Ko e Toʻutangata ʻo e 1914—Ko e Hā ʻOku Mahuʻinga Aí?
“Kuo ʻiloʻi ʻe heʻemau kau lautohí ko e ngaahi taʻu ʻeni kuo mau ʻamanekina ʻe ʻosi ai ʻa e Kuonga ko ʻení ʻo hoko fakataha mai mo ha taimi mātuʻaki faingataʻa fakaʻulia, pea ʻoku mau ʻamanaki ʻe hoko fakafokifā mo fuʻu mālohi ʻo fuoloa siʻi pē mei ʻOkatopa, 1914.”—Mei he The Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, Mē 15, 1911.
ALU mei he 1879 ko e makasini naʻe ui ko e The Watch Tower and Herald of Christ’s Presence (ʻoku ui he taimí ni Ko e Taua Leʻo Fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo Sihova) naʻá ne faʻa tuhu ki he 1914 ko e taʻu ia naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he kikite ʻa e Tohitapú. ʻI he fakaofiofi mai ki he taʻu ko iá, naʻe fakamanatu mai ki he kau lautohí ʻoku ʻamanekina ke hoko ha “taimi mātuʻaki faingataʻa fakaʻulia.”
Naʻe fanongonongo ʻo mafola lahia ʻa e fakamatala ko ʻení ʻe he kau Kalisitiané, ʻa ia naʻe makatuʻunga ia ʻi he mahino naʻa nau maʻu fekauʻaki mo e “fituʻi kuonga” mo e “ngaahi kuonga ʻo e Senitaile” kuo lave ki ai ʻi he Tohitapú.a Naʻe mahino kiate kinautolu ko e vahaʻa taimi ko iá ko e taʻu ʻe 2,520—ʻo kamata mei hono fakaʻauha ʻo e Puleʻanga ʻo e kuonga muʻá ʻi Selusalema naʻe tukufakaholo meia Tēvita ʻo ngata ia ʻi ʻOkatopa 1914.b—Tāniela 4:16, 17; Luke 21:24.
ʻI ʻOkatopa 2, 1914, naʻe fanongonongo loto-toʻa ai ʻe Charles Taze Russell, ko e palesiteni ia ʻo e Watch Tower Bible and Tract Society ʻi he taimi ko iá ʻo pehē: “Kuo ngata ʻa e Ngaahi Kuonga ʻo e Senitailé; kuo ngata ʻa e pule honau ngaahi tuʻi.” He toki meʻa ne hoko moʻoni ē ka ko e ngaahi lea ko ʻení! ʻI ʻOkatopa 1914 naʻe hoko ai ʻi hēvani ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga, ka naʻe ʻikai ke hā mai ia ki he mata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻea tuʻumaʻu ki he “taloni ʻo . . . Tēvita,” naʻe kamata ai ʻene pule ko e Tuʻi ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—Luke 1:32, 33; Fakahā 11:15.
Ka te ke ʻeke nai, ‘Kapau naʻe kamata pule ʻa Kalaisi ʻi he 1914, ko e hā naʻe hoko ai ʻo kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní?’ Koeʻuhi he ko e fili taʻe hā mai ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko Sētane naʻe kei moʻui pē. Naʻe ngofua pē ke feʻaluʻaki ʻa Sētane ki hēvani ʻo aʻu mai ki he 1914. Naʻe liliu ʻa e tuʻunga ko ʻení ʻi hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914. “Naʻe hoko ha tau ʻi he langi.” (Fakahā 12:7) Naʻe foʻi ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó pea lī hifo kinautolu ki māmani, pea uesia lahi fakaʻulia ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe kikiteʻi ʻe he Tohitapú: “Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”—Fakahā 12:12.
ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene ʻi ai taʻe hā mai ko e Tuʻi foʻou ki he māmaní ʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ia ha fakaʻilonga hā mai. Naʻe ʻeke ange kiate ia: “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi ai, mo e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni?” Ko ʻene talí? “ʻE tuʻu ha kakai ki ha kakai, mo ha puleʻanga ki ha puleʻanga: pea ʻe ai ha ngāhi honge mo ha ngāhi mofuike ʻi he ngāhi potu kehekehe. Ka ko e ngāhi meʻa kotoa ko ia ko e kamataʻanga pe ʻo e langā.”—Mātiu 24:3, NW, 7, 8.
ʻI hono fakafehoanakí, ko e tau naʻe kamata ʻi he 1914 naʻe hoko fakataha mai ai mo e feʻamokaki fakameʻatokoni lahi fakaʻulia, koeʻuhi he naʻe uesia ʻo lahi ange ʻi he taʻu ʻe fā ʻa e fakatupu anga-maheni ʻo e meʻatokoni. Kae fēfē ʻa e “ngāhi mofuike ʻi he ngāhi potu kehekehe”? ʻI he hongofuluʻi taʻu hono hoko atu ʻi he 1914, naʻe ʻikai ke siʻi hifo ʻi he ngaahi mofuike fakatupu-maumau ʻe hongofulu naʻe mate ai ʻa e kakai lahi hake ʻi he toko 350,000. (Sio ki he puhá.) Ko e moʻoni, ko e toʻutangata ʻo e 1914 naʻa nau hokosia ʻa e “kamataʻanga pe ʻo e langā.” Pea talu mei ai, kuo toutou hoko tuʻumaʻu ʻa e langā ʻi he founga ko e ngaahi fakatuʻutāmaki fakaenatula, ngaahi honge, pea mo e ngaahi tau lahi ʻaupito.
