Lotu ki he ʻOtua Fē?
ʻI HE ʻikai te tau tatau mo e fanga monumanú, ko kitautolu ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tau maʻu ʻa e malava ke lotu. Ko e konga ʻeni ʻo hotau faʻunga ʻoku fanauʻi mo kitautolú. ʻOku tau toe maʻu foki mo e anga ʻo e fakakaukau fakaeʻulungaanga, mo ha konisēnisi ke ne tataki kitautolu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tonú pea mo ia ʻoku halá. ʻI he ngaahi founga kehekehe ko kitautolu kotoa ʻoku tau muimui ki he konisēnisi ko iá, pea ʻi he fai peheé, ko e tokolahi ʻoku nau hanga ki ha ʻotua pe ki he ngaahi ʻotua ke maʻu ai ʻa e tataki.
ʻI he lolotonga ʻa e senituli ʻe taha pe ua kuo maliu atú, ko e kakai ako lelei fakaemāmani ʻe niʻihi kuo nau fakakikihiʻi ʻa e ʻi ai ha ʻOtua māfimafiʻia pe ha Tokotaha-fakatupu. ʻI he 1844, naʻe fakahāhā ʻe Karl Marx ko e lotú ko ha “ʻopiamu ki he kakai.” Ki mui mai, naʻe ʻomai ʻe Charles Darwin ʻa e lau fakafuofua fekauʻaki mo e tuputupu māmālié. Pea toki hoko mai ʻa e liukava Bolshevik. ʻI ʻIulope Hahake kuo hoko ʻa e fakaʻotuamaté ko e lao fakaekautaki fakapuleʻanga ia, pea naʻe taukaveʻi ko e lotú ʻe ʻosi atu ia mo e toʻutangata ʻo e 1917. Ka naʻe ʻikai ke malava ʻe he kau fakaʻotuamate ko iá ke nau liliu ʻa e founga kuo ngaohi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he toe ake hake ʻa e lotú ʻi ʻIulope Hahake ʻi he taimí ni.
Kaekehe, ʻo hangē pē ko e lau ʻa e Tohitapú, ʻoku tokolahi “ʻi langi pe ʻi mamani, ha ngaahi meʻa ʻoku lau ko e ngaahi ʻotua,—ʻa é ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻotua tokolahi, mo ha ngaahi ʻeiki tokolahi.” (1 Kolinitō 8:5) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi kuongá, kuo lotu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha ngaahi ʻotua fuʻu tokolahi. Kuo ʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e fakafanau, ʻo e ʻofa, ʻo e tau, pea mo e uaine mo e longoaʻa fakafiefia. ʻI he lotu Hinitū ʻataʻatā pē, ʻoku aʻu ʻa e ngaahi ʻotuá ki he laui miliona.
Kuo tupu ʻo lahi ʻa e ngaahi ʻotua tautau toko tolú ʻi Pāpilone, ʻAsīlia, pea mo ʻIsipite, pea pehē pē ʻi he ngaahi fonua lotu Putá. Ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané foki ʻoku ʻi ai ʻene Tolu-tahaʻi-ʻotua “toputapu.” ʻOku talitekeʻi ʻe he lotu Mosilemí ʻa e Tolu-tahaʻi-ʻotuá, ʻoku “ʻikai ke toe ʻi ai hanau ʻOtua ka ko ʻAla pē.” ʻIkai ko ia pē, naʻa mo kinautolu ʻoku nau fakaangaʻi ʻa e fakakaukau ʻo kau ki ha ʻOtua māfimafiʻia taʻe hā maí ʻoku ʻi ai pē honau ngaahi ʻotua ʻo kinautolu tonu. ʻOku hangē ko ʻení, ʻi he Filipai 3:19, ʻoku fakahā ai ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku fakaʻefihiaʻi kinautolu ʻi ha tōʻonga moʻui fakamatelié: “ʻOku ʻotua ki honau kete.”
Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau lotu ki he ʻotua pe ngaahi ʻotua ʻo e fonua pe sōsaieti ʻa ia naʻe fanauʻi hake ai kinautolú. ʻOku langaʻi hake ai heni ʻa e ngaahi fehuʻi. Ko e founga lotu kotoa pē ʻoku nau fakatau ki he feituʻu tatau pē—ʻo hangē ko e ngaahi hala ki he tumutumu ʻo ha moʻunga? Pe ʻoku fakatau ʻa e ngaahi hala fakamisiteli lahi ʻo e lotú ki he fakatuʻutāmaki—ʻo hangē ha ngaahi hala ki ha lilifa? ʻOku lahi ai ʻa e ngaahi founga totonu ki he lotú pe ʻoku ʻi ai ha hala ʻe taha pē? ʻOku tokolahi ʻa e ngaahi ʻotua ʻoku taau ke fakamālōʻiá pe ʻoku taha pē ʻa e ʻOtua Māfimafiʻia ʻa ia ʻoku taau mo ia ʻa ʻetau anga-līʻoa maʻataʻatā mo e lotu?
Ko e Tupu Hake ʻo e Ngaahi ʻOtua Loí
Ko e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá ʻoku taau ke tau sivisiviʻi fakaʻāuliliki. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e tohi mafai motuʻa taha kuo hiki ʻo kau ki he lotú, ko e Tohitapú, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ʻe ha ʻotua loi, ʻi heʻene ngāue ʻo fakafou ʻi ha ngata, ʻo ne fakataueleʻi ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki ha ʻalunga fakatuʻutāmaki. ʻOku tau lolotonga hokosia ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ʻene ngaahi filioʻí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. (Sēnesi 3:1-13, 16-19; Sāme 51:5) Ko Sīsū, ko e “ʻAlo ʻo e ʻOtua,” naʻá ne lave ki he ʻotua angatuʻu ko iá ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko ʻeni.” (Sione 1:34; 12:31; 16:11; 2 Kolinitō 4:4) ʻI he tohi Fakahā vahe 12, veesi 9, ʻoku fakamatalaʻi ai ko e “ngata ʻo onoʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa.” Ko ha ʻemipaea ʻi māmani lahi ʻo e lotu loí ʻoku puleʻi ia ʻe Sētane.
