LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 11/1 p. 15-19
  • Tuʻu Maʻu ʻi he Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tuʻu Maʻu ʻi he Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tauʻatāina mei he Haʻisia
  • Ko e Fakatātā Fakatoʻoaloto
  • Fakaʻehiʻehi mei he ʻIoke Fakapōpula
  • Ko Hono Fai ha Meʻa ke Fakahā ʻOkú Te Kau mo e Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá
  • Tuʻu Maʻu!
  • ʻOua ʻe Tukunoaʻi ʻa e Taumuʻa ʻo e Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ko ha “Fai Fakatātā” ʻOku Mahuʻinga kia Kitautolu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • ʻOku ʻOmai ʻe he Tauʻatāina ʻOku Foaki Mai ʻe he ʻOtuá ʻa e Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Tauhi kia Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo e Tauʻatāiná
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 11/1 p. 15-19

Tuʻu Maʻu ʻi he Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá!

“Ko e tauʻataina koā naʻe fakatauʻataina kitaua ki ai ʻe Kalaisi? peʻi mou tuʻu maʻu ai, pea ʻoua te mou to e moʻua ʻi he ʻioke fakapopula.”​—KALETIA 5:1.

1, 2. Naʻe anga-fēfē ʻa e mole ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá?

ʻOKU tauʻatāina ʻa e kakai ʻa Sihová. Ka ʻoku ʻikai te nau feinga ke tauʻatāina mei he ʻOtuá, he ʻe ʻuhinga ʻeni te nau haʻisia ai kia Sētane. ʻOku nau koloaʻaki ʻenau vahaʻangatae vāofi mo Sihová pea fiefia ʻi he tauʻatāina ʻokú ne foaki kiate kinautolú.

2 Naʻe mole mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ko ʻĀtama mo ʻIvi, ʻa e tauʻatāina kuo foaki ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻena fai angahala pea hoko ko e ongo pōpula ki he angahalá mo e maté pea mo e Tēvoló. (Sēnesi 3:​1-19; Loma 5:12) Naʻe ʻai ʻe Sētane ke fou ʻa e māmaní kātoa ʻi he hala ʻo e angahalá ki he ʻauha! Ka ko e faʻahinga ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi he tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻoku nau fou ʻi he hala ki he moʻui taʻengata.​—Mātiu 7:​13, 14; 1 Sione 5:19.

Tauʻatāina mei he Haʻisia

3. Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻi ʻĪtení?

3 Naʻe taumuʻa ʻa Sihova ʻe fakatauʻatāinaʻi mei he haʻisia kia Sētane mo e angahalá mo e maté ʻa e faʻahinga te nau fakalāngilangiʻi hono huafá. Naʻe fakahā ʻa e ʻamanaki ko ení ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki he ngata ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻi ʻĪtení: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Sēnesi 3:​14, 15) Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Hako mei he kautaha fakahēvani ʻa Sihová, naʻá ne hokosia ʻa e laiki ʻo hono muivaʻé ʻi heʻene pekia ʻi he ʻakau fakamamahí, ka ʻi he meʻá ni naʻe toki tokonaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e feilaulau huhuʻi ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku tuí mei he angahalá mo e maté. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Faifai atu pea ʻe laiki ʻe Sīsū ʻa e ʻulu ʻo Sētané, ko e Ngata ʻo onoʻahó.​—Fakahā 12:9.

4. Ko e hā ʻa e faʻahinga tauʻatāina naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahamé, pea ko e hā naʻe talaʻofa ki ai ʻe Sihová?

4 ʻI he taʻu ʻe 2,000 nai hili ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻi ʻĪtení, ko e “takanga ʻo e ʻOtua,” ko ʻĒpalahame, naʻá ne talangofua kia Sihova peá ne mavahe mei he kolo ko ʻUa ki ha toe feituʻu kehe. (Sēmisi 2:23; Hepelū 11:8) ʻI he founga ko ení naʻá ne maʻu ai ʻa e tauʻatāina kuo foaki ʻe he ʻOtuá pea naʻe ʻikai ai te ne kei moʻui ko e pōpula ki he māmani ʻo Sētané ko e lotu loi, ngaahi meʻa fakapolitikale fulikivanu, pea mo e ngaahi meʻa fakakomēsiale mānumanú. Naʻe tānaki atu ʻe he ʻOtuá ki he kikite naʻe fai ʻi ʻĪtení ʻa e ngaahi talaʻofa kehe ʻo pehē ʻe tāpuakiʻi ʻa e ngaahi fāmili mo e puleʻanga kotoa pē ʻo fou ʻia ʻĒpalahame mo hono Hakó. (Sēnesi 12:3; 22:​17, 18) Naʻe ʻikai ke fakahalaiaʻi ʻa ʻĒpalahame he naʻá ne “tui kia Sihova: pea ne lau ia maʻane maʻoniʻoni.” (Sēnesi 15:6) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku toe ʻomai ʻe ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá mei he fakahalaia pea mo e nofo pōpula ki he māmani ʻoku ʻi he mafai ʻo Sētané.