Ka neongo ia, ko e ongoongo ʻo hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914 ko e ongoongo lelei ia koeʻuhi he ko e Puleʻanga ko iá te ne fakahaofi ʻa e māmani ko ʻení mei hano maumauʻi. ʻO anga-fēfē? Te ne toʻo atu ʻa e ngaahi lotu mālualoi mo loi kotoa pē, mo e ngaahi founga-pule koví, pea mo e tākiekina fulikivanu ʻa Sētané. (Tāniela 2:44; Loma 16:20; Fakahā 11:18; 18:4-8, 24) ʻIkai ko ia pē, te ne ʻomai ha māmani foʻou ʻa ia ʻe “nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.”—2 Pita 3:13.
ʻI he fuoloa siʻi pē mei he Tau I ʻa Māmaní, ko e kau Ako Tohitapu loto-moʻoni, ʻa ia naʻe ui ai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau kamata ke ʻiloʻilo ʻa honau monū ʻo fekauʻaki mo ha toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e fakaʻilonga ʻo e ʻi ai ʻa Sīsū ko e Tuʻí. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.”—Mātiu 24:14, PM.
Talu mei he 1919, mei ha kamataʻanga siʻisiʻi pē, kuo hokohoko taʻe tuku mai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa hono fanongonongo ʻa e “ogoogolelei ni.” Ko hono olá, ko e laui miliona mei he ngaahi fonua ʻoku lahi hake ʻi he 200 kuo fakatahatahaʻi mai ko e kakai ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ha ngaahi tāpuaki lahi ē ʻoku fotu mai mei muʻa ki he faʻahinga ko ʻení! ʻE toʻo fakaʻaufuli atu ʻe he Puleʻangá ʻa e taú, hongé, faihiá, mo e fakafeʻātungiá. Pea te ne ikunaʻi foki mo e mahamahakí mo e maté!—Sāme 46:9; 72:7, 12-14, 16; Palōvepi 2:21, 22; Fakahā 21:3, 4.
ʻE fakakakato ʻe he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻa hono taumuʻá ki muʻa ke ʻosi atu ʻa e toʻutangata ʻo e 1914. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū: “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai. Pea ka ne taeʻoua ʻa e fakanounou ʻo e taimi ko ia, pehe ʻe ʻauha ʻa e kakano kotoa pe: kae telia ʻa e kakai fili ʻe fakanounou ai ʻa e taimi ko ia.”—Mātiu 24:21, 22.
ʻOua naʻa fai ʻa e hala tatau mo ia naʻe fai ʻe he toʻutangata ki muʻa ʻi he 1914. ʻE ʻikai ke hokohoko atu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ia ʻo hangē ko ia ʻi he taimi ní. ʻOku fotu mai mei muʻa ha ngaahi liliu fakaofo. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻamanaki fakaofo ʻaupito kiate kinautolu ʻoku nau ngāue fakapotopotó.
Ko ia, fakaongo ki he ngaahi lea ʻa e palōfita ʻo e kuonga muʻá: “Vivili kia Sihova, ʻa e kau vaivai ʻo e fonua . . . Mou vivili ki he faitotonu, mou vivili ki he anga vaivai: Heiʻilo ʻe fufū kimoutolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova.” (Sēfanaia 2:3) ʻE anga-fēfē ʻa ʻetau ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ʻení? Ko e ngaahi kupu hono hoko maí ʻe tokoni ki hano tali ʻa e fehuʻi ko iá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e peesi hono ua ʻo e Scenario of the Photo-Drama of Creation, 1914.
b Ki ha toe fakamatala fakaikiiki ange, sio ki he vahe 16 ʻo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi He Māmaní, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Saati ʻi he peesi 7]
Ngaahi Mofuike ʻi he Hongofuluʻi Taʻu Hono Hoko ʻi he 1914
ʻAho: Feituʻu: Kau Mate:
Sānuali 13, 1915 Avezzano, ʻĪtali 32,600
Sānuali 21, 1917 Bali, ʻInitonēsia 15,000
Fēpueli 13, 1918 Vahefonua Kwangtung, Siaina 10,000
ʻOkatopa 11, 1918 Puerto Rico (hihifo) 116
Sānuali 3, 1920 Veracruz, Mekisikou 648
Sepitema 7, 1920 Reggio di Calabria, ʻĪtali 1,400
Tīsema 16, 1920 Vahefonua Ningsia, Siaina 200,000
Māʻasi 24, 1923 Vahefonua Szechwan, Siaina 5,000
Mē 26, 1923 ʻIulani (tokelau hahake) 2,200
Sepitema 1, 1923 Tokyo-Yokohama, Siapani 99,300
Mei he fakahokohoko ʻo e “Ngaahi Mofuike Lalahi ʻo e Mamani” ʻi he tohi ko e Terra Non Firma, naʻe fai ʻe James M. Gere mo Haresh C. Shah.