Ko Sētané ko e pule kākā ia. (1 Tīmote 2:14) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e holi ʻoku fanauʻi mo e faʻahinga ʻo e tangata ke lotú ʻaki ʻene poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻotua kehekehe—ngaahi laumālie ʻo e ʻulumotuʻa, ngaahi ʻaitoli, ngaahi ʻīmisi, mo e ngaahi tamapua ʻo Matona. ʻOkú ne fakaʻaiʻai foki ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua fakaetangata, ʻo hangē ko e kau pule maʻu mafai lahi, mo e ngaahi ʻeikitau ikuna, mo e kau ʻiloa ʻi he heleʻuhilá mo e sipotí. (Ngāue 12:21-23) Ko e meʻa lelei ke tau hanganaki tokanga, ʻo fakapapau ke kumi mo lotu pē ki he ʻOtua moʻoní, ʻa ia ko e moʻoni “talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.”—Ngāue 17:27.
Ko ia, ko hai leva ʻa e ʻOtua taʻe hano tatau ʻoku totonu ke tau lotu ki aí? ʻI he taʻu nai ʻe 3,000 kuo hilí, naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he tokotaha-tohi-sāme ʻo e Tohitapú ko e “Fugani Maoluga . . . , Mafimafi . . . , ko hoku Otua; teu falala kiate ia,” pea naʻá ne uiʻaki ia hono huafa ongoongoa ko—“Jihova.” (Sāme 91:1, 2, PM) Ki muʻa atu ai, naʻe pehē ʻe Mōsese ʻo kau kiate ia: “Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova ia.” (Teutalōnome 6:4) Pea naʻe lave ʻa e palōfita ko ʻAiseá ki he pehē ʻe he ʻOtuá tonu: “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia: pea ʻe ʻikai te u ʻange hoku langilangi ki ha taha, pe ko hoku ongoongo ki he ngaahi aitoli.”—ʻAisea 42:8.
ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻOtua ko Sihová ke ne fakaʻatā ʻa hono huafá mei he tukuakiʻi loi kotoa pē kuo ʻai ki ai ʻe he ʻotua loi ko Sētané. Naʻá ne fakahāhā ʻi he taʻu 1513 K.M. ʻa e anga ʻo haʻane fai ʻa e meʻá ni, ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa ʻene palōfita ko Mōsesé ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí mei he fakafeʻātungia ʻa e kau ʻIsipité. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakafekauʻaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono huafa ko Sihová mo e ngaahi lea: “Ko Au te u hoko ke fai ʻa e meʻa kuó u teu hoko ke faí.” (ʻEkisoto 3:14, 15, NW) Naʻá ne fakatonuhiaʻi ia ki he Felo ʻo ʻIsipité, ka naʻá ne ʻuluaki lea ki he pule anga-fulikivanu ko iá ʻo ne pehē: “Ka koeʻuhi naʻa ku fokotuʻu koe ki he meʻa ko eni, ke u fakaha ʻiate koe hoku ivi, pea koeʻuhi ke ongoongoa hoku hingoa ʻi mamani katoa.”—ʻEkisoto 9:16.
ʻOku meimei tatau pē mo e tuʻunga ʻi he ʻaho ní. Hangē pē ko e Felo ʻo e kuonga muʻá, ko Sētane ko e ʻotua ʻo e māmani ko ʻení ʻokú ne angatuʻu ki he ʻOtua ko Sihová pea ʻokú ne anga-kākā ʻo faitau fakalaumālie ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻa ia ʻoku nau ʻofa ki he māʻoniʻoní mo e moʻoní. (ʻEfesō 6:11, 12, 18) Kuo toe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ke fakalāngilangiʻi ʻa hono huafá neongo ʻa e fakafepaki ʻa Sētané. Kaekehe, ki muʻa ke ne fakahā hono mālohí ʻaki ʻene fakaʻauha ʻa Sētane mo ʻene ngaahi ngāué hono kotoa, ʻoku fekau atu ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotú ke nau fakahāhā ʻa Hono huafá ʻi he māmaní kotoa. Ko e ngāue fai fakamoʻoni ko ʻeni ki hono huafá ko e konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní.
ʻOku feʻungamālié, he ko e ʻOtuá tonu pē kuó ne pehē ko e kau lotu ko ʻení te nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni, Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, “ko e kakai kuo u ngaohi maʻaku, te nau aʻau hoku fakamalo.” (ʻAisea 43:10-12, 21) ʻOku anga-fēfē ʻa ʻenau fakamatala ʻa e fakamālōʻia ʻo Sihová? ʻOku nau malanga mo faiako fakahāhā pea mei he fale ki he fale, ʻo fakahā ʻa e ongoongo lelei ko ia ko e Puleʻanga ʻo Sihová, ʻa ia ko hono pulé ko hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, te ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangata ʻi he māmani ko ení. Ko ia ai, ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻo “ʻikai tuku,” ʻo hangē pē ko e kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻuluaki senitulí. (Ngāue 5:42; 20:20, 21) Kuo nau maʻu ha tāpuaki fakaeʻotua ʻi he meʻa ko ʻení? ʻE tali ʻe he ngaahi peesi ka hoko maí.