ʻOku Fakamatala ʻe he Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
“Ko e Konga Folofola Kotoa Pē Naʻá Ne Lau Naʻe Aʻu ki Hoku Lotó”
“HE KO E folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi,” ko e lau ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Hepelū 4:12) Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he moʻui ʻa ha fefine mei Vietinemi ko ha tupuʻi lotu Puta. Ko ʻene fakamatala ʻeni ʻo kau ki he meʻa naʻe hoko kiate iá.
“ʻOku kei ʻi Vietinemi ʻa ʻeku ongo mātuʻá, pea ʻoku lau pē ʻokú na lotu Puta, ko ia naʻá ku tupu hake ko e tokotaha lotu Puta ʻo aʻu ki hoku taʻu 22 ʻa ia naʻá ku mali ai. Naʻe feinga ʻa e fāmili ʻo hoku husepānití ke fakamālohiʻi au ke u papitaiso ʻi he Siasi Katoliká. Naʻa nau pehē ko ʻeku faʻe-ʻi-he-lao kuo maté ʻoku kei taʻofi mei heʻene ʻalu ki hēvaní koeʻuhi ko e tokotaha lotu Puta au! ʻI he kamataʻangá naʻá ku fakafisi ke fai ʻa e meʻá ni, ka ki mui mai naʻá ku papitaiso koeʻuhi ke fakafiemālieʻi kinautolu. Kaekehe, ʻi he uho ʻo hoku lotó naʻá ku ongoʻi ngali vale koeʻuhi naʻá ku fehiʻa ki he tuʻunga mālualoi ʻi he Siasi Katoliká. Naʻe ʻikai ke kehe ia mei he lotu Putá. Naʻe kau tatau pē ia ki he fai ʻo e tau pea mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé, pea ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe he ongo siasí fakatouʻosi ʻa e lotu ki heʻete fanga kui kuo maté.
“Kapau naʻá ku nofo pē ʻi Vietinemi, ʻe fuʻu siʻisiʻi ʻaupito haku faingamālie ke u ako ʻa e moʻoní. Naʻá ku tupu hake ʻi he taimi ne lōmekina ai ʻa Vietinemi Tonga ʻi he maveuveu fakapolitikalé, pea naʻá ku nofo ʻi ha kolo mamaʻo ʻaupito mei Saigon. Ko ia ko ha tāpuaki ʻa e malava ke hola ki ʻAositelēliá.
“Ko e taha au ʻo e kakai hola vaka ne monūʻia angé. Fakataha mo ʻeku kiʻi pēpē māhina ʻe ua naʻá ku fua, naʻe pau ke u lele ʻi he fakapoʻulí mei he kau polisí ke heka ʻi ha kiʻi vaka toutai siʻisiʻi. ʻI he hili ʻa e ʻaho ʻe fitu ʻo e folau ʻi he tahí, ne mau aʻu ki Malēsia, ʻa ia naʻá ma nofo ai ʻi ha ngaahi māhina siʻi ʻi ha ʻapitanga ʻo e kau kumi hūfangá ki muʻa ia peá ma toki aʻu mai ki ʻAositelēliá.
“ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe ua mo e konga ʻi ʻAositelēlia, naʻe fetuʻutaki mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kiate au ʻi heʻenau ngāue fakamalanga fale-ki-he-fale. ʻI he ʻuluaki ʻaʻahí, naʻá ku tali ke ako tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú koeʻuhi he naʻá ku sio ki he meʻá ni ko e faingamālie ia ke u ako lea faka-Pilitānia ai. Ka ko e ʻulungaanga ʻo e tokotaha Fakamoʻoní pea mo e moʻoni ko ia naʻá ne akoʻi maí naʻe maongo ʻaupito ia kiate au. Ko e konga Tohitapu kotoa pē naʻá ne lau naʻe aʻu ki hoku lotó, pea ne u malava ke u sio ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻunga mālualoi ʻi he kautaha ʻa Sihová. ʻI he hili hono ako ʻo e Tohitapú ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga, naʻá ku fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihova peá u papitaiso.
“ʻOku pau ke u pehē ko e anga ʻo ʻeku fakakaukau kotoa pē ki he moʻuí naʻe liliu ia ʻe he moʻoní. Ko hoku husepānití ʻoku ʻikai ke tui, ka kuo tokoni mai ʻa Sihova mo ne tauhi au, fakataha mo hoku kiʻi fāmilí. Kuó ne hoko ko hoku Tokotaha Fakahinohino Lahi pea kuó ne akoʻi au ke u hoko ko ha faʻē mo ha uaifi lelei ange. ʻOku hokohoko atu ʻeku fakamālōʻia ʻa Sihová he kuó ne tokoniʻi au mei he fakapoʻuli fakalaumālié ki he maama ʻo e moʻoni ʻo e Tohitapú.”
Ko e moʻoni, naʻe haʻu mei he Folofola fakamānava ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi ki he leleí ʻi he meʻa ko ení. Ko hono ako ʻo e Tohitapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo akó ʻe iku ki ha moʻui ʻoku ʻi ai ʻa e taumuʻa pea tataki atu ki he moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Hangē pē ko ia naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke ne pehē, “he oku ikai koe mea vaiga ia kiate kimoutolu; ka ko hoo mou moui ia.”—Teutalōnome 32:47, PM.