Ko e Fakatātā Fakatoʻoaloto

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe fekauʻaki mo hono fāʻeleʻi ʻo ʻAisaké?

5 Naʻe foaki ʻe he uaifi paʻa ʻo ʻĒpalahamé, ko Sela, ʻa ʻene kaunanga ko Hekaʻā kia ʻĒpalahame kae malava ke maʻu ʻe ʻĒpalahame ha hako. Naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa hono foha ko ʻIsimeʻeli ʻia Hekaʻā, ka naʻe ʻikai ke fili ia ʻe he ʻOtuá ke ne hoko ko e Hako kuo talaʻofá. Ka, ʻi hono taʻu 100 ʻa ʻĒpalahame pea taʻu 90 ʻa Selá, naʻe fakaivia ʻe Sihova ʻa kinaua ke na maʻu ʻa e foha naʻe ui ko ʻAisake. ʻI hono manukiʻi ʻe ʻIsimeʻeli ʻa ʻAisaké, naʻe fekauʻi ʻa Hekaʻā mo ʻene tamasiʻí ke na ʻalu, pea naʻe hoko ʻa e foha ʻo ʻĒpalahame naʻe maʻu ʻia Selá ko e hako taʻealakikihiʻi ʻo ʻĒpalahame. Naʻe toe fakahāhā ʻe ʻAisake ʻa e tuí ʻo tatau tofu pē mo ʻĒpalahame peá ne maʻu ai ʻa e tauʻatāina kuo foaki ʻe he ʻOtuá .​—Sēnesi 16:​1-16; 21:​1-21; 25:​5-11.

6, 7. Naʻe fakalotoʻi ʻe he kau faiako loi ʻa e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ʻi Kalētiá ke nau tui ki he hā, ka ko e hā naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá?

6 Naʻe fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ki he kau ʻofa ki he tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻeni ʻi he tohi naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he fakatahaʻanga ʻi Kalētiá ʻo fakafuofua ki he taʻu 50 ki he 52 T.S. Naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe he kulupu pulé ʻoku ʻikai kei fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ʻa e kamú. Ka naʻe fakalotoʻi ʻe he kau faiako loi ha niʻihi ʻo e kau Kalētiá ke nau tui ʻoku kei hoko ʻa e kamú ko e konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané.

7 Naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalētiá: ʻOku fakahaaʻi ʻoku māʻoniʻoni ha taha ʻaki ʻa e tui kia Kalaisi, kae ʻikai ʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻo e Lao ʻia Mōsesé. (Kal 1:1–3:14) Naʻe ʻikai ke fakataʻeʻaongaʻi ʻe he Laó ʻa e talaʻofa naʻe fekauʻaki mo e kovinanite kia ʻĒpalahamé ka naʻá ne fakaeʻa ai ʻa e ngaahi angahala pea hoko ia ko e faiako ʻoku taki kia Kalaisi. (Kal 3:​15-25) Naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe Sīsū ʻaki ʻene pekiá ʻa e faʻahinga naʻe ʻi he malumalu ʻo e Laó, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ko e toe foki ki he fokotuʻutuʻu ʻo tauhi ʻa e ngaahi ʻaho, mo e ngaahi māhina, ngaahi faʻahitaʻu mo e ngaahi taʻú ʻe ʻuhingá ko ʻenau toe foki ki he tuʻunga fakapōpula. (Kal 4:1-20) Naʻe tohi leva ʻe Paula:

8, 9. (a) Fakamatala nounou ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula ʻia Kalētia 4:​21-26. (e) ʻI he meʻa fakaefakatātā ko ení ko hai pe ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe ʻĒpalahame pea mo Selá, pea ko hai ko e Hako naʻe talaʻofá?

