​2-4 ʻi heʻenau ngaahi ngāue ʻi he Hahaké: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.” Naʻa nau saiʻia ke hanganaki kātaki ʻi he ututaʻu fiefia ko iá, pea ko ha fiefia ē ʻi he ngaahi fakataha ki mui mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Pōlani ke nau talitali ʻa e Kau Fakamoʻoni mei he hahake mamaʻó ʻo hangē ko e ngaahi matāfonua ki he Pasifikí. ʻOku fekauʻaki ʻa e kātakí mo e fiefiá ke fakatupu ai ʻa e fua ko ʻení. Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo kitautolu kuo tau kātaki fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻe lava ke tau pehē: “Ka ko au teu fiefia ʻia Sihova, te u tomeʻe ʻi hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga. Ko Sihova ʻAtonai ʻa hoku malohinga.”​—Hapakuke 3:​18, 19; Mātiu 5:​11, 12.

16. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakamalangá ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Selemaia mo Siopé?

16 Ka neongo ia, ʻe lava fēfē ke tauhimaʻu ʻetau fiefia ʻi he fai fakamoʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakafepaki ongongataʻá? Manatuʻi naʻe tauhimaʻu ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻenau fiefiá ʻi ha ngaahi tuʻunga meimei tatau. Naʻe pehē ʻe Selemaia ʻi hono ʻahiʻahiʻi iá: “Naʻe fetaulaki mo au hoʻo ngaahi folofola, pea u kai ia; pea naʻe hoko hoʻo ngaahi lea ko hoku nekenekaʻanga, mo e fiefiaʻanga ʻo hoku loto: he naʻe uiʻaki au ho huafa, ʻe Sihova, ko e ʻOtua mohu hosite.” (Selemaia 15:16) Ko ha monū ē ke uiʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová pea fai fakamoʻoni ki he huafa ko iá! Ko ʻetau ako fakamākukanga fakafoʻituituí pea kau kakato ki he ngaahi fakataha Kalisitiané ʻoku langa hake ai kitautolu ke hokohoko atu ʻa e fiefia ʻi he moʻoní. ʻE hā ʻetau fiefiá ʻi heʻetau angafai ʻi he ngāue fakamalangá mo ʻetau fofonga fiefiá. Naʻa mo e lolotonga ʻo e ʻahiʻahi fakamamahí, naʻe malava ke pehē ʻe Siope ʻo kau ki hono ngaahi filí: “Naʻa ku malimali kiate kinautolu ʻi heʻenau taʻetui; pea ko e maama ʻo hoku mata naʻe ʻikai te nau lava ke liliu.” (Siope 29:24) Ke hangē ko e angatonu ko Siopé, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau loto-mamahi ʻi hono manukiʻi kitautolu ʻe he kau fakafepakí. Hanganaki malimali pē! ʻOku lava ʻe hotau fōtungá ke fakahāhā ʻetau fiefiá pea ʻe fie fanongo ai ha niʻihi.

17. ʻOku anga-fēfē nai ʻa e ʻomi fua ʻa e kātakí mo e fiefiá?

17 ʻI heʻetau toutou ngāueʻi ʻa e kauhalá, ko ʻetau kātakí mo ʻetau fiefiá ʻe ueʻi nai ai ʻa e kakai loto-totonú mo fakalototoʻaʻi kinautolu ke vakaiʻi ʻa e ʻamanaki lāngilangiʻia ʻoku tau maʻú. Ko ha meʻa fakafiefia ē ke fai ha ngaahi ako Tohitapu tuʻumaʻu mo kinautolu! Pea ʻi heʻenau tukulotoʻi ʻa e ngaahi moʻoni hangē ha mataʻikoloa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ha fiefia lahi ē ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻenau hoko ko e kaungāngāue mo kitautolu ʻi he ngāue ʻa Sihová! Ko ia ʻe malava ke tau pehē, ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau tui foʻou ʻi hono ʻahó: “He kofaʻā ia homau ʻamanakiʻanga, mo e fiefiaʻanga mo e pale te mau polepole ai ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ko Sisu, ʻo ka hamai? ʻikai ko kimoutolu foki? ʻIo, ko kimoutolu ko homau fakalangilangi, mo homau fakafiefia.” (1 Tesalonaika 2:​19, 20) Ko e moʻoni, ko ha fiefia fakatupu fiemālie ʻe maʻu ia ʻi hono tataki ʻa e kau foʻoú ki he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo tokoniʻi kinautolu ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni fakatapui mo papitaiso.