8 “Tala mai, ʻa kimoutolu kuo mou loto ke moʻulaloa ki he lao, ʻoku ʻikai te mou tokangaʻi koā ʻa e Lao? He kuo tohi ai, Tokua naʻe maʻu ʻe Epalahame ha ongo foha ʻe toko ua; ko e taha [ʻIsimeʻeli] ko e tama ʻa e kaunanga [Hekaʻā], ko e taha [ʻAisake] ko e tama ʻa e fefine tauʻataina [Sela]. Ka ko e tama ʻa e kaunanga naʻe tupu fakaekakano, ka ko e tama ʻa e fefine tauʻataina naʻe fou fakapalomesi mai. Ko e faʻahinga meʻa pehe ʻoku fai fakatātā: he ko e ongo fefine ko ia, ko e ongo fuakava; ko e taha [ko e fuakava ʻo e Lao] ʻoku mei he moʻunga ko Sainai [ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava ko ia mo e kau ʻIsilelí], pea ʻoku fanau kakai ke popula: ko Hekaa ia. [Ko e fuakava ʻe taha ko e fuakava naʻe fai kia ʻĒpalahame ʻo fekauʻaki mo hono Hakó.] Ka ko e Hekaa ko ia ko e moʻunga ko Sainai ʻi Alepea: pea ʻoku hoa ia mo e Selusalema ʻo onopōni, he ʻoku nofo popula ia mo ʻene fanau [ngaahi hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope]. Ka ko e Selusalema mei ʻolunga ʻoku tauʻataina ia: pea ko ia ia ʻa e faʻe ʻatautolu.”​—Kalētia 4:​21-26.

9 ʻI he meʻa fakaefakatātā ko ení, naʻe fakatātaaʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa Sihova. Ko e “fefine tauʻataina,” ko Sela, naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e “fefine” ʻa e ʻOtuá, pe kautaha toputapu fakaʻuniveesí. Naʻá ne fakahoko mai ʻa e Kalaisí, ko e Hako ia ʻo e fefine fakaefakatātā ko ení pea mo e ʻĒpalahame Lahi Ange. (Kalētia 3:16) Naʻe ʻakoʻi ʻe Sīsū ʻa e moʻoní peá ne fakaeʻa ʻa e lotu loí ke ne fakahā ki he kakaí ʻa e founga ke nau tauʻatāina ai mei he lotu taʻemaʻá, mo e angahalá pea mo Sētane, ka naʻe nofo maʻu ʻa Selusalema mo ʻene fānaú ʻi he haʻisia fakalotú koeʻuhi naʻa nau talitekeʻi ia. (Mātiu 23:​37, 38) Naʻe hoko ʻa e kau muimui Siu ʻa Sīsuú ʻo tauʻatāina mei he Laó, ʻa ia naʻá ne fakaeʻa ʻa ʻenau haʻisia ki he taʻehaohaoá, angahalá mo e maté. Ko hono moʻoní, ʻoku tauʻatāina ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku nau tali ʻa Sīsū ko e Tokotaha ia naʻe fakahoko ʻe he “fefine” ʻa e ʻOtuá ke ne hoko ko e Tuʻi Faka-Mīsaia mo e Tokotaha-Fakatauʻatāina ʻokú ne “fanongonongo ʻa e tukuange ki he popula”!​—ʻAisea 61:​1, 2; Luke 4:​18, 19.

Fakaʻehiʻehi mei he ʻIoke Fakapōpula

10, 11. Ko e hā ʻa e ʻioke fakapōpula naʻe fakatauʻatāinaʻi mei ai ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí, pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehoanaki mo ia ʻi he ʻaho ní?

10 ʻOku pehē ʻe Paula ki he faʻahinga ʻoku nau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahame fakataha mo Sīsū, ko e ʻAisake Lahi Angé: “Ko e Selusalema mei ʻolunga ʻoku tauʻataina ia: pea ko ia ia ʻa e faʻe ʻatautolu. . . . Ko kimoutolu, kainga, ko e fānau ʻa palomesi, ʻo hange ko Aisake. Kae hange tofu pe ko ia ʻi muʻa, ʻa e fakatangaʻi ʻe ia naʻe tupu fakaekakano [ʻIsimeʻeli] ʻa ia naʻe tupu fakalaumalie [ʻAisake], ʻoku pehe pe foki. . . . ʻOku ʻikai ko e fanau ʻa kaunanga ʻa kitaua, ka ko e fanau ʻa tauʻataina. Ko e tauʻataina koā [mei he Laó] naʻe fakatauʻataina kitaua ki ai ʻe Kalaisi? peʻi mou tuʻu maʻu ai, pea ʻoua te mou to e moʻua ʻi he ʻioke fakapopula.”​—Kalētia 4:26–5:1.

11 Naʻe mei fakapōpulaʻi ha taha pē ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he ʻioke fakapōpulá ʻo kapau naʻa nau fakamoʻulaloa ki he Laó. ʻOku lolotonga hoko ʻa e lotu loí ko e ʻioke fakapōpula, pea ʻoku fehoanaki ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mo Selusalema ʻo e kuonga muʻá mo ʻene fānaú. Ka ko e faʻahinga paní ko e fānau ia ʻa Selusalema ʻi ʻolungá, ko e kautaha fakahēvani tauʻatāina ʻa e ʻOtuá. Ko kinautolu pea pehē foki mo e kaungātui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ki he moʻui ʻi he māmaní ʻoku ʻikai te nau hoko ko e konga ʻo e māmani ko ení pea ʻoku ʻikai te nau haʻisia kia Sētane. (Sione 14:30; 15:19; 17:​14, 16) ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga kuo fakatauʻatāinaʻi ʻe he moʻoní mo e feilaulau ʻa Sīsuú, tau tuʻu maʻu ʻi he tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.

Ko Hono Fai ha Meʻa ke Fakahā ʻOkú Te Kau mo e Tauʻatāina Kuo Foaki Mai ʻe he ʻOtuá

12. Ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku fai ʻe he kau tuí, pea ko e hā ʻa e meʻa te tau fai ha lave ki ai?

12 ʻOku lolotonga maʻu ʻe he laui miliona ʻa e tauʻatāina moʻoní ʻi heʻenau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku lolotonga fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu mo e laui miliona kehe, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku “tonu honau lotó ki he moʻui taʻengatá.” ʻI heʻenau hoko ko e kau tui, te nau fakahā ʻoku nau kau mo e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻenau papitaiso. (Ngāue 13:​48, NW; 18:8) Ka ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke hoko ki muʻa he papitaiso faka-Kalisitiané?

13. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e ʻiló ki he papitaisó?

13 Ki muʻa ke papitaiso ha taha, kuo pau ke ne maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he Tohitapú pea ngāue ʻo fakatatau ki ai. (ʻEfesō 4:13) Ko ia ai, naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumalie maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.”​—Mātiu 28:​19, 20.

14. Ko e hā ʻa e faʻahinga ʻilo ʻoku fiemaʻu kae lava ke papitaiso ha taha ʻi he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoní?

14 Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí ʻoku ʻuhingá ke ʻiloʻi pea tali ʻa e tuʻunga mo e mafai ʻo Sihová ʻi heʻene hoko ko e ʻOtua, Tokotaha-Fakatupu pea mo e Hau Fakalevelevá. (Sēnesi 17:1; 2 Tuʻi 19:15; Fakahā 4:11) Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻoku fiemaʻu ki ai ke ʻiloʻi mo tali ʻa e tuʻunga mo e mafai ʻo Kalaisí ʻi heʻene hoko ko e meʻamoʻui fakalaumālie kuo hakeakiʻí, ko e Tuʻi Faka-Mīsaia, pea ko e tokotaha kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtua ʻo fou mai ʻiate ia ʻa e “totongi huhuʻi fehoanaki-mālie.” (1 Tīmote 2:​5, 6, NW; Tāniela 7:​13, 14; Filipai 2:​9-11) Ko ha tokotaha ʻoku papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne ʻiloʻi mo tali ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻi hono fai ʻa e fakatupú pea ʻi hono fakamānavaʻi ʻa e kau tohi Tohitapú, pea pehē mo e ngaahi founga kehe foki. (Sēnesi 1:2; 2 Pita 1:21) Ko hono moʻoní, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ke ako ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, Kalaisi, pea mo e laumālie māʻoniʻoní.

15. Ko e hā kuo pau ai ki ha taha ke ne ngāueʻi ʻa e tuí ki muʻa pea papitaiso iá?

15 Ki muʻa ke papitaiso ha taha, kuo pau ke ne ngāueʻi ʻa e tui ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo kānokano. “Ka ʻo ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua [ʻa Sihova].” (Hepelū 11:6) Ko ha tokotaha ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá, Kalaisi pea mo e finangalo fakaʻotuá, te ne loto ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo ne moʻui ʻo fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea kau mohu ʻuhinga ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Te ne lea ʻo kau ki he lāngilangi ʻo e tuʻunga-tuʻi ʻo Sihová.​—Sāme 145:​10-13; Mātiu 24:14.