Fiefia ʻOkú Ne Fai ʻa e Poupou

18. Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe ʻi onopooni?

18 ʻI heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻoku lahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe fiemaʻu ai ʻa e kātakí. Ko e mahaki fakaesinó, loto-mafasiá, mo e faingataʻaʻia fakapaʻangá ko ha niʻihi pē ʻeni. ʻE anga-fēfē ke lava ʻe ha Kalisitiane ke tauhimaʻu ʻene fiefiá koeʻuhi ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi peheé? ʻE lava ke fai ʻeni ʻaki ha sio ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki ha fakafiemālie mo ha tataki. Ko e lau pe fanongo ki he lau ʻo e ngaahi sāmé ʻe lava ke maʻu ai ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. Pea fakatokangaʻi ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻa Tēvitá: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) Ko e moʻoni, ko Sihova ʻa e “Tokotaha-fanongo ʻo e ngaahi lotu.”​—Sāme 65:2, NW.

19. Ko e hā ʻa e falala ʻoku malava ke tau maʻu, ʻo hangē ko Tēvita mo Paulá?

19 ʻOku mateuteu maʻu pē ʻa e kautaha ʻa Sihová, ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi tohi kuo pulusí mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke tokoniʻi kitautolu, ko e faʻahinga ʻo e tangata ngāvaivaí, ke fetakai mo ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku akonaki māfana mai ʻa Tēvita: “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻIo, falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia.” Naʻe toe malava foki ke ne pehē: “Naʻa ku talavou, pea kuo u motuʻa ni: ka kuo teʻeki te u mamata ki ha maʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku nofo ke kole meʻakai.” ʻI he feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané, te tau fakatokangaʻi “ko e fakamoʻui ʻo e faitotonu ʻoku meia Sihova, ko honau hufanga ia ʻi he taimi faingataʻa.” (Sāme 37:​5, 25, 39) Tuku ke tau muimui maʻu pē ʻi he akonaki ʻa Paulá: “Ko ia ai ʻoku ʻikai te mau foʻi, . . . ʻoku ʻikai te mau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ha ni, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha: he ko e ngaahi meʻa ʻoku ha ʻoku fakataimi pe, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha ʻoku fakaitaniti.”​—2 Kolinitō 4:​16-18.

20. Ko e hā ʻoku tau sioʻaki ki ai ʻa e mata ʻo e tuí, pea ʻoku anga-fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he meʻa ko ʻení?

20 ʻOku lava ke tau sio atu ki muʻa ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa Sihová ʻaki hotau mata ʻo e tuí. Ko ha ngaahi fiefia taʻealafakatataua ē mo e ngaahi tāpuaki ʻe ʻi ai! (Sāme 37:34; 72:​1, 7; 145:16) ʻI he teuteu ki he taimi lāngilangiʻia ko iá, tau tokanga ki he ngaahi lea ʻo e Sāme 100:2: “Tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e fiefia: hu ki hono ʻao mo e kaikaila.”

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kau ki he “Tuʻunga māʻolunga ange ʻa e hinehiná,” naʻe lave ʻa e The New York Times ʻo Fēpueli 17, 1940 ki ha tuʻi fakaleʻo Katolika ʻo e ʻUnivesiti Georgetown ʻo ne pehē “naʻá ne fanongo ki he pehē ʻe ʻAtolofi Hitilā kuo pau ke toe fokotuʻu ʻa e ʻEmipaea Loma Toputapú, ʻa ia ko ha ʻemipaea Siamane ia.” Ka ko e faihisitōlia ko William L. Shirer ʻokú ne fakamatala ki hono ikuʻangá: “Naʻe pole ai ʻa Hitilā ʻo pehē ko e Puleʻanga Siamane Hono Tolú, ʻa ia naʻe kamata ʻi Sānuali 30, 1933, ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe tahaafe, pea naʻe faʻa ui ia ʻe he kau Nasí ko e ‘Puleʻanga Siamane Taʻu ʻe Taha Afe.’ Naʻe tuʻu pē he taʻu ʻe taha ua mo e māhina ʻe fā.”

Toe Fakamanatu:

◻ Ko e hā ʻa e ikuna fiefia ʻo e lau matakalí ʻoku hā ʻi he ʻahó ni?

◻ Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ke nau hiva mo mavava ʻi he fiefia?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e tupulekina ʻa e fiefia moʻoní ʻi onopooni?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e kātakí mo e fiefiá?

◻ ʻE fakatuʻunga ʻi he hā ʻetau tauhimaʻu ʻetau fiefiá?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share