16. Ko e hā ʻa e fakatomalá, pea ko e hā hono fekauʻaki mo e papitaiso faka-Kalisitiané?

16 Ko e fakatomalá ko e toe meʻa kuo pau ke fai kae papitaiso ha taha. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatomalá ke “liliu ʻete fakakaukau ʻo kau ki he ngaahi meʻa pe ʻulungaanga naʻá te fai (pe ʻokú te fakakaukau ke fai), koeʻuhi ko e ongoʻi fakaʻiseʻisa pe taʻefiemālie,” pe ke “ongoʻi fakaʻiseʻisa, loto-mafesifesi, pe loto-tautea koeʻuhi ko e meʻa naʻá te fai pe naʻe ʻikai te te fai.” Naʻe fiemaʻu ki he kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahala kia Sīsū Kalaisí. (Ngāue 3:​11-26) Naʻe fakatomala ʻa e kau tui ʻe niʻihi ʻi Kolinitō mei he feʻauakí, tauhi ʻaitolí, tonó, faka-Sōtomá, kaihaʻá, mānumanú, konā, leakoví, mo e faʻao fakamālohí. Ko hono olá, naʻe “fufulu” kinautolu ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsū, naʻe “fakatabuʻi” kinautolu ko e faʻahinga kuo vaheʻi ke fai ʻa e ngāue ʻa Sihová, pea naʻe “fakatonuhia [fakahā ʻoku nau māʻoniʻoni, NW]” ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinitō 6:​9-11, PM) Ko ia ko e fakatomalá ko e meʻa ia ke fai kae maʻu ʻa e konisēnisi lelei mo e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá mei he halaia koeʻuhi ko e angahalá.​—1 Pita 3:21.

17. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e liliú, pea ko e hā ʻokú ne fiemaʻu mei ha taha ʻoku teuteu ke papitaiso?

17 Kuo pau ke toe hoko foki ʻa e liliu ki muʻa pea toki papitaiso ha taha ko e tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku hoko ʻa e liliu ʻa ha tokotaha fakatomala ʻi he hili ʻene talitekeʻi ʻa e ʻalunga hala naʻá ne fou aí pea ʻokú ne fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko e ngaahi veape faka-Hepelū mo faka-Kalisi ki he liliú ʻoku ʻuhinga ko e “tafoki, pe foki.” ʻI hono ngāueʻaki ʻi he ʻuhinga lelei fakalaumālié, ʻoku lave ʻeni ki he hanga ki he ʻOtuá mei ha ʻalunga hala. (1 Tuʻi 8:​33, 34) ʻOku fiemaʻu ki he liliú ʻa e “ngaahi ngāue ʻoku hoa mo e fakatomala,” ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá, ʻo liʻaki ʻa e lotu loí, pea fakahanga fakaʻutumauku hotau lotó kia Sihova ke tauhi kiate ia pē. (Ngāue 26:20; Teutalōnome 30:​2, 8, 10; 1 Sāmiuela 7:3) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e “loto foʻou mo ha laumalie foʻou,” ke liliu ʻa e fakakaukaú, mo e angá pea mo e taumuʻa ʻi he moʻuí. (ʻIsikeli 18:31) ʻOku fetongi ʻe he ʻangaʻitangata foʻou ʻoku hokó ʻa e ngaahi ʻulungaanga taʻefakaʻotuá ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga anga-fakaʻotua. (Kolose 3:​5-14) ʻIo, ko e fakatomala moʻoní ʻokú ne ʻai moʻoni ha taha ke “tafoki.”​—Ngāue 3:19.

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fai ʻa e fakatapui ki he ʻOtuá ʻo fou ʻi he lotu, pea ko e hā ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni?

18 Kuo pau ke fai ʻa e fakatapui ki he ʻOtuá ʻo fou he lotu ki muʻa ke papitaisó. (Fehoanaki mo Luke 3:​21, 22.) ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatapuí ke vaheʻi ke fakahoko ha taumuʻa toputapu. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga fau ʻa e meʻá ni ʻa ia ʻoku totonu ke tau fakahā ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻetau fili ke foaki ange kiate ia ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā pea tauhi ia ʻo taʻengata. (Teutalōnome 5:​8, 9; 1 Kalonikali 29:​10-13) Ko hono moʻoní, ʻoku tau fakatapui ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá tonu ka ʻoku ʻikai ko e fakatapui ke fakahoko ha ngāue. Naʻe ʻai ʻa e meʻá ni ʻo hā mahino ʻi he putu ʻo e ʻuluaki palesiteni ʻo e Watch Tower Society, ko Charles Taze Russell. ʻI he putú ni ʻi he 1916, naʻe pehē ai ʻe he sekelitali mo tauhi paʻanga ʻa e Sōsaietí, ko W. E. Van Amburgh: “Ko e ngāue maʻongoʻonga ko eni ʻi māmani lahí ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻa ha tokotaha pē. ʻOku fuʻu lahi fau ia ke hoko ʻo pehē. Ka ko e ngāue ia ʻoku ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ke liliu ʻa e ngāué ni. Kuo ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau sevāniti tokolahi ʻi he kuo hilí pea ʻoku ʻikai ha veiveiua te Ne toe ngāueʻaki ʻa e tokolahi ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻikai te tau fai ʻetau fakatapuí ki ha tangata, pe ki he ngāue ʻa ha tangata, ka ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻi Heʻene fakahāhā ia kiate kitautolu ʻo fakafou mai Heʻene Folofolá mo e tataki fakaʻotua. ʻOku kei tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa.” Ka, ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku totonu ke fai ʻo fekauʻaki mo e fakatapui ki he ʻOtuá?

19. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahā fakahāhā ʻe he kakaí kuo nau fakatapui kia Sihova? (e) Ko e fakaʻilonga ʻo e hā ʻa e papitaiso ʻi he vaí?

19 ʻOku fai ʻa e fakamoʻoni fakahāhā ʻo e fakatapui kia Sihová ʻi hono papitaiso ha taha. Ko e papitaisó ko e fakaʻilonga ia ʻokú ne fakahāhā ai ko e tokotaha ʻoku papitaiso ʻi he vaí kuó ne fai ha fakatapui maʻataʻatā kia Sihova ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. (Fehoanaki mo Mātiu 16:24.) ʻI he fakameleuku hifo ʻi he vaí ʻa e tokotaha ʻoku papitaisó pea toki fakamālanga hake ia mei aí, ʻokú ne mate ʻi he founga fakaefakatātā ki heʻene founga moʻui ki muʻá pea kuo fokotuʻu hake ia ki he founga moʻui foʻou, ke ne toki fai maʻataʻatā leva ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Fehoanaki mo Loma 6:​4-6.) ʻI he papitaiso ʻo Sīsuú, naʻá ne foaki taʻefakangatangata ʻa ia tonu pē ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Mātiu 3:​13-17) Pea ʻoku toutou fakahā ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ke papitaiso ʻa e faʻahinga tui ʻoku taau ki aí. (Ngāue 8:13; 16:​27-34; 18:8) Ko ia ai, kuo pau ke hoko ha taha ko e tokotaha tui ʻa ia ʻokú ne mātuʻaki ngāueʻi ʻa e tuí pea toki papitaiso ai kae malava ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni.​—Fehoanaki mo Ngāue 8:​26-39.

Tuʻu Maʻu!

20. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga faka-Tohitapu ʻe niʻihi ʻoku fakahā ai ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fakahā ʻoku tau poupouʻi ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

20 Kapau kuó ke fakahā ʻokú ke poupouʻi mālohi ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻaki hoʻo hoko ko e taha ʻosi papitaiso ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, te ne tāpuakiʻi koe ʻo hangē ko ia naʻá ne tāpuakiʻi ʻene kau sevāniti ʻi he kuo hilí. Hangē ko ení, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ongo taʻumotuʻa ko ʻĒpalahame mo Selá ʻaki ha foha manavahē-ʻotua, ko ʻAisake. Koeʻuhi ko e tuí naʻe fili ai ʻe Mōsese ke ngaohikoviʻi ia fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá kae ʻikai te ne “maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala; he naʻa ne lau ʻae manukiʻi ʻo Kalaisi [pe ko e Tokotaha Pani ʻa e ʻOtuá] ko e koloa naʻe hulu atu ʻi he ngaahi fokotuʻunga-koloa ʻo Isipite.” (Hepelū 11:​24-26) Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e monū ko hono ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne taki ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. ʻIkai ko ia pē, ʻe fokotuʻu ia mei he maté pea te ne hoko ko e taha ʻo e “kau pilinisi ʻi māmani kātoa” ʻi he malumalu ʻo e Mōsese Lahi Ange, ko Sīsū Kalaisi, koeʻuhi naʻá ne angatonu ʻi heʻene tauhi ki he ʻOtuá.​—Sāme45:​16,NW;Teutalōnome18: 17-19.

21. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ʻoku fakahā ʻo kau ki he kau fefine anga-fakaʻotua ʻo e kuonga muʻá?

21 ʻE toe fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiane kuo ʻosi fakatapuí ʻi he ʻahó ni ʻi heʻenau fakakaukau atu ki he kau fefine ʻa ia naʻa nau hoko ʻo tauʻatāina mo fiefia moʻoni. Naʻe kau ʻa e fefine Mōape ko Luté ʻi he faʻahingá ni. Naʻá ne hokosia fakatouʻosi ʻa e mamahi ʻo e nofo uitoú pea mo e fiefia ʻo e tauʻatāina kuo foaki ʻe he ʻOtuá mei he lotu loí. Naʻá ne liʻaki hono kakaí mo hono ngaahi ʻotuá ʻo ne nofo maʻu mo ʻene faʻe-ʻi-he-fono kuo hoko ko e uitoú, ko Nāomi. Naʻe pehē ʻe Lute: “Ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au; pea ko e potu ʻoku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:16) ʻI heʻene hoko ko e uaifi ʻo Poasí, naʻe hoko ʻa Lute ko e faʻē ʻa e kui ʻa Tēvita, ko ʻŌpeti. (Lute 4:​13-17) Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he fefine anga-fakatōkilalo ko eni naʻe ʻikai ko e ʻIsilelí ʻa e “totongi haohaoa” ʻaki hono fakangofua ia ke ne hoko ko ha kui ʻa e Mīsaia ko Sīsū! (Lute 2:​12, NW) Ko ha toki fiefia ē ʻe maʻu ʻe Lute ʻi hono fokotuʻu ia mei he maté ʻo ne ʻilo naʻá ne maʻu ʻa e monūʻia ko iá! ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe meimei tatau mo e lahi ʻo e fiefia ʻe maʻu ʻi he taimi ʻo e toetuʻú ʻe Lēhapi ʻa ia naʻá ne hoko ko e fefine feʻauaki ki muʻa ka naʻe fakatauʻatāinaʻi ia mei he moʻui taʻetaaú pea mo e lotu loí. Pea ʻe pehē pē ʻa Patisepa ʻa ia naʻá ne faihala ka naʻe fakatomala, he te nau toki ʻilo ai naʻe fakangofua ʻe Sihova ke nau hoko ko e ngaahi kui fefine ʻa Sīsū Kalaisi.​—Mātiu 1:​1-6, 16.

22. Ko e hā ʻe fai ha lave ki ai ʻi he kupu hono hokó?

22 ʻOku malava ke fai ha lave lahi ange ʻo kau ki he faʻahinga kuo nau maʻu ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātā, ʻoku kau ʻiate kinautolu ʻa e kau tangata mo e kau fefine tui ʻoku lave ki ai ʻia Hepelū vahe 11. Naʻa nau mamahi ʻi he faingataʻaʻia mo e ngaohikoviʻi pea “naʻe ʻikai ke tāu mo kinautolu ʻa e maama ko eni.” Tānaki atu ki ai ʻoku ʻi ai ʻa e kau muimui ʻofa-mateaki ʻo Kalaisí ʻi he ʻuluaki senitulí pea mo e faʻahinga angatonu kehe talu mei ai, kau ai mo e laui miliona ʻoku nau lolotonga tauhi ʻa Sihova ʻi he hoko ko ʻene Kau Fakamoʻoní. Hangē ko ia te tau sio ki ai, kapau kuó ke kau mo kinautolu ʻo fakahā ai ʻokú ke poupouʻi ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke ke fiefia ai.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻi he mole ʻa e tauʻatāina naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá?

◻ Ko e hā ʻa e “ʻioke fakapopula” naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí mei aí?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ki muʻa pea toki papitaiso ha taha ko e tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga faka-Tohitapu ʻoku nau fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fakahā ʻoku tau poupouʻi ʻa e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOkú ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke fai ki muʻa pea toki papitaiso ha taha ʻo hoko ko e tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share